Stigao je povijesni dan za Amerikance, ali i za cijeli svijet. Američki izbori najneizvjesniji su do sada, a birači izlaze kako bi izabrali Kamalu Harris ili Donalda Trumpa za svog sljedećeg predsjednika.
Diljem SAD-a birališta su se otvorila, ali neće se svugdje i zatvoriti u isto vrijeme.
Kroz cijeli izborni dan i noć pa do srijede ujutro, na našem portalu moći ćete pratiti kako se glasalo u saveznim državama, ali i za koga su se odlučile 'swing' države. Što su Kamala i Donald radili tijekom izbornog dana, ali i kakva je situacija na ulicama Amerike - sve pratite na Danas.hr.
Veliki vodič oko američkih izbora!
- Oko 244 milijuna Amerikanaca ima pravo glasa
- Više od 78 milijuna ljudi glasalo je prije izbornog dana u SAD-u
- Kamala Harris mogla bi postati prva predsjednica u povijesti SAD-a
- Donald Trump ako pobijedi bit će 13. predsjednik koji je osvojio dva mandata
Od Ukrajine do Bliskog istoka: Globalni ulozi na američkim izborima
10.28 - Kakav će biti vjerojatni učinak na svijet ako u Bijelu kuću uđe republikanac Donald Trump, a kakav doseli li se ondje demokratkinja Kamala Harris? Dok građani najveće svjetske ekonomije i najjače vojne sile odlučuju u utorak tko će im biti budući predsjednik, svaka zemlja svijeta promatrat će ishod izbora.
Neke od najoštrijih razlika između aktualne potpredsjednice i demokratske kandidatkinje Harris i Trumpa, bivšeg republikanskog predsjednika, njihove su politike prema Ukrajini.
Stavovi Kamale Harris o Ukrajini općenito su u skladu s onima predsjednika na odlasku Joea Bidena. Obvezala se na kontinuiranu potporu, mnogo se puta sastala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i optužila Rusiju za "zločine protiv čovječnosti". Obraćajući se Trumpu u svojoj jedinoj debati s njim, rekla je da bi "Putin sada sjedio u Kijevu" da je on predsjednik.
Trump, kao dugogodišnji kritičar američkih izdvajanja za Ukrajinu, možda bi raskinuo s potporom toj zemlji. Na predizbornom skupu u rujnu nazvao je Zelenskija "najvećim trgovcem na svijetu", rekavši da svaki put kada razgovara s Bidenom, ukrajinski čelnik odlazi s milijardama vojne pomoći. Trump bez dokaza tvrdi da ne bi bilo rata da je on predsjednik te kaže da bi ga mogao završiti "u jednom danu" bude li ponovno izabran. Za sukob je dijelom okrivio Ukrajinu.
Harris, koju je Trump pokušao ocrniti tvrdnjama da ona "mrzi Izrael", očitovala se kao snažna pobornica te zemlje. Upozorila je Iran, nakon nedavne odmazde Izraela protiv svog najvećeg neprijatelja zbog iranskog napada na Izrael 1. listopada, da ne eskalira sukob. Njezin suprug je Židov i ona je upoznata sa židovskim običajima i kulturom.
U izjavi nakon što je Izrael ubio vođu palestinskog islamističkog pokreta Hamasa Jehju Sinvara, Harris je rekla da je "pravda zadovoljena", ali je nastavila pozivati na prekid rata, oslobađanje talaca i da palestinski narod "ostvari svoje pravo na dostojanstvo, sigurnost, slobodu i samoodređenje."
Na Trumpa se općenito gleda kao na snažnog zagovornika židovske države. Tijekom prethodnog mandata preselio je američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem, na bijes mnogih Palestinaca. No, otvoreno je kritizirao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i rekao da Izrael mora brzo "završiti posao" rata. Uz sve Trumpove izjave o tome koliko voli Izrael, on je također dao izjave kritične prema Židovima koje su neki označili antisemitskim.
