Europa priprema mjere za krizu: 'Do ljeta stiže akcijski plan za elektrifikaciju'

Europljani drugi put u manje od pet godina plaćaju cijenu europske ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. AccelerateEU ​​je alat Europske komisije (EK) za pružanje hitne pomoći europskim kućanstvima i industrijama, posebno onima najugroženijima, a istovremeno postavlja Europu na stabilan put prema energetskoj neovisnosti, priopćili su iz EK u srijedu.

Od eskalacije sukoba na Bliskom istoku, EU je potrošio dodatnih 24 milijarde eura na uvoz energije zbog viših cijena – bez da je primio niti jednu dodatnu molekulu energije, navodi se.

Trenutna geopolitička situacija oštar je podsjetnik da je ubrzanje prijelaza na čistu, sigurnu i pristupačnu energiju ekonomski i sigurnosni imperativ.

"AccelerateEU" predstavlja i kratkoročne i strukturne mjere s dugoročnim učinkom za daljnje smanjenje ovisnosti o nestabilnim tržištima fosilnih goriva i izgradnju otpornosti Europe na buduće rizike temeljene na domaćoj čistoj energiji i elektrifikaciji.

"Odluke koje donosimo danas oblikovat će našu sposobnost suočavanja s današnjim izazovima i sutrašnjim krizama. Naša strategija AccelerateEU ​​donijet će i neposredne i strukturnije mjere pomoći europskim građanima i poduzećima. Moramo ubrzati prelazak na domaće, čiste energije. To će nam dati energetsku neovisnost i sigurnost te značiti da ćemo bolje prebroditi geopolitičke oluje", poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

RAZRAĐUJE SE PLAN /

Europa na rubu nestašice mlaznog goriva: Hoće li i Hrvatska morati dijeliti svoje zalihe?

Prijedlozi mjera Europske komisije

Za zaštitu od energetske krize ključna je koordinacija, ističu iz EK. Komisija će osigurati da se mjere na razini država članica provode u potpunoj koordinaciji. To uključuje ponovno punjenje podzemnih skladišta plina, korištenje fleksibilnosti u pravilima punjenja ili bilo kakvo izvanredno ispuštanje zaliha nafte. Koordinacijske skupine za naftu i plin često se sastaju kako bi osigurale potpunu svjesnost o situaciji među državama članicama.

"Nacionalne mjere za izvanredne situacije i mjere usmjerene na osiguranje dostupnosti mlaznog goriva i dizela, uključujući dostupnost proizvodnih kapaciteta rafinerija nafte, trebale bi biti blisko koordinirane.

Bit će osnovan novi Opservatorij goriva za praćenje proizvodnje, uvoza, izvoza i razine zaliha goriva za promet u EU. To će omogućiti brzo prepoznavanje potencijalnih nestašica i, u slučaju hitnog oslobađanja zaliha, informirati ciljane mjere za održavanje uravnotežene distribucije goriva.

Kako bi se ublažio utjecaj visokih cijena goriva i mogućih nestašica goriva na sektor zrakoplovstva EU, Komisija će također pojasniti postojeće fleksibilnosti unutar okvira zrakoplovstva EU", stoji u priopćenju Komisije.

PITALI SMO VAS /

Hoće li se cijene goriva ikada vratiti na staro? 'U tome je čar svega ovoga'

Ciljane mjere

Europska komisija također predlaže pravovremene, ciljane i privremene mjere. Zaštita potrošača, uključujući industriju, od vrhunaca cijena može uključivati ​​ciljane programe potpore dohotku, energetske vaučere i programe socijalnog leasinga, snižavanje trošarina na električnu energiju za ranjiva kućanstva.

"Komisija će također usvojiti Privremeni okvir državnih potpora, koji će nacionalnim vladama pružiti dodatnu fleksibilnost, uključujući hitne mjere za podršku najizloženijim gospodarskim sektorima.

Ubrzavanje prelaska na domaću čistu energiju koja će zamijeniti naftu, plin i fosilna goriva za prijevoz. Do ljeta će Komisija predstaviti Akcijski plan za elektrifikaciju. Uključivat će ambiciozan cilj elektrifikacije i mjere za uklanjanje prepreka elektrifikaciji industrijskog, prometnog i građevinskog sektora. Brza provedba Plana ulaganja u održivi promet ključna je za ubrzanje uvođenja održivih zrakoplovnih goriva", navodi se.

Planira se i jačanje mrežnog sustava. Komisija ističe da elektrifikacija mora biti popraćena mrežom koja je prikladna za svoju svrhu. "Prvi koraci su osiguranje potpune provedbe postojećeg zakonodavstva i brzog završetka pregovora o Europskom mrežnom paketu. Maksimiziranje postojeće infrastrukture za obnovljive izvore energije još je jedna akcija.

Brza obnova velikih vjetroelektrana i obnovljivih elektrana, uključujući vjetroelektrane na moru i hidroelektrane, može brzo donijeti prijeko potrebno dodatno olakšanje. Komisija će također predstaviti zakonodavni prijedlog o mrežnim naknadama i oporezivanju, osiguravajući, između ostalog, da se električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva", stoji u priopćenju.

DOBRA VIJEST ZA PODUZETNIKE /

Europska komisija odobrila dokapitalizaciju HBOR-a: U Hrvatsku stiže 411 milijuna eura

Poticanje ulaganja

Na razini EU-a dostupna su značajna sredstva, poput onih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost („RRF“: 219 milijardi eura) i fondova kohezijske politike. U trenutnoj krizi brzina i učinak su najvažniji, piše EK.

"Komisija će pomoći državama članicama da maksimalno iskoriste dostupna sredstva EU-a. Međutim, sama javna sredstva neće pokriti značajne investicijske potrebe (660 milijardi eura godišnje do 2030.) za energetsku tranziciju. Kako bi mobilizirala privatna ulaganja, Komisija je stoga u ožujku 2026. donijela Strategiju ulaganja u čistu energiju.

Komisija će organizirati Samit o ulaganjima u čistu energiju koji će okupiti industriju financijskih usluga, uključujući glavne institucionalne investitore, industrijske lidere, razvojne inženjere projekata i javne financijere kako bi ubrzala privatno financiranje", stoji u priopćenju.

Inače, današnja komunikacija AccelerateEU ​​odgovor je na zahtjev čelnika vlada EU-a na Europskom vijeću 19. ožujka da se predstavi "skup ciljanih privremenih mjera za rješavanje nedavnih naglih porasta cijena uvoznih fosilnih goriva koji su proizašli iz krize na Bliskom istoku".

"To je dio dinamičnog odgovora Komisije, koji će se mijenjati kako se situacija bude razvijala. O mjerama će raspravljati čelnici EU-a na neformalnom Europskom vijeću na Cipru 23. i 24. travnja", najavili su iz EK.

POGLEDAJTE VIDEO: Ovo su nove cijene goriva od idućeg utorka: Znamo i koji su idući potezi Vlade