Predsjedniku vlade Herceg-Bosne Jadranku Prliću potvrđena je kazna zatvora od 25 godina, bivšem ministru Bruni Stojiću potvrđena je kazna od 20 godina zatvora, dok je bivšem načelniku Glavnog stožera HVO-a Slobodanu Praljku također potvrđena kazna od 20 godina.
Praljak je nakon izricanja presude ustao, rekao "General Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom odbacujem vašu presudu" i popio bočicu nepoznatog sadržaja.
Odvjetnici su otkrili kako im je Praljak rekao da je popio otrov. Sudac je istog trenutka prekinuo suđenje i pozvana je Hitna pomoć.
Nekoliko sati poslije, objavljeno je da je Praljak umro, a ostalim optuženicima je nastavljeno izricanje kazne poslijepodne o čemu opširnije možete pročitati
PRATITE UŽIVO TIJEK DOGAĐAJA:
18:25 Klubovi stranka parlamentarne većine sastali su se večeras u Hrvatskom saboru, na sastanku je i predsjednik Vlade AndrejPlenković.
Službene informacije o temi sastanka nema, no neslužbeno bit će to haaška presuda šestorici čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata, te sutrašnje glasovanje o prijedlogu Državnog proračuna za iduću godinu i nizu zakona.
Upućuje na to i dolazak niza predstavnika izvršne vlasti na sjednicu klubova, među kojima su i ministri financija, zdravstva, hrvatskih branitelja Zdravko Marić, Milan Kujundžić, Tomo Medved.
18:21 Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ocijenio je u srijedu u Sarajevu kako je presuda Haaškog suda šestorici političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne važna jer je utvrdila činjenice o karakteru rata u BiH, ali je istaknuo kako taj sudski pravorijek neće utjecati na odnose Hrvata i Bošnjaka u toj zemlji, kao ni na odnose Hrvatske i BiH koji moraju biti dobri.
"Hrvatska politika i ona koja se kreirala u Zagrebu i ona koja se kreirala u BiH je lutala, imala dvije dimenzije i dva lica. Jedno je lice neuspjeli udruženi zločinački pothvat koji je nanio strahovite patnje žrtvama a drugo svijetlo lice hrvatske politike je ono koje se izborilo za prestanak sukoba, brinulo se i u ratu o protjeranim Bošnjacima i omogućilo postizanje Washingtonskog sporazuma i zajedničku borbu do kraja rata", kazao je Izetbegović.
Opširnije !
17:39 Haški sud potvrdio je u srijedu da je Slobodan Praljak preminuo u bolnici u Haagu.
"Slobodan Praljak, jedan od žalitelja u predmetu Prlić i drugi, preminuo je danas u bolnici HMC u Haagu", izjavio je glasnogovornik suda Nenad Golčevski.
Nizozemske vlasti pokrenule su istragu koja je u tijeku, dodao je.
17:38 Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) istaknula je da je presuda Haaškog suda šestorici Hrvata iz BiH nepravedna, nije utemeljena na povijesnim činjenicama i neće pridonijeti pomirenju te da u ratnim događanjima u BiH s hrvatske strane nije postojao udruženi zločinački pothvat ni ideja koja bi uključivala postupanja koja nisu u skladu s međunarodnim pravnim poretkom.
"Konačnu presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prima s nezadovoljstvom i zabrinutošću. Ova nepravedna presuda, koja nije utemeljena na povijesnim činjenicama, neće pridonijeti pomirenju i smirivanju napetosti na prostoru Bosne i Hercegovine i cijele jugoistočne Europe", stoji u izjavi HAZU-a.
17:29 Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću u srijedu je izrazila žaljenje što je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo, istaknuvši kako je Žalbeno vijeće haškog suda u velikom dijelu potvrdilo prvostupanjsku presudu šestorici Hrvata iz BiH.
"S žaljenjem smo primili vijest da je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo", navodi Documenta u priopćenju.
Podsjeća i da je Žalbeno vijeće u velikom dijelu potvrdilo prvostupanjsku presudu u predmetu "Prlić i drugi" u kojem je šestorka osuđena na temelju udruženog zločinačkog poduhvata kao oblika individualne kaznene odgovornosti za sudjelovanje u podjarmljivanju Muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorije BiH za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, kako bi ih s tih prostora definitivno protjerali i uspostavili hrvatski teritorij.
16:32 U srijedu poslijepodne javnosti se povodom samoubojstva Slobodana Praljka u Haagu i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju obratio premijer Andrej Plenković.