Kada je u pitanju Kina, oboje kandidata su se fokusirala na ekonomiju i trgovinu. Trump je izašao s kontroverznim prijedlogom da se uvedu carine ne samo za Kinu nego i za druge gospodarske partnere, rekavši da će nametnuti carine od 10 do 20 posto na sav uvoz i oko 60 posto na kinesku robu. Kritičari iz think tanka za nacionalnu sigurnost, Centra za strateške i međunarodne studije, pitaju se ima li predsjednik ovlasti nametnuti takve carine, ali vjeruju da postoje neke "praktične ili pravne prepreke" Trumpu da ih progura.
Harris je osudila plan, rekavši da bi on doveo do porasta cijena i koštao stanovnike SAD-a do 3900 dolara godišnje. Bivša senatorica iz visokotehnološki razvijene Kalifornije optužuje pak Kinu za krađu intelektualnog vlasništva.
Može se očekivati da Bijela kuća u koju bi ušla Harris nastavi s politikom koju promovira Biden, uz jake veze s europskim saveznicima i NATO-om. Trump bi, s druge strane, mogao preokrenuti mnoge od tih politika. Dugo je bio kritičar NATO-a, tvrdeći da mnoge europske članice ne plaćaju svoje troškove, već se umjesto toga oslanjaju na američke porezne obveznike.
Sud u Pennsylvaniji nije ukinuo Muskov plan dijeljenja milijun dolara biračima
9.13 - Sud u Pennsylvaniji u ponedjeljak je dopustio Elonu Musku da nastavi davati iznos od milijun dolara dnevno kako bi potaknuo glasače na registraciju, nakon iznenađujućeg dana svjedočenja u kojem je milijarderov suradnik priznao da je njegova politička organizacija odabirala dobitnike, odnosno nije ih nasumično birala.
Lažne ili obmanjujuće tvrdnje milijardera Elona Muska o izborima u SAD-u prikupile su dvije milijarde pregleda na platformi X ove godine, navodi se u izvješću neprofitne grupe Centar za suzbijanje mržnje na internetu.
Više pročitajte OVDJE...
Harris zaključila kampanju u Philadelphiji, Trump u Michiganu
8.17 - U ponedjeljak u posljednjem, mahnitom danu pred iznimno tijesne američke predsjedničke izbore Donald Trump i Kamala Harris najavljivali su pobjedu dok su održavali završne skupove u Pennsylvaniji i drugim državama koje se smatraju presudnima za ove izbore. Prema AdImpactu, analitičkoj tvrtki, od ožujka je potrošeno više od 2,6 milijardi dolara kako bi se osvojili birači.
Ipak, ankete pokazuju da su Trump (78) i Harris (60) gotovo izjednačeni. Pobjednik možda neće biti poznat danima nakon glasovanja u utorak. Trump je već signalizirao da će se pokušati boriti protiv bilo kakvog poraza, kao što je učinio 2020.
Oboje kandidata predvidjeli su vlastitu pobjedu na skupovima u Pennsylvaniji u ponedjeljak na kojima su pozvali pristaše koji još nisu glasali da se pojave na biralištima na dan izbora. Ta država ima najveći broj glasova u izbornom koledžu od bilo koje od sedam država za koje se očekuje da će odrediti ishod predsjedničkih izbora.
Trump je imao nastupe i u Sjevernoj Karolini i Michiganu posljednjeg dana kampanje i nakon toga otputio se kući u Palm Beach na Floridi, kako bi glasovao i čekao rezultate izbora. Harris je imala pet nastupa u kampanji u Pennsylvaniji, uključujući dva grada koje je Trump također posjetio, Reading i Pittsburgh. Završila je dan u Philadelphiji skupom na stepenicama proslavljenima u filmu "Rocky" na ulazu u filadelfijski muzej umjetnosti.
