'NUKLEARNA FAZA RATA' /

Prijeti apokaliptični scenarij, hoće li aktivirati 'prljavu bombu'? Tadić: 'To se ne radi!'

Nuklearni fizičar pojašnjava da je Iran apsolutno sposoban proizvesti takvu bombu, ali da bi to značilo i radioaktivnu katastrofu koja bi trajala više stoljeća

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

2.3.2026.

12:11

Profimedia/Shutterstock/RTL Danas

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Sukob na Bliskom istoku brzo eskalira: Nakon što su SAD i Izrael u subotu ujutro napale Iran i obezglavile vodstvo te zemlje, Iran je uzvratio paljbom prema Izraelu te američke vojne baze u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Iraku i Jordanu.

U napadima na Iran poginuo je iranski ajatolah, Ali Hamenei. Iranski balistički projektili i dronovi ciljali su, između ostalog, područje Tel Aviva, gdje su izraelski sustavi protuzračne obrane, uključujući Željeznu kupolu i druge obrambene sustave, presreli neke od projektila, dok su neki udari uzrokovali žrtve i ozljede.

Situacija je napeta i u Kuvajtu. Gusti dim i plamenovi dižu se s terena američkog veleposlanstva u glavnom gradu Kuvajta.

BLISKI ISTOK U PLAMENU /

Bombarder B1 udarili duboko u Iran: Europa strahuje od posljedica

U atmosferi rastuće eskalacije, pitanje koje se sve češće postavlja jest – koliko je svijet blizu točke bez povratka?

U razgovoru za net.hr nuklearni fizičar Tonči Tadić odgovara na pitanja o najopasnijoj dilemi: što bi značilo posegnuti za takozvanom "prljavom bombom" i bi li takav potez označio ulazak u novu, nuklearnu fazu rata?

'Nuklearno oružje za siromašne'

Naš sugovornik pojašnjava - prljava bomba je nuklearno oružje za siromašne.

"To je zapravo oružje onih koji nisu uspjeli razviti pravu nuklearnu bombu. Njezina svrha je dugotrajna, višestoljetna kontaminacija nekog područja kako bi ga se učinilo nepodobnim za život. U njoj se koriste izotopi koji imaju jako dugo vrijeme poluraspada. Riječ je o raketi s klasičnim eksplozivom koja oko sebe ima omotan radioaktivni materijal koji se potom rasprši. Eksplozija mora biti u zraku, dovoljno visoko, kako bi vjetar i visina eksplozije učinile što veću kontaminaciju nekog područja. Radi se obično o područjima od par desetaka do par stotina kvadratnih kilometara", pojašnjava Tadić.

Na pitanje je li Iran sposoban napraviti prljavu bombu ili je možda već ima, nedvosmisleno kaže da to uopće nije sporno zato što Iran ima nuklearni materijal jer ima obogaćivanje urana u centrifugama.

'To bi bila nova nuklearna faza rata'

"Pitanje je ima li raketnu tehnologiju, odnosno maju li te rakete sposobnost probijanja izraelskog raketnog štita? Međutim, kod toga treba imati u vidu jednu stvar. Korištenje prljave bombe, kao i korištenje nuklearne bombe, ne zaustavlja rat, nego otvara novu nuklearnu fazu rata, gdje onda i protivnik može uzvratiti istim sredstvima", upozorava naš sugovornik.

Nastavlja da se kod prljave bombe ili kod nuklearne bombe uvijek treba imati na obzoru tri stvari. Prvo je tehnologija. "To je ono pitanje imaš li materijal (za takvu bombu op.a). Drugi aspekt je vojna mogućnost dostave do cilja. Treći aspekt je politički – što se time postiže", navodi.

Kada bi Iran upotrijebio nuklearnu bombu, nastavlja Tadić, time bi zapravo obezvrijedio svih 20 godina pregovora s tezom da su svi pritisci na njih bili neutemeljeni jer oni nemaju niti žele nuklearnu bombu.

STRAVIČNI PRIZORI /

Nebo je noćas gorjelo iznad Izraela, pogođeno i američko veleposlanstvo u Kuvajtu

Ni jedna normalna država ne koristi prljavu bombu

Kada bi upotrijebio prljavu, odnosno radioaktivnu bombu, Iran bi se stavio na svjetsku crnu listu, jer to nijedna "normalna" država ne radi.

"To je suština priče. Korištenje nuklearnog oružja, bilo da se radi o nuklearnoj bombi ili o prljavoj bombi, uvijek je dvosjekli mač", govori.

No vodstvo Irana je obezglavljeno, je li to točka vrenja i možda trenutak osvetničkog čina (za i fanatičkog vjerskog), pa i čina očajnika? Jesmo li u točki kad se možda neće birati sredstva.

