Stručnjak objasnio što sada čeka Hrvatsku: 'Jesen? To možda zna baba Vanga. Ili Trumpov sin'

Zatvaranje naftne arterije, Hormuškog tjesnaca, zbog napada na Iran snažno je pogodilo svjetsku ekonomiju koja 20 posto fosilnih goriva dobiva upravo tom rutom.

Prošlo je 11 dana od napada Izraela i SAD-a, a cijene barela nafte skočile su iznad 100 dolara (u jednom trenutku dosegla je i 120 dolara), samo tjedan dana ranije bile su nešto iznad 70 dolara.

Sve se dodatno pogoršalo nakon što je Iran ciljao energetska postrojenja okolnih zemalja, a velike kompanije reagirale su otkazivanjem ugovora aktivirajući članke o "višoj sili" - polugu koja se koristi za opravdanje kad se zbog neplaniranih i nepredvidivih razloga ne mogu ispuniti ugovorne obveze.

OTKRIĆE IZ SUSJEDSTVA /

Uočili razorno oružje na srpskim MiG-ovima: Kinezi ju zovu 'ubojicom nosača zrakoplova

Energetska kriza i osjetljiv trenutak za poljoprivredu

Ova energetska kriza također dolazi ususret sjetvi i aktivnog dijela poljoprivredne godine. Hoće li zbog poskupljenja plina i nafte poskupjeti i "polje", a onda i hrana, pitali smo prof. Ivu Grgića, stručnjaka za poljoprivredu.

"Već dugo nemamo predvidivost bilo čega, najmanje ekonomski pa u tome i promjena kod poljoprivrede. Ekonomske zakonitosti i zaključci iz logičnog prosuđivanja nestale su pred špekulativnim odlukama. Špekulativne odluke donose kratkoročne koristi pojedinim multinacionalnim kompanijama, a posredno pojedincima koji raspolažu informacijama o npr. početku ratnog sukoba na Bliskom istoku. U takvim okolnostima jedino je izvjesna neizvjesnost pri čemu konačnu svekoliku cijenu plaća većina, kod poljoprivrede su to potrošači", kaže prof. Grgić.

Skuplji energenti - skuplja i proizvodnja hrane?

Nastavlja - stvarni i očekivani poremećaji u količini nafte i plina koji su u tranzitu uzrokuju porast cijena iznad logičnih što se potom prelijeva i na poljoprivredu.

RAT NA BLISKOM ISTOKU /

Trump ukida Rusiji dio sankcija, Putin se nudi kao posrednik u pregovorima s Iranom

"A onda vertikalno sve do standarda potrošača. Većina ozbiljnih svjetskih poljoprivrednih proizvođača ne bi trebala u narednih pola godine doći u stanje neizvjesnosti proizvodnog ciklusa. Dio proizvodnji je u tijeku, poglavito biljna, a ti proizvođači ne kupuju dizel na litre niti mineralno gnojivo na dekagrame, oni imaju u pričuvi dovoljno sve do jeseni. A oni manji će se snaći barem za reduciranu tehnologiju. I jedni i drugi će očekivati da klimatološki godina bude povoljna te da potrošačima porastu dohoci da mogu platiti veću cijenu", kaže naš sugovornik.

Ipak, dodaje i ovo: "Jedino što mogu iz sigurne udaljenosti od rata i proizvodnje preporučiti da se racionalnije koriste neki poljoprivredni inputi, kao npr. mineralno gnojivo i zaštitna sredstva te će i potrošnja pogonskog goriva biti manja."

Opet, na pitanje kakvu sjetvu očekuje s obzirom na divljanje cijena, a imajući u vidu i to da na cijenu umjetnih gnojiva izravno utječe cijena plina, prof. Grgić za net.hr kaže da je za očekivati da će se cijene energenata vratiti na niže.

Ipak, opet ne na one razine od prije nekoliko dana, ali ipak očekuje da će ipak spustiti na prihvatljive okvire te da neće biti cjenovnih "pikova", odnosno naglih oscilacija.

