Geopolitičke tenzije u regiji ponovno su u fokusu nakon oštrih poruka iz Zagreba i Beograda te sve češćih upozorenja o ubrzanom naoružavanju susjednih zemalja. Dok hrvatski dužnosnici poručuju da se vojska mora pripremati za “prvi dan sukoba”, u javnosti se sve otvorenije postavlja pitanje – prijeti li Hrvatskoj stvarna sigurnosna opasnost i od koga?

U razgovoru s vojnim analitičarem Marinkom Ogorcem analiziramo vojnu snagu Mađarske i Srbije, stanje hrvatskih oružanih snaga, ali i širi geopolitički kontekst u kojem međunarodno pravo sve češće ustupa mjesto logici sile. Koliko su realne prijetnje iz susjedstva, gdje Hrvatska ima prednosti, a gdje ozbiljne slabosti – osobito u segmentu protuzračne obrane – te živimo li u razdoblju nove sigurnosne dileme na Balkanu?

Ogorec kaže da Hrvatska posebno treba pratiti na dvije susjedne zemlje - Srbiju i Mađarsku, koje se intenzivno naoružavaju. 

Objašnjava: "Mađarski premijer Viktor Orbán već je nekoliko puta jasno pokazao određene apetite (prema dijelovima hrvatskog teritorija op.a) sa svojim famoznim šalovima i kartama. To bi trebalo tretirati kao ozbiljnu stvar. Političar i državnik njegovog ranga ne bi si to smio olako dozvoljavati."

Podsjetimo, Orban je još 2022. nosio navijački šal s karom velike Mađarske. 

No i dvije godine prije toga, objavio je na Facebooku fotografiju sa sjednice predsjedništva svoje stranke Fidesz naglasivši kako se sastanak odvija u duhu adventa. Sporan detalj bila je karta na kojoj su dijelovi Hrvatske ucrtani kao dio mađarskog teritorija. 

I to nisu bili jedini incidenti kojima su Mađari koketirali prisvajanjem teritorija Hrvatske. 

Sve to nije nije izazvalo ozbiljnije podizanje prašinu i uvijek se među Hrvatskom i Mađarskom sve izgladilo na "gentlemanski" način. Što se otad promijenilo te zašto je ukazao sada na Mađarsku koju trebamo "imati na radaru", pitali smo Ogorca. 

Tko jači, taj kvači

"Nažalost, to je zbog događanja koja pokazuju stvarnost, a stvarnost je – tko je jači, taj je kovači. Drugim riječima, međunarodno pravo takvo kakvo jest, kao da se počelo primjenjivati na način da se odnosi na sve "osim na mene". Takva situacija ne bi se trebala tolerirati. Međutim, okolnosti nalažu da se i o tome treba razmišljati", govori Ogorec. 

Potezi velikih sila u svijetu pokazali su su se pravila međunarodne igre srušila i ne samo u slučaju napada Rusije na Ukrajinu ili otmicom sad već bivšeg predsjednika Venezuele Nicolasa Madura. Naš sugovornik kaže da je Arapsko proljeće bilo projekcija takve moći.

'NUKLEARNA FAZA RATA' /

Prijeti apokaliptični scenarij, hoće li aktivirati 'prljavu bombu'? Tadić: 'To se ne radi!'

Otmica Madura - potez bez rukavica

"Sve što se događalo u zemljama Magreba (sjeverozapadni dio Afrike op.a) i Bliskog istoka pokazuje da onaj tko je jači sebi daje za pravo druge učiti redu. Ovo što se dogodilo s Madurom bilo je krajnje bez rukavica i to jednostavno po logici – napravio sam to jer mogu", navodi.

Opet, koliko je Mađarska vojno moćna ili jaka naspram Hrvatske? Ogorec kaže da Mađari imaju solidnu i dobro uređenu vojsku. 

"Imaju sve sustave koji su potrebni za vođenje obrambenog djelovanja. Vojska je uravnoteženo strukturirana i u tom kontekstu ima odgovarajuće snage za svoje potrebe", ističe.

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Mađarska s dobro izgrađenom vojskom

Imajući u vidu da Mađarska zapravo nije bila vojno aktivna od Drugog svjetskog rata, pa je po toj logici Hrvatska možda korak ili dva ispred zbog golemog iskustva u Domovinskom ratu, na pitanje je li u tom pogledu Hrvatska vojno "spremnija", on ukazuje na detalj koji na prvu može otići ispod radara:

"Svi ti ljudi koji imaju ratno iskustvo u Domovinskom ratu sada su stariji i ne mogu voditi rat. Tako da to iskustvo možemo staviti po strani jer se danas više ne primjenjuje na isti način. S druge strane, Mađarska ima uravnoteženo izgrađene oružane snage. Hrvatska nema i u ozbiljnom segmentu - u protuzračnoj obrani -  nedovoljno konsolidirana, a to je struktura koja se u suvremenim sukobima pokazuje kao možda najvažnija."

