Nacionalni ispiti u osnovnim školama predstavljeni su i uvedeni u škole prije dvije godine. U početku su se provodili eksperimentalno u osamdesetak škola, a 2022. godine je odlučeno da njima pristupaju svi učenici osmog razreda. Od ove godine novost je da će nacionalne ispite pisati i svi učenici četvrtog razreda.
Što su nacionalni ispiti?
Nacionalni ispiti su standardizirani vanjski ispiti što znači da je isti za sve učenike u generaciji te ga ne provodi škola nego vanjska institucija. Cilj nacionalnih ispita je utvrditi napredak i postignuća učenika u određenim predmetima. Njima se provjerava u kojoj su se mjeri učenici sposobni koristiti ključnim znanjima i vještinama iz pojedinih nastavnih predmeta.
Temeljnim znanjima i kompetencijama smatraju se materinski jezik ili jezik na kojem se učenici školuju te znanja iz Matematike i prirodoslovlja. Ovom vrstom ispita omogućuje se sustavno praćenje postignuća u svim obrazovnim ustanovama na nacionalnoj razini.
Ispiti se neće ocjenjivati, neće utjecati na zaključnu ocjenu, kao ni na upis u srednju školu. Učenicima će u e-dnevnik biti upisana bilješka, odnosno broj bodova i postotak riješenosti.
Informacije o postignućima služe kako bi se na svim obrazovnim razinama, od škola do obrazovne politike, poduzele mjere koje će osigurati da postignuća budu na zadovoljavajućoj razini u skladu s mogućnostima svakoga učenika.
Nacionalni ispiti općepoznata su praksa u brojnim europskim državama.
Raspored i provedba nacionalnih ispita
Nacionalni ispiti pišu se tijekom ožujka, a dan kad se pišu ispiti redovan je nastavni dan. Učenici se nakon pisanja nacionalnog ispita vraćaju na nastavu, ali ne bi trebali imati nikakve druge provjere znanja.
Učenici osmih razreda pišu osam nacionalnih ispita. Kroz nacionalne ispite će se provjeravati znanje iz Hrvatskog jezika, prvog stranog jezika, Matematike, Povijesti, Geografije, Biologije, Kemije i Fizike.
Ispiti za učenike osmih razreda počinju 11. ožujka, a prvi na rasporedu je nacionalni ispit iz Hrvatskog jezika, nakon toga imaju po dan odmora između ispita iz prvog stranog jezika koji je 13. ožujka i Matematike koja se održava 15. ožujka.
Biologija se piše 19. ožujka, a Fizika 21. ožujka. Povijest, Kemija i Geografija pišu se tri dana zaredom od 25. do 27. ožujka kako bi učenici riješili sve nacionalne ispite prije odlaska na proljetne praznike.
Učenici četvrtih razreda pisat će nacionalne ispite iz tri predmeta. Znanje četvrtaša testirat će se iz Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva. Ispiti za njih započinju početkom ožujka. Hrvatski jezik piše se 4. ožujka, Matematika je na rasporedu 6. ožujka, a Priroda i društvo 8. ožujka.
Svi ispiti započinju u 9.00 sati, a trajanje im je različito ovisno o predmetu. Hrvatski jezik i prvi strani jezik se sastoji od dva dijela. Uz ispit se piše i esej koji traje 90 minuta u Hrvatskom jeziku i 45 minuta u stranom. Između ispita i eseja iz Hrvatskog jezika je stanka od 30 minuta.
Ispiti iz Matematike,Biologije, Kemije i Fizike traju po 90 minuta.
Ispiti iz Povijesti i Geografije traju po 70 minuta te su najkraći od svih nacionalnih ispita za osmaše.
Nacionalni ispit iz Hrvatskog jezika za četvrte razrede također se sastoji od dva dijela 'Čitanja i hrvatskog jezika te pisanja', prva cjelina se piše 75 minuta, a druga 60 minuta. Učenici će između pisanja te dvije cjeline imati stanku od pola sata.
Ispit iz Matematike i Prirode i društva traje 60 minuta.
Tijekom trajanja ispita učenicima nije dozvoljeno korištenje mobitela, pametnih satova ili bilo kakvih drugih pomagala.
Reakcije na nacionalne ispite
Za nacionalne ispite se nije potrebno pripremati jer se želi testirati postojeće znanje učenika bez bilo kakvih priprema. Većina nastavnika i ravnatelja se slaže da su nacionalni ispiti koristan alat za mjerenje napretka. Učenicima i roditeljima također ne predstavljaju problem s obzirom da se ne ocjenjuju, niti utječu na upis u srednju školi.
"Trenutno kod svojih osmaša ne primjećujem nervozu i strah jer znaju da ne utječu na njihov uspjeh, a ni roditelji nisu pokazali negativnu reakciju. Znaju da su ispiti planirani i ne bune se protiv toga. I oni su svjesni da rezultati nemaju utjecaja na školski uspjeh i upise u srednju", objašnjava Maja Priher, učiteljica Hrvatskog jezika.