"U ime Vlade RH i osobno želim izraziti najdublju sućut obitelji generala Praljka. Njegov čin najviše govori o dubokoj moralnoj nepravdi prema šestorici Hrvata iz BiH i hrvatskom narodu. Vlada RH izražava sućut svim žrtvama svih zločina počinjenih u ratu u BiH. Izražavamo i nezadovoljstvo i žaljenje zbog današnje presude. Želim još jednom podsjetiti javnost, hrvatsku i međunarodnu, o pomoći, potpori i podršci RH Bosni i Hercegovini kada je bila ugrožena velikosrpskom agresijom. Hrvatska vojska je prekinula srpsku opsadu Bihaća i spriječila ponavljanje najtežih zločina i genocida kakav je bio u Srebrenici", rekao je Plenković.
Opširnije !
15:54 Praljak je umro još prije no što su svi ponovo ušli u sudnicu, objavio je na Twitteru dopisnik Večernjeg lista Tomislav Krasnec.
15:19 Haški sud je obavijestio suprugu Slobodana Praljka, javlja reporter HRT-a Branimir Farkaš.
14:57 - Nizozemske vlasti pokrenule su istragu o tome kako je bivši zapovjednik HVO-a Slobodan Praljak popio otrov u haškoj sudnici, objavio je predsjedavajući sudac žalbenog vijeća Carmel Agius na nastavku ročišta čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata.
14:44 - Bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a general Slobodan Praljak umro je u bolnici u Haagu nakon što je u haškoj sudnici popio otrov kad mu je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) potvrdio kaznu od 20 godina zatvora za ratne zločine, potvrdio je Hini izvor blizak Praljku.
14:37 - Kako javlja Večernjakov Tomislav Krasnec, haški sud ne raspolaže informacijom o smrti generala Praljka.
14:30 - Slobodan Praljak je preminuo u bolnici, neslužbeno je objavio N1.
14:29 - Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner neshvatljivom je, povijesno neistinitom i nepravednom u srijedu ocijenio presudu generalu Slobodanu Praljku koji je, nakon što mu je žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivši Jugoslaviju u Haagu potvrdilo prvostupanjsku kaznu od 20 godina zatvora, progutao sadržaj bočice kazavši da je “popio otrov”.
“Duboko sam potresen sa situacijom Slobodana Praljka. Mislim da svatko od nas jednostavno mora biti potresen tom situacijom. Naravno da smo iz onoga što smo čuli do sada duboko svi razočarani i mislim da dijelim osjećaje svih ljudi kada kažem da smo duboko razočarani s onim što smo dosad čuli”, kazao je Reiner nakon sastanka grupe saborskih zastupnika s premijerom Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima. Opširnije možete pratiti OVDJE.
14:27 - Nastavljeno je izricanje presuda šestorci u Haagu. Tijek događaja možete pratiti OVDJE.
14:26 - Sa šokom i nevjericom saborski su zastupnici popratili izricanje presude u Haagu u predmetu bosanskohercegovačkoj šestorici, tijekom koje je general Slobodan Praljak pred sudskim vijećem popio nešto za što se pretpostavlja da je otrov. Sabor je zbog toga prekinuo plenarno zasjedanje najprije do 13 sati, no potom je produžena do 15 sati.
“Što se tiče same presude, ona ne govori o pravom karakteru događaja u BiH. Ona više govori o karakteru bivših vlada koje nisu napravile ono što su trebale napraviti. Na kraju, to je potvrdila i odvjetnica generala Praljka. Zapravo, jedini koji se zauzeo, jedini koji je posjetio te ljude u Haagu je bio bivši ministar pravosuđa Ante Šprlje“, izjavio je Mostov Božo Petrov. Ostale reakcije iz Sabora pročitajte OVDJE.
14:24 - Pravorijek Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju “Prlić i ostali”, po kojemu je presuđeno kako je postojao udruženi zločinački pothvat u kojemu je sudjelovala i Hrvatska, odmah nakon objave naišao je u srijedu na veliku pozornost medija u Bosni i Hercegovini. “Haaški sud utvrdio da je Hrvatska sudjelovala u agresiji na BiH, Tuđman bio dio UZP-a”, naslov je kojim je o odluci Haškog suda izvijestio čitani portal Klix ističući navode iz sudske odluke po kojima je Hrvatska tijekom rata u BiH imala stvarnu vlast u nekim općinama u BiH te kako je rat u toj zemlji imao karakter međunarodnog sukoba. Opširnije čitajte OVDJE.
14:16 - Kako javlja Večernjakov Tomislav Krasnec, složena je "prioritetna lista" onih koji će smjeti nastaviti pratiti suđenje s galerije manje sudnice.
14:14 - Predsjednik vlade Andrej Plenković tijekom popodneva će se obratiti javnosti u vezi s današnjim događanjima u haškoj sudnici, rečeno je novinarima u Banskim dvorima.
