Iranski tvrdolinijaši u ponedjeljak su izašli na ulice kako bi proglasili svoju odanost novom vrhovnom vođi Modžtabi Hameneiju, čiji je uspon ugasio nade da će rat na Bliskom istoku uskoro završiti. Rat danas ulazi u 11. dan, a osim nevinih žrtava ogromne posljedice osjete se na tržištu. Došlo je do velikog rasta cijena nafte i naglog pada burzi zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. 

Donald Trump proglasio je novog ajatolaha neprihvatljivim zahtijevajući bezuvjetnu predaju Irana. Političari i institucije objavili su obećanja odanosti novom vrhovnom vođi.

U ponedjeljak kasno navečer Trump je rekao: "Svijet nas trenutačno poštuje više nego ikad prije. Mi smo najjača vojska bilo gdje na Zemlji". Dodao je kako SAD, zajedno si izraelskim partnerima, "uništava neprijatelja u ogromnoj demonstraciji tehničke vještine i vojne sile". Trump tvrdi kako Iran "želi preuzeti Bliski istok" te za to imaju dobre dokaze. "Imali su sve te projektile i htjeli su nas napasti, cijeli Bliski istok i Izrael", izjavio je američki predsjednik. Prema njegovim riječima - rat protiv Irana je "prilično dovršen".

Izvještaj jučerašnjeg dana - Net.hr cijeli je dan sve pratio iz minute u minute i donosio najnovije informacije. 

Ključne informacije:

• U Hormuškom tjesnacu do sada napadnuto 10 brodova
• G7 sazvao hitan sastanak, razmatra se puštanje nafte iz rezervi
• Drastičan skok cijena nafte, ovako nije bilo šest godina
• Iran ima novog ajatolaha
• Trump: ' Svijet nas poštuje više nego ikad prije'
• Trump kaže da će rat završiti 'vrlo skoro', ali ne do kraja ovog tjedna
• Trumpov saveznik zaprijetio Saudijskoj Arabiji
• Australija šalje svoje trupe na Bliski istok
• Iran u utorak ujutro lansirao nove napade

Najnovije informacije:

Nakon telefonskog poziva, Trump skida sankcije Rusiji?

10.45 - Nakon telefonskog razgovora s Vladimirom Putinom, Donald Trump rekao je da će SAD ukinuti sankcije vezane uz naftu "nekim zemljama" kako bi ublažio nestašicu izazvanu američko-izraelskim ratom protiv Irana. Trump je u ponedjeljak novinarima na Floridi rekao:

"Dakle, imamo sankcije nekim zemljama. Ukinut ćemo te sankcije dok se ne otvori Hormuški tjesnac." Odbio je dati daljnje detalje. Taj potez mogao bi značiti daljnje ublažavanje sankcija ruskoj nafti, izvijestio je Reuters, pozivajući se na više izvora, što bi zauzvrat moglo zakomplicirati napore kažnjavanja Moskve zbog rata u Ukrajini. Druge mogućnosti za smirivanje tržišta uključuju moguće oslobađanje nafte iz strateških rezervi ili ograničavanje američkog izvoza, rekli su izvori. Prošli tjedan SAD je izdao privremeno izuzeće kojim se Indiji dopušta kupnja određenih ruskih naftnih tereta kako bi joj se pomoglo u suočavanju s gubitkom opskrbe s Bliskog istoka. S Hormuškim tjesnacem blokiranim za gotovo sve tankere s naftom, cijena referentnih ugovora za sirovu naftu u ponedjeljak je naglo porasla preko 100 dolara po barelu - što je njihova najviša razina od ruske invazije na Ukrajinu 2022. - prije nego što se smanjila. Prethodno najavljeni plan Bijele kuće o osiguravanju pomorske pratnje i zaštitnog osiguranja za tankere koji putuju kroz tjesnac do sada nije uspio značajno povećati brodski promet kroz taj vitalni plovni put.

Putin je ponovno signalizirao da je Rusija spremna opskrbljivati ​​Europu naftom i plinom, rekavši da je iranski rat uzrokovao globalnu energetsku krizu i upozorio da bi proizvodnja nafte ovisna o transportu kroz Hormuški tjesnac uskoro mogla potpuno stati. Rusija je drugi najveći izvoznik nafte na svijetu i drži najveće svjetske rezerve prirodnog plina. Putin je također rekao da bi ruske tvrtke trebale iskoristiti situaciju na Bliskom istoku, iako je napomenuo da je porast cijena vjerojatno privremen.