NOVI SVIJET /

Jakovina upozorava na scenarij od kojeg mnogi strahuju: 'Europu čeka val izbjeglica u slučaju eskalacije'

Time je otvorio novu temu - protuzračnu obranu koju je Srbija u novije vrijeme jako podigla. Već ranije je u razgovoru za net.hr bivši ministar obrane Ante Kotromanović naveo da Srbija ima ruski sustav kratkog dometa Pancir S-1, kao i i kineski FK-3 - sustav srednjeg dometa. Također, kupili su i izraelski sustav s dometom od oko 300 kilometara. Više pogledajte OVDJE.

Ogorec daje detalje: "Srbija ima sustave protuzračne obrane za male i srednje visine, pa čak u određenom segmentu i za veće visine. Pitanje je koliko su integrirani jer se radi o različitim sustavima – kineskim, domaćim, ruskim, pa čak i francuskim. Problem je sve to uvesti u jedan integrirani sustav protuzračne obrane. Nisam siguran koliko je to kod njih moguće, ali ti sustavi postoje."

Iako Srbija ima sustave protuzračne obrane iz različitih zemalja što može biti golem uteg u operativnom smislu, Hrvatska s druge strane nema takvu protuzračnu obranu osim sustave za male visine. 

Srbija ima više tehnike i veće oružane snage

Kad bi usporedio vojnu spremnost Hrvatske i Srbije, Ogorec kaže: "Srbija trenutačno ima više tehnike, veće oružane snage i veću vojnu proizvodnju. Što se tiče borbene motivacije, želim vjerovati da je naša motivacija i dalje snažna, kao 1990.-ih"

Na pitanje, je li prije godinu ili dvije dana uopće mogao zamisliti ovakav razgovor u kojem "pretresamo" koliko kakvog oružja ima koji susjed, ovaj vojni analitičar kaže: "Zašto ne? Ja sam uvijek sklon reći da, ako nam išta prijeti, prijeti nam od susjeda. S Rusima, Amerikancima ili Kinezima nećemo ratovati. U povijesti su nas napadali susjedi – sa sjevera, juga i istoka. Govorim u tim relacijama."

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Time je otvorio pitanje još jednog susjeda - Bosne i Hercegovine. Uz stalnu prijetnju i zazivanje odcjepljenja Republike Srpske, pitali smo kolika je opasnost i od eventualnih terorističkih ćelija, naročito u svjetlu napada na Iran. 

Terorizam je moguć posvuda, BiH nije iznimka

Ogorec kaže: "Bosna i Hercegovina je opterećena vlastitim problemima. Ima puno unutarnjih pitanja koja mora riješiti. Terorizam je moguć posvuda i odasvud. Vidimo da je značajan broj migranata došao u Europu iz zemalja zahvaćenih ratovima. Schengenski prostor je porozan, a terorizam ne poznaje granice. Nisam siguran da u BiH ima više terorističkih ćelija nego što ih već ima u zapadnoj Europi."

U razgovoru je raširio temu i na Italiju za koju kaže da je naša obala uvijek bila zanimljiva i tim susjedima. 

Foto: US Navy Photo/Alamy/Profimedia

"Hrvatskoj je u interesu imati jake, kvalitetne i dobro opremljene oružane snage. Naš teritorij je prekrasan, prebogat i prelijep i oduvijek je bio interesantan susjedima. Ako je stoljećima bio interesantan, zašto mislimo da danas ne bi bio? Jamac sigurnosti su samo dobre i osposobljene oružane snage", rekao je Ogorec.

Ipak, daleko najnategnutiji odnosu su sa Srbijom, a da u odnosu na nju imamo ono što se u teoriji zove "sigurnosna dilema".

"Ako vidite da susjed donese kući pušku, možda ide u lov. Ako donese snajper, pitate se zašto. Ako donese strojnicu, to je znak za uzbunu. Tako je i među državama. Ako Srbija ima PZO sustave – to može biti obrana. Ali ako razvija raketne sustave dometa 150 kilometara, onda se postavlja pitanje čemu to služi. To je logika sigurnosne dileme.", poentira Ogorec. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Stručnjaci o generaciji Z koja izbjegava služenje vojnog roka: 'Današnji klinci nisu glupi'