Riječ je o Finskoj, Litvi, Letoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Poljskoj, Švedskoj i Portugalu. No, na pitanje što je s ostalim državama – a među njima su i one "atraktivne" za Hrvate, poput Austrije, Italije, Njemačke – još nema konkretnog odgovora niti je ijedna država formalno podnijela ili najavila uvođenje mjera. No, sve se glasnije može čuti najava da će države, njih 14, iste one koje su postavile barijeru rumunjskim i bugarskim radnicima pri zadnjem proširenju 2007., uvesti neku vrstu mjera i prema Hrvatskoj (uz iznimku Švedske i Finske).
Naime, uz krizu koja je pogodila države EU, uvođenje privremenih mjera ograničavanja – nakon kojih hrvatski državljani počinju uživati sva prava kao i radnici iz dotične države, odnosno EU, mnoge države shvaćaju kao principijelno pitanje, a ne kao mjeru usmjerenu protiv Hrvata – onako kako su se odnosile pri prošlim proširenjima, tako će i sada. No, za razliku od Rumunjske i Bugarske, mogu se čuti komentari, hrvatska radna snaga ne predstavlja "prijetnju" njihovim tržištima rada.
Bez restrikcija
"Finska neće uvoditi nikakve restrikcije ni prijelazno razdoblje za državljane Hrvatske. Hrvati će moći slobodno raditi u Finskoj nakon pristupanja EU", potvrdili su Večernjem listu u finskom veleposlanstvu. "Stav Portugala oduvijek je bio da se podržava slobodno kretanje ljudi unutar EU. No, kako bismo bili u skladu s postupcima poduzetim pri prethodnim pridruživanjima, Portugal će obaviti tehničku procjenu posljedica otvaranja tržišta rada hrvatskoj radnoj snazi da utvrdi hoće li trebati primjenjivati kakve restrikcije. Prema preliminarnim podacima, sve upućuje na to da ih neće biti", kažu u portugalskom veleposlanstvu.
Austrijanci i Nijemci nisu još odlučili
Iz slovenskog veleposlanstva su odgovorili da će odluku donijeti nakon procjene utjecaja na tržište rada, a Mađarska se još ne bavi tim pitanjem. Od "starih" država, iz Austrije odgovaraju da će odluku tek donijeti, isto kao i Italija – iz čijeg pak veleposlanstva napominju da Italija ima vrlo liberalan režim s Hrvatskom. Ni Francuzi, Irci ni Britanci još nisu odlučili hoće li i kakve restrikcije (dozvole samo za one koji imaju posao s punim radnim vremenom, ograničen pristup socijalnim beneficijama, samo su neki od modela) vrijediti za Hrvate.
Nizozemska razmišlja o uvođenju prijelaznog razdoblja, ali ni tamo, kao ni u Njemačkoj, koja je nedavno liberalizirala zapošljavanje za visokoobrazovane stručnjake, odluke još nema.