Plenković se danas čuo s predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović koja je u međuvremenu prekinula posjet Islandu i stalnom je kontaktu s pravosudnim stručnjacima, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, veleposlanicom u Nizozemskoj i Hrvatima u BiH.
Premijer je šokiran činom Slobodana Praljka i zabrinut, rekao je izvor iz Banskih dvora i podsjetio da je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u kolovozu postjetio šestoricu bivših čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata i da je općenito u stalnom kontaktu s njihovim braniteljima.
14:12 - Praljak je odveden u bolnicu u jako kritičnom stanju te je stabiliziran, javlja Dnevnik.hr.
14:04 - Haški sud u srijedu još nije službeno objavio kakvo je stanje generala Slobodana Praljka niti je želio potvrdio traje li istraga u sudnici u kojoj je popio otrov.
"Ne mogu to komentirati", rekao je Hini glasnogovornik suda Nenad Golčevski.
Neslužbeno se doznaje da je sudnica u kojoj se dogodio incident zapečaćena radi policijske istrage.
Izricanje presude trebalo bi se nastaviti u drugoj sudnici oko 14 sati i 15 minuta, rekao je Golčevski.
14:00 - Kako javlja BIRN BiH, prema neslužbenim informacijama, Praljak se nalazi u bolnici Bronovo u Haagu gdje mu se pruža medicinska njega.
13:53 - Nastavak izricanja presude bit će u drugoj dvorani. Nastavak izricanja presude vjerojatno neće biti otvoren za javnost na galeriji sudnice, objavio je Krasnec.
13:52 - Haška obrana generala Slobodana Praljka nema nikakve informacije o stanju svoga klijenta, kazala je kratko za Hinu u telefonskom razgovoru iz Haaga njegova braniteljica Nika Pinter.
Ona je kazala kako se, prema informacijama kojima raspolaže, ročište nastavlja u 14 sati.
13:47 - Glasnogovornik Haškog tribunala Nenad Golčevski rekao je dopisnicima BIRN-a BiH da je Praljku "pružena medicinska pomoć", ali da ne smiju govoriti o detaljima.
13:45 - Izricanje presude se nastavlja u 14.15 sati, potvrdio je Haški sud. Reporter Tomislav Krasnec javlja da je Praljak "still alive", ali ne žele potvrditi gdje je.
13:31 - "Kolega iz Hine kaže da je vidio da je Praljak izvezen na stražnji izlaz suda prije 5 minuta u kolima Hitne pomoći uz policijsku pratnju", objavio je Krasnec na Twitteru.
13:35 - Prlićev odvjetnik Karnavas kaže da se možda u 14 sati nastavlja izricanje presude, objavio je Krasnec na Twitteru.
13:24 - Ured predsjednice je priopćio da Kolinda Grabar Kitarović prekida program u Republici Islandu i žurno se vraća u Republiku Hrvatsku. Opširnije pročitajte OVDJE.
13:23 - Praljka u ovim trenucima Hitna pomoć prevozi u bolnicu, javila je Nova TV.
13:20 - Krasnec je na Twitteru objavio kako je i glasnogovorništvo haškog suda prenijelo informaciju da se Pranju pruža sva medicinska pomoć. "Molimo da ostanete mirni, dobit ćete daljnje informacije", prenosi izjavu glasnogovorništva.
13:04 Upravo sam čuo stražara kako govori da je "sve pod kontrolom", ali i da su liječnici još uz Praljka, javlja dopisnik Večernjeg lista Tomislav Krasnec.
13:02 - Reporterka Nove TV, Tatjana Krajač, koja situaciju prati ispred Haškog suda, javlja kako je hrvatsku veleposlanicu primio predsjednik Haškog suda.
12:51 Dopisnik Večernjeg lista Tomislav Krasnec nastavlja tvitati o dramatičnim događajima u Haagu.
"Upravo sam vidio kako stiže dostava bolničarima koji su već u zgradi: dva mala paketa, mom laičkom oku to izgleda kao neki lijek/protuotrov", napisao je.
"Nitko od Praljkove obitelji nije ovdje na izricanju presude, tako da ovo prate na daljinu. Praljak im je rekao da ne dolaze (kao i dosad)", dodao je u drugoj objavi.
12:48 "General Krešić kaže da mu je supruga generala Petkovića malo prije telefonom rekla da je general Praljak u vrlo teškom stanju i postavlja pitanje kakav je to sud u koji se može unijeti otrov", napisala je novinarka HRT-a Maja Sever na Twitteru.
12:32 - Tomislav Krasnec javlja da stanka još traje.
"Nema nikakvih novih informacija o Praljkovu stanju. Pripadnici Hitne pomoći koji su ušli izgledali su kao neki specijalci, vjerojatno stručnjaci za otrove i protuotrove", napisao je na Twitteru.
