Europske zemlje trebaju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost pošto je SAD sve više zaokupljen Indopacifikom i Kinom, izjavio je u petak šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.
“SAD je sve više zaokupljen sigurnosnom situacijom u Indopacifiku i odnosima s Kinom, što znači da europske zemlje bilo kroz NATO bilo kroz Europsku uniju trebaju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost”, istaknuo je Grlić Radman na Konferenciji o budućnosti Europe.
“Zbog svega toga, ali i zbog činjenice da više ne živimo u stabilnim posthladnoratovskim vremenima, EU se više ne može osloniti samo na instrumente meke, ‘soft’ sigurnosti, već mora razvijati sposobnosti za samostalno krizno upravljanje, uključujući one vojne”, dodao je.
Produbljivanje partnerstva s NATO-om
Ipak, hrvatski ministar vanjskih poslova naglasio je da Hrvatska “jasno vidi NATO kao glavnog jamca euroatlantske sigurnosti i svoje članstvo u NATO-u kao glavnu zaštitu od moguće vanjske agresije”.
“Zagovaramo daljnje produbljenje partnerstva s NATO-om koji ostaje temelj naše kolektivne obrane i jačanje suradnje s najvažnijim partnerom, Sjedinjenim Američkim Državama u čitavom nizu tema”, dodao je.
Skup "Pripremajući se za sutrašnjicu: Globalni i regionalni angažman Europske unije, sigurnosni i obrambeni aspekti” održan je na Fakultetu ekonomije i turizma ‘Dr. Mijo Mirković’ Sveučilišta Jurja Dobrile.
EU kao globalni akter
Na konferenciji je sudjelovao i grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias koji je također govorio o komplementarnosti jačanja europske obrambene politike s NATO-om.
“Možemo li se osloniti na NATO? Za Grčku, a mi imamo pravi sigurnosni problem, ne postoji dilema. Europska obrambena inicijativa od koristi je za NATO i euroatlantsku suradnju”, kazao je Dendias, istaknuvši da to nisu dvije “antagonistične” koncepcije.
Najistaknutiji zagovornik jačanja europske obrambene suradnje i stvaranja europske vojske je Emmanuel Macron, predsjednik Francuske koja je preuzela predsjedanje Europskom unijom.
“Moramo biti realistični. Ako želimo EU kao globalnog aktera moramo početi kod kuće i u našem susjedstvu. Trebamo više jedinstva i više solidarnosti. Moramo vrlo ozbiljno uzeti u obzir sigurnosne probleme drugih”, kazao je u Puli grčki ministar vanjskih poslova.
BiH na raskrižju
Grlić Radman je na konferenciji ponovio stav hrvatske vanjske politike o promjeni izbornog zakona u BiH prije izbora 2022. kako bi se onemogućilo da brojniji Bošnjaci biraju hrvatske predstavnike u Domu naroda te hrvatskog člana predsjedništva.
“BiH se nalazi na raskrižju. Dogovor o izmjenama izbornog zakona i ograničenim ustavnim promjenama poboljšao bi političku atmosferu u zemlji i zamijenio postojeće nepovjerenje među ključnim političkim strankama s ciljem postizanja stabilnije i prosperitetnije BiH”, kazao je.
“Izostanak dogovora gurnuo bi Bosnu još dublje u političku krizu s pogubnim posljedicama”, istaknuo je, ponovivši da se Hrvatska zalaže za BiH ustrojenu po načelu tri konstitutivna naroda, dva entiteta i jedna država.
'Ministre, je li vas sram?'
Na konferenciji je pitanje putem videopoziva postavio student 4. razreda gimnazije u Puli Nino Šarić koji je Grliću Radmanu “čestitao na visokom 4. mjestu u Indexovoj anketi za najgoreg ministra godine”.
Upitao je je li ga “sram” zbog izjave da svi koji žive u Hrvatskoj trebaju biti sretni usprkos velikom iseljavanju i lošoj ekonomskoj situaciji, dodavši kako se “nada da će on postaviti kamen temeljac kapelice u Betlehemu i da novi fiksni telefoni dobro služe svrsi”, referirajući se na kupnju 571 fiksnog telefona za ministarstvo vanjskih poslova u iznosu od više od 900 tisuća kuna.
Grlić Radman je odgovorio da je “tehnološka nadogradnja komunikacije nužnost u jednom tijelu državne uprave” i da je to “tehnološko pitanje”, a da “crkvica u Betlehemu nadilazi samo religioznu dimenziju” i čini Hrvatsku “vidljivijom”.
Grlić Radman je također odgovorio da Hrvatska ima “dovoljno potencijala, mogućnosti za zasnivanje radnih mjesta, kvalitetan život”, istaknuvši da se “mogu prepoznati pozitivni (ekonomski) trendovi”.
Govorila i Šuica
U raspravu se uključio i grčki ministar vanjskih poslova koji je istaknuo da je “kvaliteta života na Mediteranu veća nego u drugim dijelovima svijeta, čak i ako je drugdje veći prihod”.
Konferenciji se videopozivom obratila Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe. Istaknula je da su “sigurnost građana i europskog načina života osnovni preduvjet za daljnji napredak”.
“Sigurnost nije samo osnovni preduvjet osobne sigurnosti, ona garantira temeljna prava i osnova je povjerenja i dinamike u našem gospodarstvu, našem društvu i našoj demokraciji”, dodala je.