Ukrajinski predsjednik izjavio je da je prošli tjedan poslao presretačke dronove i operatere kako bi zaštitili američke baze u Jordanu, jednoj od 11 zemalja koje su zatražile pomoć od Kijeva dok američko-izraelski rat protiv Irana traje već 10 dana. Volodimir Zelenski je u intervjuu rekao da je prošli tjedan odgovorio na američki zahtjev za pomoć u obrani Jordana dok Ukrajina nastoji poboljšati odnose sa zemljama Zaljeva i Bliskog istoka koje su napadnute od strane Irana.

Izraelski ratni ciljevi ispred roka

10.40 - Izrael je ispred roka u postizanju svojih ratnih ciljeva u Iranu, rekao je izraelski veleposlanik u Francuskoj Joshua Zarka u intervjuu za francusku televizijsku postaju BFMTV. Među ciljevima je naveo "slabljenje vlasti kako bi iranski narod preuzeo kontrolu nad vlastitom sudbinom". Zarka je, međutim, osudio što libanonska vlada još nije uspjela razoružati Hezbollah. Rekao je da nije svjestan nikakve odluke Izraela o pregovorima o okončanju rata s Bejrutom.

Donald Trump je također sinoć objavio da su američki vojni ciljevi "prilično dovršeni", sugerirajući da će rat protiv Irana "uskoro završiti".

Novi napad Irana na Izrael

10.00 - Izraelska vojska objavila je da je jutros iz Irana prema Izraelu lansirana nova runda projektila. Iranska vojska izjavila je da je ciljala rafinerije i skladišta goriva u gradu Haifi. Međutim, ovo je značajno prvi takav napad nakon devetosatne pauze.

"Tempo napada iz Irana se smanjio", piše Sky News.

Netanyahu kaže da Izrael 'lomi kosti' Islamske Republike

9.50 - Premijer Benjamin Netanyahu rekao je da Izrael vrši snažan pritisak na Iransku Islamsku Republiku, rekavši da su dosadašnje akcije "lomile njihove kosti".

"Nema sumnje da im dosadašnjim akcijama lomimo kosti - i naša ruka je i dalje ispružena", rekao je Netanyahu tijekom posjeta izraelskom Nacionalnom centru za hitne zdravstvene operacije u ponedjeljak navečer.

Dodao je da budućnost iranskog vodstva u konačnici ovisi o iranskom narodu, rekavši da se Izrael nada da će "zbaciti jaram tiranije".

Iran nije počeo rat, ali će ga okončati

9.25 - Mohammad Bagher Ghalibaf, predsjednik iranskog parlamenta, rekao je u utorak da Teheran ne traži prekid vatre u ratu.

"Svakako ne tražimo prekid vatre. Vjerujemo da agresor mora biti napadnut kako bi naučio lekciju i nikada više ne pomislio na napad na Iran", napisao je Ghalibaf na X. Dodao je da se Izrael oslanja na ciklus "rata, pregovora i prekida vatre, a zatim ponovno rata" kako bi održao svoju dominaciju te je rekao da će Iran prekinuti taj ciklus.

Iran tvrdi da nije započeo rat, ali će ga okončati, kaže glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani. Govoreći tijekom prijenosa uživo, Mohajerani je rekla da se Iran nada da će neprijateljstva prestati, ali da je spreman na sve scenarije.

"Nismo započeli rat, ali mi ćemo biti ti koji će ga okončati", rekla je. Dodala je da bi se razgovori mogli održati tek nakon što borbe prestanu.

"Ako rat potpuno prestane, onda možemo razgovarati", rekla je.

SAD postavlja sustav Patriot u Tursku

9.20 - Tursko ministarstvo obrane priopćilo je u utorak da je američki sustav protuzračne obrane Patriot raspoređen u jugoistočnoj pokrajini Malatya kao dio NATO-ovih koraka za jačanje protuzračne obrane zemlje usred raketnih prijetnji povezanih s ratom s Iranom.

Ministarstvo je reklo da NATO-ova radarska baza Kurecik u Malatyi pruža ključne podatke za savez i pomogla je u otkrivanju dva iranska balistička projektila usmjerena prema Turskoj. Turska će nastaviti koordinirati sa saveznicima NATO-a i procjenjivati ​​regionalni razvoj, priopćilo je ministarstvo.