12:21 - Večernjakov dopisnik Tomislav Krasnec javlja da je Hitna pomoć upravo ušla u ICTY oko 40 minuta nakon samog događaja. Nekoliko minuta prije toga Krasnec je na Twitteru objavio da je otvoren kolni ulaz i u predvorju suda napravljen prolaz. "Izgleda da se spremaju iznijeti Praljka na nosilima u Hitnu pomoć koja čeka vani", napisao je.
12:16 - Ispred Haškog suda stigla su čak četiri vozila Hitne pomoći, a zgradu je nadletio helikopter. Praljak se i dalje nalazi u zgradi Suda. Još se ne zna što će iduće biti. Na sud su stigli i vatrogasci.
12:08 - Po bivšeg zapovjednika HVO-a Slobodana Praljka, koji se možda otrovao u sudnici, upućen je helikopter, koji će sletjeti ispred zgrade Haškog suda.
Svim novinarima ispred sudnice naloženo je da se zbog toga maknu.
11:53 - Na galeriji gdje sjede obitelji osuđenika čulo se glasno "Neee" dok je Praljak potezao iz bočice, na Twitteru je objavio dopisnik Večernjeg lista Tomislav Krasnec. Praljak, nakon što je popio nešto iz bočice, je sjeo i izgledao kao da je u bolovima i mukama.
11:37 - Prekinuta je sjednica, a sudac Agius je naredio da se hitno spuste zastori! U Haški sud stigli su policija i Hitna pomoć.
11:36 - Odvjetnici su viknuli sa se prekine čitanje jer im je on rekao da je popio otrov. "Naš klijent tvrdi da je upravo popio otrov!", kazala je odvjetnica.
Agius je naložio da se ne iznosi čaša iz koje je Praljak popio piće.
11:36 Praljku je potvrđena kazna od 20 godina zatvora, a on je u tom trenutku izvadio bočicu nepoznatog sadržaja i to popio.
"Suče, Slobodan Praljak nije zločinac, s prijezirom odbacujem Vašu presudu", rekao je u tom trenutku.
11:33 - Žalbeno vijeće djelomično je usvojilo žalbu bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka, ali se odbija naložiti novo suđenje. U odnosu na Praljka, poništene su osude za zločin u Duši i neke od osuda u općinama Vareš i Mostar - ali su potvrđeni, uz izuzeto mišljenje Liua i suprotno Pocara, osude po većini točaka optužnice.
11:29 - Bivšem ministru obrane Herceg-Bosne Bruni Stojiću potvrđena je kazna od 20 godina zatvora s time da se mora uračunati vrijeme koje je proveo u pritvoru.
11:26 - Stojiću je poništena presuda kao sudionika udruženog zločinačkog pothvata. Također, odbijeno je novo suđenje.
11:23 - Jadranku Prliću je potvrđena kazna od 25 godina zatvora, s time da će se u kaznu uračunati 13 godina provedenih u haškom pritvoru.
11:16 - Prlićeva žalba je odbačena u cijelosti. Žalbeno vijeće je poništilo osudu koja je Prliću stavljena na teret u vezi s rušenjem kuća i zgrada u Varešu. Ostale osuđujuće presude po točkama optužnice su potvrđene. Usvojeni su dijelovi žalbe tužiteljstva.
11:11 - Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u srijedu je, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.
Žalbeno je vijeće utvrdilo da je prvostupanjskom presudom pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba, te da je pravilno utvrđeno da je Hrvatska provodila kontrolu preko lokalnih tijela u Herceg-Bosni što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije. Žalbeno vijeće odbacilo je i žalbene osnove u kojima se tvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat.
Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, u prvostupanjskoj presudi zaključilo je da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-1994. godine bio međunarodni sukob uz umiješanost Hrvatske te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.
Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava etnički čistog hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeće je zaključilo da su HVO i HZHB bili u funkciji ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja uspostave etnički homogenog prostora.
U pothvatu su prema nepravomoćnoj presudi sudjelovali bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko, bivši čelnik Herceg Bosne Mate Boban, bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić, bivši ministar obrane Bruno Stojić, bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić i tadašnji načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić.
11:03 - Žalbeno vijeće prihvaća neke segmente žalbe Pušića, ali potvrđuje ključne segmente na osnovu kojih je donesen zaključak da je imao ulogu u udruženom zločinačkom pothvatu. Govoreći o Petkovićevim i Ćorićevim žalbama, Agius je rekao da Raspravno vijeće nije napravilo pogreške na činjeničnoj osnovi koji bi utjecali na osuđujuću presudu.