NATO će ostati ujedinjen tkogod pobijedi na američkim izborima
7.53 - NATO će ostati ujedinjen bez obzira na to tko pobijedi na američkim izborima, rekao je glavni tajnik saveza Mark Rutte u ponedjeljak u Berlinu, dok saveznici Washingtona nervozno iščekuju ishod glasanja. "Tko god pobijedi na tim izborima, radit ćemo s Kamalom Harris, s Donaldom Trumpom i pobrinuti se da savez ostane ujedinjen", rekao je Rutte zajedno s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Rutte je rekao kako "ne sumnja" u to da će tko god pobijedi na izborima nastaviti podržavati NATO jer je to "u interesu Sjedinjenih Država".
Zapadni saveznici strahuju da slijede turbulentna vremena za obrambeni savez formiran na početku hladnog rata ako Trump pobijedi na neizvjesnim izborima u utorak. Savez je pretrpio udarac tijekom Trumpova predsjedništva 2017.-2021. jer je kritizirao saveznike zbog, kako je rekao, nedovoljne potrošnje. Trump je u veljači upozorio da će ohrabriti Ruse da rade "što god žele" NATO saveznicima koji ne plaćaju više za zajedničku obranu. Harris je u međuvremenu često ukazivala na te Trumpove primjedbe obećavajući, poput predsjednika Joea Bidena, da će surađivati sa saveznicima i stajati uz NATO. Zapadni saveznici također strahuju da bi Trumpovo predsjedništvo moglo značiti smanjenje vojne pomoći Ukrajini od SAD-a, koji je potaknuo podršku Kijevu u cijelom NATO-u i bio njegov najveći podupiratelj.
U malom američkom selu Trump i Kamala izjednačeni u broju glasova
7.21 - Glasači u američkom selu Dixville Notch otvorili su izborni dan u prvim minutama utorka s izjednačenim brojem glasova, odražavajući nevjerojatno tijesne nacionalne ankete u utrci za Bijelu kuću.
Kamala Harris i Donald Trump dobili su svaki po tri glasačka listića u malenoj zajednici u sjeveroistočnoj državi New Hampshire koja desetljećima započinje dan izbora u prvoj minuti utorka - nekoliko sati prije otvaranja glasačkih mjesta u ostatku zemlje.
Demokratska potpredsjednica i bivši republikanski predsjednik bore se u napetoj i iznimno tijesnoj utrci, po anketama uglavnom izjednačeni.
Pred okupljenim mnoštvom novinara glasovanje je započelo izvedbom američke himne na harmonici. Izborni zakoni u New Hampshireu dopuštaju općinama s manje od 100 stanovnika da otvore biračka mjesta u ponoć i da ih zatvore kada svi registrirani birači ispune svoju građansku dužnost.
Svi stanovnici Dixville Notcha 2020. glasali za Joea Bidena 2020. godine, navodno tek drugog predsjedničkog kandidata koji je dobio sve glasove otkako je tradicija ponoćnog glasovanja započela 1960. godine.
Većina biračkih mjesta na istočnoj obali otvorit će se u utorak u 6 ili 7 sati po lokalnom vremenu.
Na predizborima u New Hampshireu u siječnju glasači Dixvillea iznenađujuće su jednoglasno podržali kandidatkinju za republikansku nominaciju za Bijelu kuću Nikki Haley no u utorak troje glasača okrenulo se protiv republikanskog predsjedničkog kandidata Trumpa.
Washington podigao sigurnosne barijere uoči izbora
7.01 - Sigurnosne barikade, daske na izlozima trgovina i vidljiva prisutnost policije - američka prijestolnica pripremila se za predsjedničke izbore u utorak, strahujući da bi se moglo ponoviti nasilje koje je pogodilo Washington prije četiri godine. Vlasti prijestolnice SAD-a upozorile su da očekuju "promjenjivu i nepredvidivu sigurnosnu situaciju" u danima i tjednima oko izbora i ne vjeruju da će se pobjednik objaviti na sam dan glasanja, piše agencija France Presse.
