Bolje kazna nego žena na listi? Kosor otvorila Pandorinu kutiju, Detektor provjerio što je istina

"Lažljivice", "histerične", "bolesne" - takvim i sličnim nadimcima političarke u Hrvatskoj časte njihovi kolege. I to ne iza zatvorenih vrata, šaptom, nego često pred mikrofonima, usred žestokih političkih obračuna u Saboru. 

Možda je mnogima najsvježije sjećanje na "samodopadne narikače", kako je zastupnice Daliju Orešković i Marijanu Puljak nazvao aktualni predsjednik Zoran Milanović. 

No takvi slučajevi nisu iznimka.

Vesna Pusić je svojedobno bila "stvorena za madraca, a ne mudraca", dok se Đurđi Adlešić tijekom rasprave u Saboru savjetovalo da "više rađa, a manje priča". 

Tadašnjoj kolegici Ljerki Mintas-Hodak je Ivan Jakovčić prognozirao da će "svojim šarmom kolege baciti na leđa", dok je 

nekadašnji ministar pravosuđa HDZ-ovki Mariji Bajt poručio da će joj se pitanje oprostiti jer je žena - inače ne bi. 

"Mnoge žene ne reagiraju, a trebale bi. Šest je potpredsjednika Vlade, nijedna žena. To je isto jasna poruka izvršne vlasti. Kad su se Facebook prosvjednici digli protiv mene kao predsjednice Vlade i ispred moje kuće vikali 'Jaca ku*va, nitko od žena nije reagirao. Do danas se ništa osobito nije promijenilo", ogolila je dušu bivša premijerka Jadranka Kosor u velikom intervjuu za Net.hr, poručivši da je takvo što nedopustivo. 

BEZ FILTERA /

Jadranka Kosor u velikom intervjuu razotkriva najgore u Hrvatskoj: 'To je pogonsko gorivo Vučiću'

Što kaže zakon?

Od tada se, kaže, gotovo ništa nije promijenilo. 

"Velike političke stranke na svim dosadašnjim izborima radije su plaćale velike novčane kazne nego da im liste budu u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, koji sam pisala", dodala je. 

U RTL Detektoru provjerili smo je li to doista tako. Istražili smo što zapravo nalaže Zakon o ravnopravnosti spolova, kakvo je stanje bilo na izbornim listama za Hrvatski sabor i europske izbore u posljednja dva izborna ciklusa te kojim su političkim strankama naplaćene najviše kazne. 

Zakon u ravnopravnosti spolova, koji je stupio na snagu 2008. godine na putu Hrvatske prema ulasku u Europske unije, propisuje da političke opcije na izbornim listama moraju poštivati načelo ravnopravnosti spolova i osigurati uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca.

To znači da moraju voditi računa da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto. 

Ako to ne ispune, Državno izborno povjerenstvo o tome obavještava pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova i Državno odvjetništvo koje, koje potom može pokrenuti prekršajni postupak. 

Foto: Zakon.hr

Oko ovoga ne postoji jedinstveno, obvezujuće pravilo Europske unije, nego je to pitanje u nadležnosti članica pa svaka država uređuje svoje izborno zakonodavstvo, pojašnjeno je u u sažetku o Promicanju ravnopravnosti spolova u političkom odlučivanju. 

EU, dakle, potiče rodnu ravnopravnost u politici, ali ne nameće konkretne kvote za nacionalne izbore. Ipak, one se uglavnom kreću od 33 posto, do 40 ili 50 za svaki spol, a ponekad isključivo za žene. 

Zbog toga postoje razni modeli u zemljama članicama. Kvote od 40 posto drže se i Španjolci, Slovenci, Grci, dok 35 posto zahtijevaju Poljaci. Potpunu rodnu ravnopravnost, odnosno po 50 posto ženskih i muških kandidata, traže na izborima u Francuskoj, Belgiji i Italiji. Detaljnije čitajte OVDJE. 

Kazne za prekršitelje

Na parlamentarnim i europskim izborima predlagatelja liste na kojoj se ne poštuje pravilno o rodnoj ravnopravnosti može se "opaliti po džepu" sa 6.636,14 eura kazne.

Kazne su nešto niže na lokalnim izborima - predlagateljima prijeti kazna od 5.309,91 euro po listi za izbore za članove gradskih vijeća i županijskih skupština i 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća, pojašnjavaju iz Državnog izbornog povjerenstva. 