Kina uspješno vratila kući 10.000 građana s Bliskog istoka

9.10 - Kinesko ministarstvo vanjskih poslova danas je objavilo da je Peking uspio uspješno vratiti 10.000 kineskih građana iz zemalja Bliskog istoka. Repatrijirani su iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana i Saudijske Arabije, prema glasnogovorniku ministarstva.

Nekoliko zemalja suočilo se s kritikama zbog sporih napora u repatrijaciji. Prvi vladini unajmljeni letovi za repatrijaciju u Velikoj Britaniji i Njemačkoj stigli su tek prošlog četvrtka, pet dana nakon početka rata. Procjenjuje se da je oko 300.000 Britanaca ostalo zaglavljeno u regiji, prema vladi, nakon što su mnogi komercijalni letovi otkazani. Ministarstvo vanjskih poslova jučer je izjavilo da se od 1. ožujka vratilo oko 37.000 Britanaca, a planirano je još više čarter letova, uz tri prethodna.

Zaljevske države 'ljute' zbog Trumpovog postupanja u ratu

8.20 - Zaljevske države su frustrirane i ljute zbog Donaldovog Trumpovog postupanja u ratu s Iranom. Žalile su se da nisu unaprijed obaviještene o njegovom napadu 28. veljače, što ih je ostavilo nepripremljenima za bujicu iranskih dronova i projektila koji su bombardirali njihove zemlje u znak odmazde, rekli su dužnosnici dviju zemalja za Reuters.

SAD je ignorirao njihova upozorenja da će rat imati razorne posljedice za cijelu regiju, dodali su dužnosnici. Jedan je rekao da je njihova nacija ljuta što ih američka vojska nije dovoljno branila. Regija vjeruje da se operacija usredotočila na obranu Izraela i američkih trupa, rekao je, dodajući da se zaliha presretača njegove zemlje "brzo smanjuje".

Cijene nafte padaju nakon Trumpove izjave

7.58 - Cijene nafte naglo su pale u ponedjeljak navečer nakon što je američki predsjednik Donald Trump nagovijestio da bi se sukob s Iranom mogao bližiti kraju. Nakon intervjua za CBS News u kojemu je Trump rekao: "Mislim da se rat gotovo bliži kraju" cijena sirove nafte Brent pala je na 90 dolara po barelu, što je 30 dolara manje nego prethodne noći.

Također je kazao da Iran "nema mornaricu, komunikacije", da "nema ni zrakoplovstvo" te istaknuo kako su Sjedinjene Države odmaknule vrlo daleko u odnosu na početno procijenjeno vrijeme ratovanja od četiri do pet tjedana. Rekao je i da u Hormuškom tjesnacu, ključnom za globalnu opskrbu naftom i plinom koju uglavnom blokira Iran, razmatra preuzimanje kontrole.

Strah od poremećaja u opskrbi u ponedjeljak ujutro podigao je cijenu sirove nafte Brent iznad 120 dolara po barelu, što je najviša razina od 2022. godine. Trenutačna cijena ostaje viša od one prije početka sukoba kada se Brentom trgovalo s oko 70 dolara po barelu. Nagli porast cijena nafte potaknuo je zabrinutost zbog zastoja u gospodarskom rastu.

Olakšanje je stiglo u ponedjeljak nakon izvješća po kojemu skupina G7 vodećih zapadnih industrijaliziranih zemalja razmatra mogućnost korištenja nacionalnih rezervi nafte da bi pridonijela stabilizaciji tržišta. Te se rezerve rijetko koriste, a kada se to i dogodi obično se koriste samo u vrijeme velikih kriza s opskrbom. Odluka o tome potezu još nije donesena, rekao je francuski ministar financija Roland Lescure.

Iran lansirao dronove i rakete na Saudijsku Arabiju, Kuvajt i UAE

7.45 - Iran je lansirao dronove i rakete prema Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima u ranim jutarnjim satima utorka, izjavile su vlasti triju država Perzijskog zaljeva.

Saudijsko ministarstvo obrane priopćilo je da je uništilo dva drona iznad istočne provincije bogate naftom. Kuvajt je priopćio da je oborio šest dronova koji su napadali sjeverne i južne dijelove zemlje. Ministarstvo obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata također je priopćilo da se protuzračna obrana suočava s raketnim prijetnjama i dronovima koji dolaze iz Irana.