11:00 - Žalbeno vijeće usvojilo je dio žalbe koji se odnosi na zaključak da je optuženi Stojić saznao i prihvatio da su civili koji su prebačeni iz Prozora zatočeni u zatvoru u Ljubuškom u srpnju 1993. godine. No, sud ne smatra da to utječe na njegovu sveobuhvatnu odgovornost unutar udruženog zločinačkog pothvata.
10:55 Žalbeno vijeće smatra da se Praljak ne može držati odgovornim za zločine nakon 9. studenoga 1993. Također je zaključilo da nije dokazano da je Praljak odgovoran za zločine počinjene u Stupnom Dolu 23. studenoga 1993., ali i dodalo da Praljak nije dokazao da nije odgovoran za planiranje i provođenje zločina u Varošu. Međutim, kako je rekao Agius, Praljkova obrana nije dokazala kako to utječe na sveobuhvatnu presudu. Žalbeno vijeće potvrđuje Praljkovo učešće u UZP-u.
10:50 - Prešlo se na dio optužnice koji šestorku tereti za udruženi zločinački pothvat. Svih šest žalitelja osporavaju da su zajednički zločinački cilj dijelili pripadnici UZP-a i da je cilj bio dominacija Hrvata putem etničkog čišćenja muslimanske populacije.
Žalbeno vijeće odbacilo je prigovore tuženika u odnosu na postojanje udruženog zločinačkog pothvata s ciljem ostvarivanja Herceg-Bosne putem etničkog čišćenja muslimana. "Njihovi argumenti nemaju meritum i zbog toga se odbacuju", rekao je Agius.
10:45 - Žalbeno vijeće smatra da je udruženi zločinački postojao tek od lipnja 1993. godine, a ne siječnja 1991., zbog čega su optuženi oslobođeni po osnovi ubojstva dva civila iz travnja 1993. Također, poništen je zaključak Raspravnog vijeća da je HVO neselektivno napao četiri sela u Duši. Sudsko vijeće je također zaključilo da je HVO gađao i uništio ili značajno oštetio deset džamija u istočnom Mostaru kao i imanja muslimana u Prozoru. Kako su ustvrdili, ti incidenti ne predstavljaju ozbiljno kršenje Ženevske konvencije.
10:33 - Žalbeno vijeće smatra da kako je Stari most bio vojni cilj, onda je njegovo razaranje ostvarivalo sigurni vojni dobitak te se ne može smatrati da je njegovim uništenjem došlo do bezobzirnog razaranja.
"Dana 8. studenoga 1993. tenk HVO-a cijeli je dan gađao most u Mostaru. Učinak razaranja bio je nesrazmjeran za očekivani vojni dobitak. Sudsko vijeće zaključilo je da je HVO odgovoran za bezobzirna razaranja neopravdana vojnom nužnošću. Sudsko vijeće pravilno zaključuje da je primarni cilj bio uzrokovanje psihičke štete stanovništvu. Žalbeno vijeće zaključuje da nije dokazan element ovog kaznenog djela pa preinačuje zaključak u ovom slučaju da je to bilo bezobzirno razaranje ili razaranje neopravdano vojnom nužnošću", rekao je Agius.
Žalbeno vijeće zaključuje da nijedan razumni presuditelj nije mogao zaključiti da su snage HVO-a imale namjeru diskriminirati ili terorizirati kada su uništile Stari most. Zaključili su kako rušenje Starog mosta nije bio progon stanovništva.
Žalbeno vijeće oslobađa žalitelje za zločine vezane uz rušenje Starog mosta.
10:30 - Žalbeno vijeće je odbacilo prve dvije tvrdnje iz žalbe obrane generala Praljka.
10:27 - Na Petkovićevu tvrdnju da je zatočenje skupina muslimanskih muškaraca bilo nužno zbog sigurnosti i da je bilo opravdano, Žalbeno vijeće smatra da njihovo zatočenje traži individualnu ocjenu i da je Raspravno vijeće u tome ispravno postupilo.
10:24 - Stojić, Praljak, Petković i Ćorić tvrde da ratne zločine ne mogu počiniti vojnici nad pripadnicima vlastite vojne sile. Žalbeno vijeće smatra da je Raspravno vijeće ispravno uzelo u obzir lojalnost muslimana pripadnika HVO-a, a ne samo njihovo državljanstvo. Smatraju da nije dokazano postojanje ikakve greške i usvojilo je odluku Raspravnog vijeća.
10:20 - Žalbeno vijeće ukida odluku Raspravnog vijeća da su se sukobi između HVO-a i Armije BiH događali samo na određenim dijelovima teritorija gdje su se vodile borbe. Vijeće smatra da se međunarodni oružani sukob proteže i dalje od tih prostora te se proteže do kraja oružanih sukoba u BiH dok god postoji neksus s oružanim sukobom. Također, Žalbeno vijeće konstatira da je postojala vlast vodstva Herceg-Bosne na područjima gdje su počinjeni ratni zločini.