A kakva je situacija u praksi? 

Na zadnjim parlamentarnim izborima čak 32 od 165 pravovaljanih lista, gotovo petina, nije udovoljilo tom zahtjevu, unatoč upozorenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Kada bi se izrekle kazne za sve te liste, predlagatelji bi platili više od 212 tisuća eura. Važno je naglasiti da se ovdje ne implicira da na spomenutim listama nije bilo dovoljno žena, nego se može odnositi i na podzastupljenost muškaraca. 

Tko je najviše 'zgriješio'?

Prema izvješću GONG-a, HDZ s partnerima na devet od 11 lista nisu imali dovoljno žena, čime prijeti kazna od gotovo 60 tisuća eura. Uz to, niti jedna žena nije bila nositeljica HDZ-ove liste, a žene su se često stavljale na drugu polovicu liste. 

Od 10 izbornih listi koje je imao s partnerima, Domovinski pokret na četiri nije vodio računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca, pa bi se mogao suočiti s kaznom od 26.544 eura. O tome, na četiri od 11 listi, računa nije vodila ni Autohtona Hrvatska stranka prava Dražena Keleminca, pa bi i ona u konačnici mogla platiti istu kaznu kao i DP.

Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Na dvije od 11 listi načelo ravnopravnosti spolova nije poštovala ni pravaška koalicija u kojoj je Hrvatsko bilo, pa joj prijeti 13.272 eura kazne. Na samo jednoj, od 11 listi, načelo ravnopravnosti spolova nije poštovala stranka Možemo! pa bi njen račun mogao biti olakšan za 6. 636 eura, baš kao i račun stranke Ivana Pernara koji, također, na jednoj od 11 listi, nema šest žena, odnosno muškaraca.

Parlamentarni Izbori 2024. - Popis Lista Bez Kvote by Dunja Stanković

Unatoč zakonu, neke su stranke zanemarile rodnu ravnopravnost i na parlamentarnim izborima 2020. godine. Ukupno 39 lista nije ispunilo kvote koje se odnose na spol. 

Tu se ističe HDZ koji nije ispunio kvotu ni na jednoj od svojih 11 izbornih lista. Ostale stranke i koalicije bile su uglavnom usklađene - koalicija Restart nije ispunila kvotu na dvije od svojih deset lista, a Domovinski pokret na jednoj. Međutim, Možemo! i većina je bila u skladu sa zakonodavstvom na svih svojih 11 lista, navodi se u završnom izvješću Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Među pet stranaka koje su zajedno osvojile gotovo 95 posto glasova, samo 12 od 50 lista u 10 izbornih jedinica predvodile su žene. Samo je stranka Možemo! usvojila formalni interni zahtjev za izmjeničnu zastupljenost spolova na listama kandidata.

Pravila su ista i za europske izbore - liste moraju uključivati najmanje 40 posto pripadnika oba spola, što znači najmanje pet od ukupno 12 kandidatkinja. 

Parlamentarni Izbori 2020. by Dunja Stanković

Broj kazni - nepoznat

Na izborima za Europski parlament 2019. godine natjecale su se 33 kandidacijske liste. Među 396 potencijalnih zastupnika, bile su 162 žene (40,9 posto). Na kraju je u Europski parlament izabrano pet zastupnica (41,6 posto) i sedam zastupnika.

Na izborima 2014., netom nakon pridruživanja EU, na ukupno 11 mjesta izabrali smo šest žena i pet muškaraca, dakle njih 54,5 posto. 

Koliko je od svih predviđenih kazni stvarno i naplaćeno, teško je utvrditi jer oko tih podataka kao da vlada "zavjet šutnje". 

Budući da Državno izborno povjerenstvo nema ovlasti podnositi optužne prijedloge, nema ni podatke koliko je kazni naplaćeno i kome. S tim smo se upitom obratili Državnom odvjetništvu, ali odgovor nismo dobili. Detalje o plaćenim kaznama tražili smo i od pet najvećih političkih stranaka prema CRO Demoskopu iz siječnja. 