Na samo nekoliko koraka od Bijele kuće radnici su još u petak počeli postavljati drvene daske kako bi zaštitili izloge nekoliko poslovnica. Već nekoliko tjedana tamo stoji sigurnosna barijera koja sprječava put do većine trgova oko predsjedničke rezidencije. Radnici paralelno grade i platformu koja će se koristiti na predsjedničkoj inauguraciji u siječnju.
Sjećanje na 6. siječnja 2021., dan kad su pobornici bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa upali na američki Kapitol, središte američke demokracije, i dalje je prisutno u Washingtonu. "Na mnogo načina naše pripreme za 2024. počele su već 7. siječnja 2021.", rekao je gradski dužnosnik Christopher Rodriguez.
Washington je bio poprište nasilnih prosvjeda i prije prošlih izbora, kad su se prosvjednici antirasističke inicijative Black Lives Matter 2020. sukobili s policijom. Rodriguez je na gradskom vijeću prošli tjedan posebno upozorio na dezinformacije na društvenim mrežama koje bi mogle ugroziti javnu sigurnost u Washingtonu. Svjetski događaji poput sukoba u Gazi dodali su „složenosti” situacije i opasnosti od „političkog nasilja”, rekao je.
Trump, treći put predsjednički kandidat, još uvijek nije eksplicitno priznao rezultate prošlih izbora na kojima je izgubio od demokrata Joea Bidena, a neutemeljeno govori i o prevari i krađi na nadolazećim izborima u utorak.
FBI će oko izbora u američkoj prijestolnici imati zapovjedni centar koji će nadgledati sigurnosnu situaciju, a isto će raditi i sigurnosne službe. Policijske snage samog grada odbile su komentirati način svojih priprema. Gradonačelnica Muriel Bowser na konferenciji za medije u listopadu rekla je da će washingtonska policija, zadužena i za sigurnost Kongresa ugroženu 6. siječnja, biti „spremna” za izbore.
Čelnica gradske policije Pamela Smith rekla je da zasad nije identificirana nikakva opasnost oko izbora. Naglasila je da će biti dopušteni mirni prosvjedi, no da "neće tolerirati nasilje”. Najavila je "vidljivu” prisutnost policije u gradu, s četiri tisuće pojačanja 20. siječnja, na dan inauguracije novog predsjednika.
Amerikanci danas izlaze na izbore koji će utjecati na svijet
6.00 - Amerikanci u utorak izlaze na 60. predsjedničke izbore u svojoj povijesti, a cijeli svijet čeka njihov neizvjestan ishod koji će utjecati na niz globalnih sukoba i kriza. Istodobno se bira i novi saziv Kongresa i trećina Senata.
Odlukom Kongresa iz 1845. godine predsjednički izbori održavaju se u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenome. Sjedinjene Države tada su još bile većinom agrarno društvo, pa je odabir studenoga omogućavao mnogim Amerikancima da stignu na birališta nakon jesenske sjetve i prije zime. A pošto je nedjelja bila božji, a srijeda sajmišni dan, izbor je pao na utorak.
Američki birači i dalje su podijeljeni u izboru između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete pokazuju neizvjesnu utrku.
Trump, 78-godišnji republikanac, milijarder i bivši predsjednik, tijekom kampanje je preživio dva atentata, samo nekoliko tjedana nakon što ga je porota u New Yorku proglasila krivim zbog krivotvorenja dokumenata, čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za kazneno djelo.
Harris je u srpnju neočekivano postala kandidatkinja svoje stranke i time dobila priliku postati prva američka predsjednica, nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden odustao od utrke poslije lošeg nastupa u debati i pritiska stranke da se povuče.
Ankete pokazuju da je dvoje kandidata izjednačeno na nacionalnoj razini, ali i u 'prevrtljivim' saveznim državama, tzv. swing states.
Više od 77 milijuna Amerikanaca već je dalo svoj glas, no izborni dan pokazat će čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na birališta.
POGLEDAJTE VIDEO: Profesor Kurelić o najneizvjesnijim izborima u povijesti Amerike: 'Ako Kamala dobije - dobit će na abortusu'