"Režim teških kršenja Ženevske konvencije može se primijeniti na cijelom području BiH. Okupacija je činjenično pitanje kojeg treba analizirati od slučaja do slučaja", rekao je sudac.
10:18 - Žalbeno vijeće djelomično je usvojilo Čovićevu žalbu te ukida osude u vezi s njegovom odgovornošću u svojstvu ministra vanjskih poslova.
10:10 - Tvrdnje Jadranka Prlića kako nije imao dovoljno vremena da ispita svjedoke, sudsko vijeće je proglasilo neutemeljenima, rekao je sudac Agius.
10:09 - Sudac Agius kreuo je iznositi žalbe pojedinih optuženika.
10:08 - Ovo je bio dug i složen predmet i prošlo je puno vremena od početka suđenja 2006. godine, rekao je sudac Agius.
"Raspravno vijeće je utvrdilo da je postojao udruženi zločinački pothvat u hrvatskoj republici Herceg-Bosni uz pomoć etničkog čišćenja muslimana. Njegov je cilj bio stvaranje hrvatskog entiteta u BiH čime bi se omogućila dominacija hrvatskog naroda. Kreirali su cijeli sustav protjerivanja muslimana - uklanjanje i zatočenje civila, razaranje imovine, ubojstva, zlostavljanje i teški uvjeti zatočenja u logorima, korištenje ljudi za žive štitove, uklanjanje ljudi na druge teritorije kada su pušteni na slobodu. Raspravno vijeće je konstatirali da su u tome tisuće ljudi bili žrtve. Sva šestorica žalitelja su bili u tom zločinačkom pothvatu, to je utvrdilo Raspravno vijeće", kaže sudac.
10:07 - Predsjedavajući Agius opisuje koje su bile funkcije optuženih čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata.
10:03 - Jedan od optuženih, Berislav Pušić, neće biti na izricanju presude.
10:00 - Počinje izricanje presude haškoj šestorici. Predsjedavajući Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Carmel Agius, ujedno i predsjednik MKSJ-a, izreći će konačnu presudu u predmetu "Jadranko Prlić i drugi". U Žalbenom vijeću, osim Agiusa, još su i suci Liu Daqun, Theodor Meron, Fausto Pocar i Bakone Justice Moloto.
09:55 - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu izricanjem presude u predmetu "Prlić i drugi" završava s radom 24 godine nakon osnivanja. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji potkraj prosinca ove godine u Haagu. Gašenjem ICTY-ja njegove neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS).
09:52 - Jedan od bivših logoraša koji je preživio nekoliko mjeseci u logorima tzv. Herceg-Bosne, Mustafa Škaljo, poručio je kako očekuje presudu za udruženi zločinački pothvat.
"Od Heliodroma, Gabele, Ljubuškog… Mene uzmu emocije rata, neka bude pravedna presuda, a ostalo neka bude kako hoće. Lomili su mi ruke, batine sam dobijao. Vjerujem u pravdu i želim da pravda pobijedi. Neka dobiju što su zaslužili, samo nek bude udruženi zločinački pothvat jer je činjenica da je od Tuđmana počela Herceg-Bosna i neka se tako presudi", kazao je Škaljo. Opširnije pročitajte OVDJE.
09:50 - Žalbeno vijeće UN-ova suda u Den Haagu pod predsjedanjem Carmela Agiusa počet će u 10 sati čitati svoj konačni sud o odgovornosti političkih i vojnih vođa bosanskohercegovačkih Hrvata za teške zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu tijekom rata u BiH.
09:45 - Uoči presude, čije izricanje počinje u 10 sati, u Mostaru su jutros osvanuli plakati na kojima piše "Ima Veleža, ima Starog Mosta, nestale su ustaše k’o i Herceg-Bosna". Opširnije pročitajte OVDJE.
09:40 - U Mostaru se sinoć održala misa za šestorku. "Mi ovu svetu misu slavimo za naše haške uznike jer svake godine pred blagdane mi posjećujemo zatvorenike po našim zatvorima i molimo za njih - rekao je svećenik koji je vodio misu", rekao je svećenik.
POTRESNE ISPOVIJESTI ŽRTAVA HVO-a: ‘Naredili su i da se beba ubije, žive su nas zapalili’
Suci su većinom glasova, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, presudili kako im je cilj bio etnički očistiti Bošnjake iz većinski hrvatskog dijela BiH i u slučaju raspada države pripojiti ga Hrvatskoj, prema zločinačkom planu u kojem je sudjelovao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i uz njega ministar obrane Gojko Šušak i načelnik glavnog stožera Janko Bobetko.