Koordinatorica stranke Možemo! i saborska zastupnica Sandra Benčić pojasnila nam je da su u izbornoj listi za VII. izbornu jedinicu imali devet žena i pet muškaraca, zbog čega je protiv njih pokrenut postupak DORH-a. Uložili su prigovor, a postupak traje. "U veljači je održano ročište na kojem smo dali iskaz koji je već sadržan i u samom prigovoru te čekamo odluku suda", dodaje Benčić. 

IZ SDP-a nam kažu da upravnih postupaka nema jer, tvrde, poštuju izborne kvote, te da to pitanje čak imaju uvršteno i u statutu stranke. 

Pojašnjenje od HDZ-a, Domovinskog pokreta i Mosta nismo dobili do zaključenja ovog teksta. 

Na nedostatak transparentnosti godinama upozorava i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Nakon svakih izbora objavljuje analize u kojima ističe velik broj lista koje ne poštuju zakonske kvote, ali i manjak podataka o tome kako se ti prekršaji sankcioniraju i koliko se kazni naplati.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

"Budući da se to ponavlja od izbora do izbora, može se zaključiti da sankcije pojedinim predlagateljima lista očito ne predstavljaju prepreku da zaobilaze zakonske norme te radije plaćaju novčane kazne nego da poštuju načelo ravnopravnosti spolova“, ističu iz njezina ureda. 

Napominju i da Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj se novčane kazne nisu pokazale posebno učinkovitima.

Problem dodatno produbljuje i to da se žene na listama rijetko nalaze na vrhu, što dodatno usporava rast njihova udjela među izabranim predstavnicima u Saboru i na lokalnoj razini. 

Na parlamentarnim izborima 2020. udio žena u Hrvatskom saboru iznosio je 22,5 posto, a četiri godine kasnije porastao je za svega dva posto. 

Ako se takav trend nastavi, upozorava pravobraniteljica, Hrvatska bi cilj od najmanje 40 posto zastupljenosti podzastupljenog spola u Saboru mogla dosegnuti tek 2056. godine. Razlog za to djelomično vidi u činjenici da se postojeći zakoni protiv diskriminacije ne provode dosljedno i ne donose očekivane promjene.

NE PADAJU SAMO OSTAVKE /

Ovo je političarka koja drži do svoje riječi: Zbog gubitka na izborima - obrijat će glavu

Zip sustav

"Zakon o ravnopravnosti spolova trebalo bi unaprijediti, ponajprije uvođenjem nekog oblika tzv. zip sustava, odnosno par-nepar modela na izbornim listama“, predlaže pravobraniteljica. Takvi modeli već postoje u nekim državama Europske unije. Primjerice, Francuska, Španjolska i Italija imaju sustav prema kojem je svaka sljedeća osoba na listi suprotnog spola, dok u susjednoj Sloveniji vrijedi pravilo da je na prvoj polovici liste svaka sljedeća osoba suprotnog spola.

Pravobraniteljica godinama upozorava, a na to je ukazao i Odbor za ljudska prava UN-a, da je potrebna veća transparentnost oko provođenja sankcija i naplatom kazni za kršenje spolnih kvota. Do podataka o tome koliko je kazni stvarno izrečeno, a koliko ih je uistinu i naplaćeno, u praksi je gotovo nemoguće doći.

Ti podaci, naime, nisu vidljivi ni iz godišnjih izvješća Državnog odvjetništva jer se vode zbirno. Kada je Ured pravobraniteljice zatražio detaljnije informacije, iz Državnog odvjetništva odgovorili su da ih ne mogu dostaviti jer, osim evidencije u godišnjim izvješćima o radu državnih odvjetništava, ne vode posebnu evidenciju s podacima razvrstanima prema pojedinim izborima.

Pravobraniteljica smatra da bi, uz novčane kazne, trebalo uvesti i pravilo prema kojem bi se kandidacijske liste koje ne poštuju spolne kvote odbacivale, odnosno proglašavale nepravovaljanim, kao što je slučaj u nekim drugim državama Europske unije. U Hrvatskoj je to, kaže, zasad praktički nemoguće jer je Ustavni sud takvu odredbu zakona ukinuo uz obrazloženje da su novčane kazne primjerenije. 

U konačnici, i Odbor za ljudska prava UN-a pozvao je Hrvatsku da osigura dosljednu provedbu novčanih kazni te objavi detaljne podatke o izrečenim sankcijama.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora". 

Foto: RTL