Tadić odgovara: "Zapravo, to je pitanje odlučuje li se Iran za apokaliptični scenarij? Po meni – još uvijek ne. Sama činjenica da su relativno brzo uspjeli pronaći zamjenu za vjerskog vođu i da su najavili da će u razumnom roku provesti službeni izbor novog vodstva, odnosno da postoje uhodani mehanizmi kako će to raditi i da su određene zamjene, govori da tomu nije tako. Režim nije obezglavljen na način na koji bi se moglo na trenutak pomisliti."

Islamska revolucionarna garda drži nuklearni program

Nastavlja da sama voska radi svoj posao – lansira i uništava projektile i to s ili bez vrhovnog zapovjednika. Ali podsjeća da je kompletan iranski nuklearni i balistički program isključivo u rukama Islamske revolucionarne garde, a to nije obična vojska.

"Dakle, kompletan nuklearni i balistički program Irana direktno je vezan za sam režim. Nije dio regularne vojske i tu teško da će doći do nekih značajnijih promjena u načinu njegova korištenja. Ako se odluče, onda će to biti to, ali hoće li – to ni mi ne možemo predvidjeti", kaže naš sugovornik.

POTPUNI KAOS /

Lanseri projektila lete u zrak! Cure nove snimke zračnih udara na Iran, najmanje 555 mrtvih

Rusija i Kina bez velike reakcije

Veliki igrači - Kina i Rusija - prilično su suzdržano reagirali, osim verbalne osude napada nije bilo bitnih reakcija. Pritom je Iran vrlo aktivno opskrbljivao Rusiju raketama i dronovima u ratu s Ukrajinom. Hoće li oni i dalje mirno gledati eskalaciju na Bliskom istoku ili je moguće da će se odlučiti za neku intervenciju?

Tadić je potpuno uvjeren da se ništa od toga neće dogoditi.

"Rusija ne može spasiti samu sebe od napada ukrajinskih dronova i raketa dugog dometa, a kamoli da će spašavati Iran. Vojni sporazum Irana s Rusijom pokazao se kao potpuni promašaj. S jedne strane, ruski protuzračni sustavi nisu uspjeli spriječiti napad na ciljeve u Iranu, točnije u glavnom gradu, usred bijela dana. Sve priče o nepobjedivosti ruskog protuzračnog sustava pokazale su se kao potpuna besmislica. Rusija im nema čime pomoći jer je do grla zaglavila u ratu u Ukrajini, a i da im pošalje neku pomoć, sve što su dosad poslali bilo je potpuno beskorisno", kaže Tadić.

Kina u problemima zbog nafte

Za Kinu pak kaže da je u puno većem problemu jer jako ovisi o tome hoće li doći do blokade Hormuškog tjesnaca na par dana, par tjedana ili par mjeseci.

"Kina dobar dio svoje nafte i plina dobavlja iz zemalja Zaljeva. Ali to se ne odnosi samo na Kinu, nego i na Koreju, Japan i ostale korisnike na Dalekom istoku. Dio opskrbe dolazi iz Indonezije i Bruneja, ali ne sve. Zaljev je i dalje od izuzetne važnosti ne samo Kinu nego i ostale zemlje na Dalekom istoku. Teško da će se Kina usred rata jasno postaviti na stranu Irana i ući u otvoreni sukob, jer joj to u ovom trenutku ne treba", smatra.

Nastavlja da se Iran može opskrbljivati oružjem, što su i do sad radili, ali teško da će se zbog toga ući u otvoreni sukob.

'To je rat SAD-a i Izraela protiv Irana'

"Ovo nije kratkotrajna operacija niti ograničeni sukob. Ovo je doslovno rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana. Kada nešto ima za cilj ne samo eliminaciju nuklearnog ili balističkog programa, nego smjenjivanje vodstva države, onda je to rat. Ako su ciljevi smjenjivanje vodstva države, onda to više nije ograničena operacija", ukazuje Tadić.

Naš sugovornik potpuno je uvjeren da Iran nema snagu raširiti sukob izvan svoje zemlje, podignuti možda svoje „spavače“ u Europi i SAD-u koji bi mogli izazvati nered ili kakav napad. Dodaje: "Ništa od toga."

"To nismo vidjeli ni prošlo ljeto kad je bio prvi izraelski napad na Iran. Ništa od toga nije viđeno ni kada su eliminirani iranski saveznici i igrači na Bliskom istoku – Asad u Siriji i Hezbolah u Libanonu. Sve što je bilo prvo potpisivanje krila Iranu u regiji, ali ni tada nitko iz Irana nije pokrenuo nikakve probleme u Europi ili diljem svijeta. Oni se u ovom trenutku bore za opstanak, a ne za širenje sukoba", zaključuje Tadić.