Neki nastavnici i ravnatelji upozoravaju da učenici zbog toga nacionalne ispite ne shvaćaju dovoljno ozbiljno te da bi se u budućnosti trebala razmotriti mogućnost da rezultati ipak imaju neku ulogu.
"Mislim da bi trebali ići u smjeru da se dio tih rezultata reflektira na ocjenu ili za upis u srednju školu, mislim da bi učenici to onda dosta ozbiljnije shvatili", smatra Krešimir Supanc, ravnatelj Osnovne škole Jure Kaštelana u Zagrebu.
Brojne polemike vodile su se oko provođenja nacionalnih ispita za osmaše u ožujku jer je to vrijeme kad su 'u lovu' na ocjene zbog upisa u srednju školu. Mnogi smatraju da je bolja alternativa kraj školske godine kad su učenici rasterećeniji.
"Bilo bi možda pametnije da se nacionalni ispiti pišu na kraju godine, ne tri mjeseca prije. U osmom razredu se treba koncentrirati na ocjene, pa da pišemo kad to sve prođe, bilo bi lakše", smatra Mak Kuhinja, učenik 8.razreda OŠ Ivana Cankara u Zagrebu.
S tim se ne slaže ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji provodi testiranje.
"Unatoč i dobrim i lošim stranama, mjesec ožujak je optimalan za održavanje nacionalnih ispita. Da idemo ranije s nacionalnim ispitima, onda nam dobar dio gradiva osmog razreda ne može biti obuhvaćen, a ako idemo prema svibnju ulazimo u razdoblje pripreme i provedbe državne mature", rekao je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.
S njim se djelomično slaže i Anđelka Rihtarić ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor Sveti Ilija.
"Ako svi nacionalne ispite odradimo savjesno, smireno i organizirano, oni ne bi smjeli učenicima biti ometači na putu uspješnoga završetka osmoga razreda. Kad ili ako nacionalni ispiti postanu svojevrsna "mala matura", tj. budu li utjecali na upise u srednje škole, onda treba razmotriti u kojemu ih vremenu valja pisati – svakako što bliže kraju školske godine", rekla je Anđelka Rihtarić.
Provedba nacionalnih ispita utjecala je na provedbu školskih i županijskih natjecanja koja se sada održavaju mjesec dana ranije nego inače kako bi se rasteretilo vrijeme za nacionalne ispite. Trenutno su u jeku županijska natjecanja koja su se inače održavala u ožujku.
Rezultati nacionalnih ispita
Učenici su rezultate svojih nacionalnih ispita prošlih godina saznali u lipnju. Ove godine nacionalne ispite piše puno veći broj učenika pa je teško za vjerovati da će rezultati stići prije kraja školske godine.
Ispravljači će s vrednovanjem ispita krenuti već u ožujku za četvrte razrede i u travnju za osmaše. Ispite ocjenjuje Povjerenstvo NCVVO-a koje se sastoji od učitelja koje je odabrao NCVVO i koji su prošli posebne edukacije.
Učenicima i roditeljima će rezultati u obliku postotka riješenosti biti vidljivi u e-Dnevniku u rubrici bilješke unutar pojedinog predmeta iz kojeg se pisao nacionalni ispit. Rezultati će biti dostupni i putem Carnet data aplikacije za analitiku učenja gdje će se nalaziti detaljan prikaz i usporedba s nacionalnim prosjekom. Učenici toj aplikaciji pristupaju s istim podatcima kao i e-Dnevniku.
Prošle je godine prosječna ocjena nacionalnih ispita bila trojka, učenici su najbolje napisali strane jezike, a posebno su se loši pokazali u Fizici koju je svaki osmi učenik pao. Nacionalni su ispiti time pokazali nerazmjer velikog broja odlikaša i stvarnog znanja. Ipak ravnateljica Anđelka Rihtarić pojašnjava nam taj fenomen.
"Optimalno bi bilo da su uspjeh na nacionalnim ispitima i učenikova ocjena veoma usklađeni, vjerujem da u najvećemu broju slučajeva tako i jest. Ipak, valja naglasiti da uspjeh učenika na nacionalnim ispitima i u redovnoj nastavi ne moraju biti identični- riječ je o različitim procesima, načinima, područjima i ciljevima vrednovanja, stoga ni ocjene ne moraju biti identične", objašnjava Anđelka Rihtarić.
"Ako, pak, postoji izrazito velik nesklad između učenikovih ocjena u imeniku i njegova uspjeha na nacionalnim ispitima, to je pokazatelj da negdje nešto nije uravnoteženo. Takve bi slučajeve svakako trebalo razmotriti i vidjeti uzrok tako velikoga odstupanja, kako bi u konačnici učenik bio ocijenjen u skladu sa svojim znanjem i vještinama", dodaje Rihtarić.
S obzirom na to da su nacionalni ispiti još uvijek na samom početku tek ćemo nakon par godina njihovih provođenja vidjeti kakvo je stvarno znanje naših učenika i kakva je slika našeg školstva.
POGLEDAJTE VIDEO: Kreću nacionalni ispiti za osmaše i četvrtaše: 'Ne trebaju se pripremati, želimo realnu sliku'
