Čelnici obrane Ujedinjenog Kraljevstva strahuju da bi se ruski predsjednik Vladimir Putin mogao odlučiti za "scenarij noćne more" potpune invazije na Ukrajinu dok se napetosti približavaju prijelomnoj točki, piše Daily Mail.
Regija je na rubu sukoba od kraja prošle godine kada je Moskva premjestila čak 100.000 vojnika, uključujući tenkove i projektile, nadomak granice. Bijela kuća upozorila je jučer da je situacija "izuzetno opasna" i da bi Moskva mogla krenuti u napad "u bilo kojem trenutku".
Mislilo se da će Putin izabrati "jednostavnu opciju" slanja vojnika u regiju Donbass na jugoistoku Ukrajine, a zatim u pregovorima tražiti da ona postane neovisna država te tako stvoriti tampon između prozapadne Ukrajine i Rusije.
Budući da je regija već okupirana od strane proruskih separatista, a u ratnom je stanju od 2014., vjerovalo se da će otpor biti vrlo neznatan. No, prema najnovijim obavještajnim podacima, čelnici Ministarstva obrane sada su zabrinuti zbog puno većeg upada, što povećava strah od ratnih sukoba koji bi mogli zahvatiti gradove i izazvati viok broj smrtnih slučajeva civila.
Na udaljenosti za napad
Vjeruju da se Putinove trupe pozicioniraju u skladu s njegovim novim ciljem, s oklopnim divizijama koje će krenuti u susjednu Bjelorusiju na vježbu, ali su sada smještenena udaljenosti od Kijeva koja je dovoljna za napad.
Sinoć je visoki obrambeni izvor rekao: "Čvrsto vjerujemo da Putin preferira potpunu invaziju, a ne ograničenu ofenzivu. U određenom smislu mogao bi ići na onoliko Ukrajine koliko se može dokopati jer su kazne iste.
Također, ako samo okupira istočne regije, nikada neće moći zauzeti cijelu Ukrajinu zbog neizbježnog jačanja ukrajinskih snaga u ostatku zemlje nakon toga. To je scenarij iz noćne more."
Putin je svjestan da neće biti vojnog odgovora zapadnih država, budući da Ukrajina ne pripada NATO-u. Slično, ekonomske sankcije kojima prijete SAD i UK vrijedit će bez obzira na razmjer takve akcije.
Iznimno opasna situacija
Američki državni tajnik Antony Blinken sastat će se u srijedu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prije nego što će u petak u Ženevi razgovarati s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u zadnjem pokušaju smirivanja krize.
"Naše je mišljenje da je ovo iznimno opasna situacija", rekla je tiskovna tajnica Bijele kuće Jen Psaki. "Sada smo u fazi u kojoj bi Rusija u svakom trenutku mogla pokrenuti napad na Ukrajinu, a ono što će tajnik Blinken učiniti je vrlo jasno istaknuti da postoji diplomatski put naprijed. Stvar je izbora predsjednika Putina i Rusa hoće li trpjeti teške ekonomske posljedice ili ne."
Dužnosnici su prošli tjedan rekli da je Rusija rasporedila agente obučene za sabotažu i urbano ratovanje kako bi pokrenuli lažni napad na posredničke snage, što bi dalo izgovor za invaziju. Istodobno je pojačana kampanja na društvenim mrežama koja prikazuje Ukrajinu kao agresora.
Rusija je više puta poricala da planira invaziju i umjesto toga zahtijevala da NATO zabrani članstvo Ukrajini. Sinoć je Kijev pozdravio britansko slanje protutenkovskog oružja i vojnika kao "važan prvi korak" u pomoći zemlji u obrani.
U ponedjeljak su dva transportera C-17 napustila Veliku Britaniju s 2000 oklopnih raketnih sustava i vojnicima kako će podučiti ukrajinske snage kako ih koristiti. No ukrajinski veleposlanik u Velikoj Britaniji Vadym Prystaiko pozvao je na dodatnu pomoć zapadnih sila.
'Ne sramim se tražiti...'
"Tražimo više i očekujemo da ćemo imati više", rekao je Prystaiko za emisiju Today na BBC Radiju 4. "Ne sramim se tražiti da nam se pomogne u svemu što je moguće da izbjegnemo ovaj rat. Rusija će se zaustaviti onda kada se zaustavi, a ne kada Putin odluči da je postigao dovoljno."
Diplomat je osudio Njemačku jer nije ponudila vojnu pomoć kao Britanija, nego se radije usmjerila na prijetnju sankcijama. "Kako nam se može dati prilika da se obranimo ako nam ne dajete oružje? S čim? Kamenjem?", rekao je
Prystaiko je također osudio Berlin zbog podržavanja kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2 koji će zaobići Ukrajinu. Kritičari strahuju da će to povećati oslanjanje Njemačke na rusku opskrbu energentima.
U komentarima koji će uznemiriti Kijev, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da njezina zemlja treba "pouzdanu Rusiju" kada je u pitanju opskrba Europe plinom. Međutim, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bi mogao razmisliti o zaustavljanju plinovoda u slučaju vojnog napada Moskve.
'Nuklearna opcija' nije na stolu?
Uz pritisak da zauzme čvrst stav, sastao se u Berlinu s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom kako bi razgovarali o sljedećim koracima. Scholz je rekao novinarima da je "jasno da će se platiti visoka cijena i da će se o svemu morati razgovarati ako dođe do vojne intervencije u Ukrajini".
