Fotografija računa iz 2003. godine kojeg je jedan Hrvat nedavno objavio na društvenoj mreži Reddit izazvala je lavinu komentara, ali i probudila duhove nostalgije. 

Na računu se vidi kako je u jednom trgovačkom lancu košaricu napunio namirnicama poput kave, margarina, ajvara, čaja od kamilice, kiselog vrhnja, svježeg sira, soja ljuskica, marmelade od šipka i sve to platio nešto manje od 100 kuna, odnosno 13,27 eura. 

Račun iz 2003.
byu/lemonipickel incroatia

Mnogi korisnici prisjetili su se kako je bilo lijepo obaviti kupnju s toliko malo novca, a mi smo analizirali cijene osnovnih namirnica s tog računa, preračunali ih iz kuna u eure po fiksnom tečaju konverzije, usporedili s današnjim cijenama u 2025. godini i promotrili kako se mijenjala kupovna moć. 

IMAMO PRVU REAKCIJU /

Trgovci neugodno iznenađeni Vladinom odlukom: 'Očekivali smo nešto drugo'

Skok kave i čaja 

Dva proizvoda koja su doživjela najdramatičniji skok cijena su oni bez kojih mnogi ne mogu zamisliti početak dana: kava i čaj. Na računu se vidi da je jedno pakiranje kave od 250 grama platio jedan euro. Danas, u 2025. godini, za isto to pakiranje potrebno je izdvojiti oko 5,09 eura. Radi se o nevjerojatnom poskupljenju većem od 400 posto. 

Slično vrijedi i za čaj od kamilice. Pakiranje od 30 grama tada je koštalo 0,52 eura, a današnja se cijena, ovisno o proizvođaču, kreće od otprilike dva eura nadalje.

Kiselo vrhnje s 12 posto mliječne masti (najvjerojatnije pakiranje od 200 grama) skočilo je s 0,29 eura na 0,94 eura, a pakiranje marmelade od šipka stajalo je 1,30 eura. Danas se za staklenku od 670 grama treba izdvojiti četiri eura. 

STRAH OD ASK /

Otkazana popularna Pečenkijada, Slavonci bijesni: 'Oduzeli su pečeno prase, ovo je dušmanska represija'

Nije sve drastično poskupjelo 

Iako bi se na prvi pogled pomislilo da je poskupjelo apsolutno sve, na primjeru ovog računa vidi se da su neke cijene ostale slične. Ljuti ajvar u staklenici od 720 grama 2003. godine koštao je 1,86 eura, a danas se sličan proizvod može pronaći za oko 2,17 eura. Govorimo o skoku od samo 16 posto u dva desetljeća.

Svježi sir s dva posto mliječne masti, najvjerojatnije u pakiranju od pola kilograma, 2003. godine koštao je 1,15 eura, dok danas sličan proizvod košta oko 1,25 eura. Sojine ljuskice su pak porasle s 0,70 na 1,95 eura. 

Zanimljiv je i koncentrat rajčice, koji je prije 22 godine koštao 1,79 eura, no na računu se ne spominje o kakvom je pakiranju riječ. Danas se, recimo tube od 200 grama mogu pronaći i po cijeni od 1,45 eura. 

POGLEDAJTE VIDEO: Kao požar širi se 'osvetnička štednja', jesu li Hrvati spremni na to?

Kako mjerimo "poskupljenje života"?

Da bismo razumjeli zašto kava koja je nekad stajala 2,00 eura danas košta triput više, moramo razumjeti što je inflacija. To nije samo osjećaj da je sve skuplje, već precizna ekonomska metrika. U Hrvatskoj, kao i u većini svijeta, inflacija se mjeri pomoću Indeksa potrošačkih cijena. Državni zavod za statistiku taj indeks definira kao mjeru promjene cijena dobara i usluga koje kućanstva kupuju radi krajnje potrošnje.

