Gradovi Istanbul i Izmir u Turskoj, Catania i Napulj u Italiji, Bukurešt u Rumunjskoj i Atena u Grčkoj, najugroženiji su od potresa na području Europske unije. U te četiri države zbog potresa se generira gotovo 80 posto prosječnog godišnjeg ekonomskog gubitka u iznosu od čak sedam milijardi eura, piše Večernji list. Odmah iza najtrusnijih zemalja - Italije, Grčke, Rumunjske, Albanije i Turske - slijedi Hrvatska.
"Da, Hrvatska je nakon tih država najugroženija", kazao je za Večernji list Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
U 20. stoljeću potresi u Europi odnijeli 200.000 života
Komentirajući recentno znanstveno istraživanje o riziku od potresa u kojemu se navodi da su u 20. stoljeću potresi u Europi odnijeli oko 200.000 žrtava, Atalić kaže da je to šokantan podatak.
"Zato su procjene rizika jako važne. Trenutačno radimo na potresnom riziku za Grad Zagreb, a kad završimo, to će biti novi iskorak prema boljim procjenama koje ovise o kvaliteti podataka i što preciznijim kartama. Pilot-projekt je to za cijelu Hrvatsku", kaže Atalić.
Taj bi projekt, sufinanciran novcem EU-a, trebao završiti za dvije godine. Građani sami mogu pridonijeti upisom podataka o svojim građevinama na web-stranici potresnirizik.zagreb.hr.
Znanstvenici koji su radili na procjeni rizika i izradili karte za Europsku uniju napominju da i gradovi poput Zagreba, Tirane, Sofije, Lisabona, Bruxellesa i Basela imaju iznadprosječnu razinu rizika od potresa u usporedbi s manje izloženim gradovima poput Berlina, Londona ili Pariza.
'Procjene rizika opasnosti od potresa pomažu'
Prema podacima o posljednjim jačim potresima koje je iznijela Helen Crowley iz EUcentra, potres u Albaniji 2019. odnio je 51 život i izazvao milijardu dolara štete, koliko i potres u Hrvatskoj 2020., koji je ostavio iza sebe osam žrtava. Posljednji jači pogodio je BiH, i u njemu je stradala mlada žena, a štete se još zbrajaju. Po broju žrtava, katastrofalniji je bio potres u Messini na Siciliji 1908., kad je stradalo 80.000 ljudi, pa u Lisabonu 1755. kad je poginulo 50.000 osoba, dok je u Antiohiji u današnjoj Turskoj u 6. stoljeću stradalo između 115 i 250 tisuća ljudi. Razoran je bio i potres na Siciliji 1693. godine, kad je u ruševinama skončalo 60.000 ljudi.
U travnju 1667. godine, na Veliku srijedu prije Uskrsa, strašan potres pogodio je i Dubrovnik i okolicu, a osjetio se od Genovskog zaljeva do Albanije i sve do Smirne i Carigrada.
"Potresi se smatraju jednom od najsmrtonosnijih prirodnih opasnosti, a njihov se nastanak ne može ni spriječiti ni precizno predvidjeti. No, procjene rizika opasnosti od potresa pomažu boljem razumijevanju gdje će najvjerojatnije doći do jakog potresa", napominju znanstvenici.
Turska, Grčka, Albanija, Italija i Rumunjska najugroženije
Samo u 20. stoljeću potresi na području Europe izazvali su više od 250 milijardi eura gubitaka.
"Novo ažuriranje modela potresne opasnosti i prvi model rizika od potresa za Europu temelj su za uspostavu mjera ublažavanja i povećanje otpornosti zajednica. Oni znatno poboljšavaju razumijevanje gdje će najvjerojatnije doći do jakog potresa i kakve će posljedice imati budući potresi u Europi. Razvoj ovih modela bio je zajednički napor seizmologa, geologa i inženjera diljem Europe", kažu znanstvenici okupljeni u platformu.
"Ažurirani model potvrđuje da su Turska, Grčka, Albanija, Italija i Rumunjska zemlje s najvećom potresnom opasnosti u Europi, a slijede ih ostale zemlje na Balkanu. No, čak i u regijama s niskim ili umjerenim procjenama gibanja tla, razorni potresi mogu se dogoditi u bilo kojem trenutku", navode stručnjaci.
Osam od 10 zgrada izgrađeno prije 1990.
Prema Europskom modelu rizika od potresa, zgrade izgrađene prije 1980-ih, urbana područja i zone visoke potresne opasnosti glavni su faktori rizika od potresa. Najugroženije su srednje visoke armiranobetonske okvirne zgrade sagrađene prije 1980-ih godina i niske zidane nearmirane kuće. Najučinkovitija mjera za smanjenje rizika od potresa u Europi bila bi, ističu znanstvenici, dogradnja ili zamjena najranjivijih zgrada. Kad bi se samo u Italiji i Turskoj sve zgrade stavile pod okvire novog europskog standarda (Eurocode 8), prosječan broj smrtnih slučajeva u Europi mogao bi se smanjiti za više od 50%, a prosječni godišnji ekonomski gubici za bar 30%.
Artur Pinto iz JCR-a istaknuo je da je osam od deset zgrada u Europi sagrađeno prije 1990. Iako se u većini europskih zemalja upotrebljavaju noviji propisi i norme koji osiguravaju prikladnu zaštitu od potresa, još ima dosta starijih neojačanih ili nedovoljno ojačanih zgrada, što predstavlja visok rizik za stanovnike, piše Večernji list.