Njemačka vlada čak je otišla toliko daleko da je u utorak izvijestila novinare da odsjecanje Rusije od međunarodnih bankarskih sustava - takozvana "nuklearna opcija" - nije na stolu, što je izazvalo ljutite demantije iz Washingtona.
Napetosti su eskalirale krajem prošlog tjedna nakon što su američki dužnosnici ustvrdili da imaju informacije da je Moskva rasporedila resurse za lažni napad. Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki upozorila je na kršenje ljudskih prava i ratne zločine ako diplomacija ne uspije, a ruska vlada nastavi sa svojim planovima.
"Imamo informacije koje ukazuju na to da je Rusija već unaprijed postavila skupinu operativaca da provedu operaciju lažnog napada u istočnoj Ukrajini. Operativci su obučeni za gradsko ratovanje i korištenje eksploziva za izvođenje čina sabotaže protiv ruskih vlastitih proxy snaga."
Rekla je da oponaša scenarij korišten kada je Rusija anektirala poluotok Krim i počela sa dezinformacijama na društvenim mrežama kako bi Kijev prikazala kao poticatelja nasilja. Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da su obavještajni podaci 'vrlo vjerodostojni'.
Ne pripremaju provokaciju
Kremlj je brzo demantirao da priprema provokaciju. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da se izvještavanje temelji na "neutemeljenim" informacijama, prenosi novinska agencija TASS.
Unatoč tome, ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je kako ubrzava plan formiranja pričuvnih bojni, potez koji će mu pomoći da brzo rasporedi 130.000 novaka kako bi ojačao svoje oružane snage od 246.000 vojnika.
U međuvremenu, u znak potpore bivšim sovjetskim republikama, ministar obrane Ben Wallace jučer je posjetio Latviju. Rekao je dužnosnicima da Velika Britanija stoji rame uz rame s baltičkom državom - saveznicom NATO-a. Kazao je da su zemlje "jedinstvene u svojoj odlučnosti" protiv ruske agresije.
Rusi pozivaju na prestanak naoružavanja Ukrajine
Zamjenik ruskog šefa diplomacije Sergej Rjabkov u srijedu je pozvao Zapad da prestane naoružavati Ukrajinu i stanje oko europske sigurnosti nazvao je "kritičnim", prenio je Interfax. Nešto ranije u srijedu Kremlj je priopćio da napetosti oko Ukrajine rastu i upozorio na dostavu oružja, vojne manevre i letove zrakoplova NATO-a, na što bi međunarodni partneri Rusije trebali obratiti pažnju.
Rjabkov je rekao da ne vjeruje da postoji prijetnja rata velikih razmjera u Europi ili drugdje i da Moskva ne planira napasti Ukrajinu niti je osvojiti. Međutim, prijetnja da Ukrajina postane još više integrirana u NATO nešto je što izravno pogađa ruske nacionalne i sigurnosne interese, rekao je.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da se Moskva nada da će uskoro stići pismeni odgovori na njihove prijedloge o sigurnosnim jamstvima. S druge strane, Kijev je zahvalio Sjedinjenim Državama na vojnoj pomoći. Nekoliko zapadnih zemalja najavilo je vojnu pomoć za Ukrajinu zadnjih dana, a u srijedu je Washington objavio dodatnih 200 milijuna dolara.
U ponedjeljak je britanski ministar obrane objavio da će Ukrajinu opskrbiti lakim protuoklopnim oružjem, dok će Kanada rasporediti mali kontingent specijalaca. "Kao što smo rekli, predani smo suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i nastavit ćemo joj pružati pomoć koja joj je potrebna", kazao je anonimni američki dužnosnik ne otkrivajući o kojoj se sve pomoći radi.
"Krajem godine, i prije gomilanja ruskih trupa na ukrajinskoj granici, SAD je Kijevu dostavio vojnu pomoć u vrijednosti od 450 milijuna dolara.
Pitanje plinovoda
Pritisak raste na njemačku vladu da iskoristi plinovod Sjeverni tok 2 kao oružje protiv Rusije ako ova napadne Ukrajinu, jer tim plinovodom treba poteći još više ruskog plina za zapadnu Europu. Protivnici plinovoda, a među njima su Ukrajina i Sjedinjene Države, tvrde da će Sjeverni tok 2 učiniti Europu još ovisnijom o Rusiji
Dan nakon sastanka ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova s njemačkom kolegicom Annalenom Baerbock, Peskov je rekao da loše za potrošače što plinovod Sjeverni tok nije u funkciji. "Loše je za plinske potrošče i gospodarski oporavak tijekom pandemije covida-19 da se Sjevernim tokom 2 ne dostavlja plin u Njemačku", rekao je Peskov.
Politiziranje plinovoda Sjeverni tok 2 je kontraproduktivno, rekao je Lavrov u utorak, a Baerbock je poručila da Berlin ustraje na obrani temeljnih vrijednosti čak i ako za to mora platiti visoku ekonomsku cijenu u slučaju ruske invazije Ukrajine.
Rusija zahtijeva od NATO-a pismena jamstva da više neće biti širenja NATO-a na istok, kao i povlačenje snaga NATO-a iz zemalja koje graniče s Rusijom. NATO je odbacio zahtjeve, ističući da savez ima "politiku otvorenih vrata" po pitanju pridruživanja.