Stručnjaci svaki mjesec prate cijene za reprezentativnu košaricu od otprilike 917 različitih proizvoda i usluga. Cijene se prikupljaju u devet gradova diljem zemlje, od Dubrovnika do Varaždina, kako bi se dobila što točnija slika troškova života. Ta košarica sadrži sve – od hrane i energenata do troškova stanovanja i prijevoza. Kada prosječna cijena te košarice raste, bilježi se inflacija. Drugim riječima, za istu količinu novca možemo kupiti sve manje stvari.

Korisnik koji je objavio račun s pravom je primijetio da se tada za 100 kuna, odnosno današnjih 13,27 eura, mogla napuniti solidna košarica. Danas taj iznos često nije dovoljan ni za tri osnovne stvari potrebne za doručak. No, priča o kupovnoj moći postaje još složenija kada se u jednadžbu ubace i plaće. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je 2003. godine iznosila oko 3.910 kuna, odnosno današnjih 519 eura. Prosječna neto plaća za srpanj ove godine bila je pak 1.437 eura. 

NUTRITIVNA BOMBA /

Stručnjaci za hranu: 'Puno je hranjivih tvari, a mi ga samo odrežemo i bacimo u smeće'

Dvadeset godina ekonomskih turbulencija

Godina 2003., iz koje potječe spomenuti račun, bila je razdoblje relativne stabilnosti. Inflacija je u Hrvatskoj tada iznosila 2,4 %, što je bilo u skladu s prosjekom Europske unije. Međutim, put do danas bio je sve, samo ne miran. Podaci Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda pokazuju dramatične oscilacije.

Hrvatska je prolazila kroz periode iznimno niske inflacije, pa čak i deflacije (pada cijena), kao što je bio slučaj 2016. godine (-0,6 posto). No, ono što najviše osjećamo u novčanicima su nedavni skokovi. Godina 2022. donijela je dvoznamenkastu inflaciju od 10,7 %, najvišu u novijoj povijesti, potaknutu energetskom krizom i globalnim poremećajima. Iako se stopa u 2023. (8,4 posto) i 2024. (4,0 %) smirila, kumulativni učinak tih poskupljenja trajno je promijenio cijene na policama trgovina. Dok je inflacija 2003. bila jedva primjetna, današnji šok na blagajni izravna je posljedica nedavnih ekonomskih potresa.

GDJE JE GRANICA?! /

Luksuz u šalici! Kava skočila 370 posto, neki Hrvati na rubu: 'Pit ću je doma!'

Globalni vjetrovi i odluke iz Frankfurta

Cijene u Hrvatskoj ne ovise samo o domaćoj ekonomiji. Kao članica eurozone, Hrvatska je dio šireg ekonomskog sustava na koji utječu globalni trendovi i odluke donesene daleko od naših granica. Jedan od važnih faktora je tečaj eura prema američkom dolaru. Budući da se ključnim sirovinama poput nafte, plina, ali i žitarica na svjetskim tržištima trguje u dolarima, jačanje dolara automatski poskupljuje uvoz i potiče inflaciju u Europi.

Ključnu ulogu u borbi protiv inflacije ima Europska središnja banka (ECB). ECB koristi referentne kamatne stope kao glavni alat za upravljanje razinom cijena. Podizanjem kamatnih stopa, kao što je bio slučaj tijekom 2022. i 2023., poskupljuje se zaduživanje, čime se smanjuje potražnja i "hladi" gospodarstvo, a posljedično i inflacija. S druge strane, kada ECB snizi kamatne stope, kao što je to učinila nekoliko puta od rujna 2023., potiču se investicije i gospodarski rast, ali se prihvaća rizik blagog porasta inflacije.

Stari račun iz 2003. godine tako prestaje biti samo predmet nostalgije. On je lekcija iz ekonomije koja pokazuje kako je naš novčanik pod stalnim utjecajem složenih sila – od metodologije statističkih zavoda do odluka u Frankfurtu i tečaja valuta na svjetskim burzama. Iako se vremena niskih cijena vjerojatno neće vratiti, razumijevanje sila koje ih oblikuju pomaže nam da se bolje snalazimo u ekonomskoj stvarnosti današnjice.

POGLEDAJTE VIDEO: Luksuz u šalici! Kava skočila 370 posto, neki Hrvati na rubu: 'Pit ću je doma!'