Iako Haški sud utvđuje kaznenu odgovornost pojedinaca, a ne država, kvalifikacije iz prvostupanjske presude negativno govore o ulozi Hrvatske i tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u ratu u susjednoj državi.
Hrvatska se dvaput pokušala uključiti u postupak u svojstvu prijatelja suda tvrdeći da će njezini pravni stručnjaci i povjesničari opovrgnuti teze tužiteljstva o udruženom zločinačkom pothvatu i sudjelovanju hrvatskog državnog i vojnog vrha u tome. Sud je to oba puta odbio.
Žalbu na prvostupanjsku presudu uložili su i tužiteljstvo, koje traži veće kazne, i branitelji šestorice optuženih, koji traže oslobađanje ili novo suđenje zbog pogrešnih zaključaka u prvostupanjskoj presudi.
Očekivanja odvjetnika
"Kada bi očekivanja temeljila isključivo na pravnim kriterijima, onda bi ukidanje prvostupanjske presude smatrala izvjesnim. Ovako očekujem neko kompromisno rješenje, pa je zato smanjenje kazne realnija opcija", rekla je Hini Vesna Alaburić, odvjetnica Milivoja Petkovića, bivšeg zapovjednika HVO-a.
Obrana generala Slobodana Praljka očekuje ili oslobađajuću presudu ili ukidanje prvostupanjske presude.
Praljkova braniteljica Nika Pinter rekla je Hini da su obrane u žalbenom postupku pokazale kako zaključci o udruženom zločinačkom pothvatu i međunarodnom oružanom sukobu nisu održivi, kao što je to u svom izdvojenom mišljenju utvrdio predsjednik raspravnoga vijeća Jean Claude Antonetti.
Antonetti je tada zaključio da je Hrvatska intervenirala u BiH uglavnom slanjem dobrovoljaca i časnika poput Praljka ili Petkovića te materijalnom pomoći, te da je izravna vojna intervencija HV-a, ako je do nje uopće došlo, bila vrlo ograničena.
Ocijenio je da, prema transkriptima iz Tuđmanovog ureda, svi njegovi planovi o uređenju BiH nisu bili u suprotnosti sa stajalištem međunarodne zajednice, podsjeća Pinter.
Petkovićeva obrana ističe da nije negirala zločine, nego je pokušala dokazati da oni nisu bili posljedica zločinackog plana etničkog čišćenja.
"Mi smo u žalbenom postupku nastojali na jednostavan i slikovit način pokušali dokazati da u prvoj polovici 1993. etnička slika nijedne općine na inkriminiranom području nije promijenjena. Zato se ne može smatrati da je bilo koji od zločina počinjenih u borbama u tom periodu bio sastavnica zločinackog plana etničkog čisćenja", istaknula je Alaburić.
Dodaje da su to dokazali i za dio sukoba u drugoj polovici 1993. kada se promijenila etnička struktura stanovništva dijela tadašnje Herceg-Bosne, ali zbog toga jer su i muslimani i Hrvati napuštali pojedina područja zbog ratnih sukoba.
"Mi smo sucima prezentirali podatke i dokaze o tijeku ratnih sukoba i ofenzivnim akcijama Armije BiH, kao i vojnim akcijama HVO-a koje su bile isključivo obrambene naravi. HVO je, naime, u to vrijeme gubio teritorij pod svojom kontrolom", rekla je je Petkovićeva odvjetnica.
Tužitelj Stringer je, pak, pred žalbenim sucima tvrdio kako su zaključci prvostupanjske presude o etničkom čišćenju Hercegovine potkrijepljeni brojnim svjedočenjima i dokumentima.
Ocijenilo je, ipak, da raspravno vijeće nije na odgovarajući način procijenilo težinu zločina i od žalbenog vijeća zatražio da optužene osudi na "značajno" duži zatvor.
Očekivanja političara
Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u Budimpešti da ne očekuje da bi presuda koju Haški sud treba u srijedu izreći šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata mogla na bilo koji način povezati odgovornost Hrvatske s cijelim tim procesom.
"Što se tiče aktivnosti Hrvatske mislim da smo iskoristili sve pravne mogućnosti koje su nam stajale na raspolaganju u ovom procesu... ja neću prejudicirati, vlada će komentirati presudu kada bude objavljena, to će biti u srijedu. U svakom slučaju ja ne očekujem da bi na bilo koji način moglo doći do povezivanja odgovornosti Hrvatske u vezi s cijelim tim predmetom", rekao je Plenković u izjavi novinarima na marginama sastanka na vrhu zemalja središnje i istočne Europe i Kine u Budimpešti.