PUKO PREŽIVLJAVANJE /

Je li 1500 € dovoljno za dostojanstven život? Ljubo Jurčić: 'Ne! Moramo se ženiti'

Sjetva već pripremljena, nepredvidiva je jesen

"Sjetva će se obaviti, kao i drugi nužni agrotehnički zahvati. Ovo temeljim na već izrečenom tj. da veći proizvođači imaju dovoljno energenata koje su već ranije kupili, ali tu je i intervencija Vlade koja je limitirala prodaju cijene plavog dizela. A što će biti na jesen, to možda zna baba Vanga. Ili sin američkog predsjednika", kaže naš sugovornik.

No pitanje svih pitanja je - hoće li zbog svega poskupjeti hrana?

'Nema razloga poskupljenju, ali...'

Kaže - za sad nema razloga za poskupljenje, ali uvijek ima onaj "ali". Podsjeća - u lancu do potrošača su poljoprivredni proizvođači, potom otkupljivači, prerađivači, distributeri, trgovci i ugostitelji. Potrošač je na kraju.

"Svaka od tih karika ugrađuje svoju zaradu, često i više od toga. Pojednostavljeno rečeno - ugrađuju inflatorni dio koji nikada ne vraćaju ako ipak ne dođe do inflatornog udara. Jedino su potrošači osuđeni da kupuju poljoprivredno-prehrambene proizvode po bilo kojoj cijeni", kaže naš sugovornik.

Pojašnjava i zašto za sad nema razloga da cijene idu na više. "U proizvode su ugrađeni troškovi od ranije - odnosno troše se energenti nabavljeni po daleko nižim cijenama nego što su danas. Ipak, iskustvo nas upozorava, jer ekonomska logika je nestala, da možemo očekivati porast cijena sve do granica izdržljivosti potrošača", kaže naš sugovornik.

DO ZADNJE KAPI /

Svi na benzinsku! Neke već i presušile: Pogledajte gužve i navale Hrvata i Slovenaca

Gomilanje hrane i negativni efekt

Dodaje i ovo - "zloslutni" medijski prikazi mogli bi potaknuti potrošače na gomilanje zaliha, a to je - navodi - signal drugima u opskrbnom lancu da reagiraju s povećanjem cijena.

"Kao što poljoprivrednim proizvođačima preporučujem bolje gospodarenje s proizvodnim resursima, tako bi se i potrošači trebali odnositi sa svojim dohocima. Ako se to ne dogodi, tada ulazimo u inflatornu spiralu gdje svi gubimo. Ili većina", ističe.

Unatoč kompliciranoj situaciju, ne očekuje poremećaje u lancima opskrbe prehrambenih proizvoda.

Poremećaj lanaca manji nego u doba korone

Uspoređujući sa stanjem pandemije, kaže da su poremećaji sada ipak manji.

"Nema razloga da se dogode poremećaji u lancima opskrbe. Kratkoročno bi se za neke proizvode očekivalo smanjenje cijene, pod uvjetom da još važe tržni zakoni, i to zato što je izvoz EU smanjen prema državama koje su pogođene ratom.

"S aspekta destrukcije, ovo što se dešava je strašno, ali znatno manje od poremećaja opskrbnih lanaca koji su bili tijekom lockdowna, odnosno pandemije COVID-19", ukazuje naš sugovornik.

S obzirom na nepredvidivost situacije, na pitanje treba li raditi zalihe hrane, prof. Grgić kaže da ne treba. "Moja preporuka je da se to ne čini, ali nisam najbolji savjetnik jer moje kućanstvo ima hrane za jedno manje hrvatsko selo. Život na selu mi je stvorio okvir, iako bi nestankom električne energije dio hrane završio na lomači. Ovdje je i velika uloga medija da se ne potiče panika, jer nikada ne možemo imati svega dovoljno za sva vremena. Ostanimo na razini opskrbe koju smo imali do sada, svaki početak ima i završetak. Pa tako i ova kriza", navodi.

Zaključno - na pitanje tko će u ovome možda "stradati", s obzirom na poskupljenje energenata, a moguće i poskupljenje drugih dobara, kaže da su to mali poljoprivredni proizvođači i potrošači. "S ogromnom razlikom da će većina potrošača imati kome ispostaviti račun (na izborima op.a), a proizvođači potražiti sreću negdje drugdje", zaključuje.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Koliko će još gorivo poskupjeti? 'Ako rat potraje, neće biti dobro. Ali, Hrvatska nije na prvom udaru'