Suncostaj ili ljetni solsticij je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′. Sunce se u ljetnom suncostaju nalazi oko 22. lipnja, a tada je na sjevernoj Zemljinoj polutki dan najdulji i počinje ljeto, dok je na južnoj polutki najkraći i počinje zima.
Pri obilaženju Sunca, os Zemljine vrtnje zauzima sasvim određen položaj. Ona nije okomita na ravninu gibanja, već je od okomice otklonjenja za 23.44° (nagib osi). Za jednaki kut, kut priklona ili inklinacije, nagnut je i ekvator prema ravnini gibanja (ekliptika). Uz ljetni solsticij, postoji i zimski solsticij kada je dan najkraći i počinje zima.
Taj nagib osi Zemljine vrtnje dovodi do posljedica koje su od najveće važnosti za čovječanstvo, do promjene godišnjih doba. Smjer kojim se Zemlja giba oko Sunca isti je kao i smjer vrtnje. Zemlja obilazi oko Sunca kao što se zakreće desni vijak, koji napreduje na sjevernu stranu.
Ako bi promatrali sunce vidjeli bi da ono izlazi na istoku i zalazi na zapadu, no svakim danom otkada završi ljetni solsticij sunce sve više izlazi prema jugu i sve više zalazi prema jugu. To znači da je njegov luk sve manji i manji sve do zimskog solsticija, kada se ponovo počne širiti. Kada se sunce nalazi na polovini svog puta ta dan zovemo ekvinocij ili ravnodnevnica jer tog dana dan traje isto koliko i noć.
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