Predsjedavatelj BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, izrazio je u ponedjeljak očekivanje da će u srijedu pred Haaškim tribunalom biti oslobođeni bivši dužnosnici Herceg Bosne, istaknuvši kako drugostupanjska presuda neće negativno utjecati na položaj bosanskohercegovačkih Hrvata.
"Očekujem da Jadranko Prlić i drugi budu oslobođeni. Oni su već platili iznimnu cijenu. Trinaest i pol pol godina su vezani za Haag", rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice čelništva HNS-a BiH koje okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke u BiH.
Čović je uvjeren kako su šestorica hrvatskih dužnosnika iz BiH nevina te da se nakon presude neće poremetititi odnosi u BiH.
Uoči izricanja presude među političarima u BiH prevladava suzdržanost, a samo mediji nagađaju kakav bi mogao biti sudski pravorijek.
"Hoće li 'šestorka' proći kao Mladić", pitanje je kojega na naslovnici u utorak postavlja sarajevski "Dnevni avaz" uz jasnu sugestiju kako bi pravda bila zadovoljena jedino ako bi ranije izrečene zatvorske kazne nekadašnjim dužnosnicima Herceg-Bosne bile povećane, kako je to tražilo tužiteljstvo u svojoj žalbi na prvostupanjsku presudu.
"Avaz" podsjeća i kako bi Jadranko Prlić, u slučaju da osuđujuća presuda bude potvrđena, postao najvišim hrvatskim političarem osuđenim pred Haškim tribunalom.
List navodi i kako je četrdesetak članova udruga koje okupljaju bivše pripadnike Armije BiH i bivše zatočenike logora što ih je držao HVO iz Mostara otputovalo u Den Haag kako bi nazočili izricanju presude zakazanom za srijedu. I oni se nadaju višim kaznama šestorici.
ICTY zatvara vrata
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu izricanjem presude u predmetu "Prlić i drugi" završava s radom 24 godine nakon osnivanja. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji krajem prosinca ove godine u Haagu.
Gašenjem ICTY-ja njegove neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS).
MMKS će voditi žalbene postupke za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića, čija je obrana najavila žalbu, te za vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja, u Haagu oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj i BiH te protiv vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo se žalilo na njegovu oslobađajuću presudu.
Karadžić je u ožujku 2016. osuđen na 40 godina zatvora, a Mladić prošli tjedan na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti širom BiH, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Pred MMKS-om će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, koji su 2013. bili oslobođeni krivnje za zločine u Hrvatskoj i BiH, ali je žalbeno vijeće tu presudu poništilo i naložilo ponovno suđenje.
ICTY je bio prvi sud za ratne zločine koji je UN osnovao nakon nürnberškog i tokijskog procesa, na kojima se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom svjetskom ratu. Osnovalo ga je Vijeće sigurnosti UN-a u svibnju 1993. kao odgovor na masovne zločine počinjene na području Hrvatske i BiH početkom 1990-ih.
ICTY je u 24 godine optužio ukupno 161 osobu, a osuđeno je njih 84.
Devetnaest osoba oslobođeno je, među njima i generali Ante Gotovina, Ivan Čermak, i Mladen Markač te bosanski Hrvati Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić.
Oslobođeni su i zapovjednici Armije BiH Naser Orić i Sefer Halilović, kao i sadašnji kosovski premijer Ramush Haradinaj. Haški sud oslobodio je i bivšeg načelnika generalštaba vojske Jugoslavije Momčila Perišića.
Protiv 20 osoba povučene su optužnice, a protiv 17 osoba postupak je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Haag ili tijekom postupka.
ICTY je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede ženevskih konvencija i donio cijeli raspon presuda od kojih je onu najtežu – kaznu doživotnog zatvora- izrekao šest puta. Sve su ih dobili bosanski Srbi.
ICTY je donio nekoliko presuda za zločine počinjene na području Hrvatske - za vukovarsku bolnicu i Ovčaru (general JNA Mile Mrkšić osuđen je na 20 godina, major Veselin Šljivančanin na 10 godina, a kapetan Miroslav Radić je oslobođen), za napad na Dubrovnik ( uz Jokića osuđen i Pavle Strugar na 7,5 godina). Dok je za progon i druge zločine nad Hrvatima na području tzv. RSK, uz Babića, osuđen još jedan od vođa pobunjenih hrvatskih Srba - Milan Martić na 35 godina zatvora.
Bez epiloga zbog smrti optuženih ostali su predmeti protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika RSK optuženog za progon i druge zločine na okupiranim područjima Hrvatske, i protiv bivšeg vukovarskog gradonačelnika Slavka Dokmanovića za zločine vezane uz vukovarsku bolnicu, odnosno Ovčaru.
Smrt u haškom zatvoru dočekao je i glavni arhitet zločina u bivšoj Jugoslaviji, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.