Trumpov saveznik zaprijetio Saudijskoj Arabiji

7.30 - Trumpov saveznik Lindsey Graham zaprijetio je Saudijskoj Arabiji zbog rata s Iranom. Republikanski senator upozorio je na posljedice ako se ne pridruže američkim napadima na Irance.

Doveo je u pitanje treba li SAD poštovati dugo traženi obrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom, rekavši da odbijanje kraljevstva da se pridruži vojnim operacijama protiv Irana otežava opravdanje partnerstva s obzirom na to da Amerikanci umiru u ratu koji je sam Graham pomogao potaknuti Trumpovu administraciju da započne.

U objavi na X-u, Graham je rekao da se američko veleposlanstvo u Rijadu evakuira zbog kontinuiranih iranskih napada na saudijsko tlo te je izrazio frustraciju što je Rijad odbio vojno sudjelovati unatoč onome što je opisao kao zajednički interes u porazu Irana.

"Amerikanci umiru, a SAD troše milijarde kako bi srušile teroristički iranski režim“, napisao je. "U međuvremenu, čini se da Saudijska Arabija izdaje izjave i radi stvari u pozadini koje su marginalno korisne".

"Nadam se da će se zemlje Vijeća za suradnju u Zaljevu više uključiti jer se ova borba odvija u njihovom dvorištu. Ako ne, uslijedit će posljedice", završio je prijetnjom.

Rijad je u potrazi za formalnim američkim sigurnosnim jamstvom po uzoru na sporazum Washingtona s Japanom, kojim bi se Sjedinjene Države obvezale da pomognu u obrani kraljevstva od vanjskog napada. U svibnju 2025. Trumpova administracija opisala je paket naoružanja vrijedan 142 milijarde dolara s Rijadom kao najveći sporazum o obrambenoj suradnji u povijesti SAD-a, a u studenom je kraljevstvu dodijelila status glavnog saveznika izvan NATO-a. Međutim, širi, obvezujući sporazum o međusobnoj obrani ostaje nepotpisan.

Saudijsko ministarstvo vanjskih poslova ranije u ponedjeljak izdalo je odgovor na iranske napade, osuđujući napade kao neopravdane i navodeći da Rijad zadržava "puno pravo poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio svoju sigurnost, suverenitet i sigurnost svojih građana“. Nije spomenulo pridruživanje američkim vojnim operacijama, a veleposlanstvo nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Grahamova prijetnja ima manju težinu zbog bilo kakvog izravnog utjecaja koji ima na Rijad, a više zbog geopolitičkog utjecaja koji je pokazao na administraciju koja je započela ovaj rat. Wall Street Journal izvijestio je da je Graham mjesecima vršio pritisak na Donalda Trumpa da odobri napade na Iran, prvi put pokrenuvši tu ideju tijekom runde golfa nedugo nakon izbora 2024. Senator je više puta putovao u Izrael, razgovarao sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom kako bi signalizirao da su američki napadi vjerojatni i rekao je da je savjetovao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o tome kako pristupiti predsjedniku.

Graham je u intervjuu za taj list rekao da izraelski dužnosnici ponekad dijele s njim informacije koje mu "naša vlastita vlada ne želi reći".

Rekao je da je također surađivao s umirovljenim generalom Jackom Keaneom i kolumnistom Washington Posta Marcom Thiessenom, bivšim glavnim piscem govora za Georgea W. Busha, koji je pisao članke s mišljenjem i pojavljivao se na televiziji dijelom kako bi privukao Trumpovu pozornost - neke od njih Trump je kasnije podijelio na Truth Socialu.

Vođa iranske revolucije osudio nasljedno nasljeđivanje

7.15 - Iranski režim imenovao je Modžtabu Hameneja, sina vrhovnog vođe Alija Hameneija, za svog nasljednika. No, ajatolah Ruhollah Homeini, prvi vrhovni vođa, protivio se nasljednim prijelazima vlasti, istaknuo je Karim Sadjadpour, viši suradnik u think tanku Carnegie Endowment.

Homeini je bio vodeća figura narodnog pokreta koji je 1979. godine srušio iransku nasljednu monarhiju koju su podržavale SAD.

Sadjapour je podijelio dva Homeinijeva citata na X-u:

"Islam proglašava monarhiju i nasljedno nasljeđivanje pogrešnim i nevažećim. Kada se islam prvi put pojavio u Iranu, Bizantskom Carstvu, Egiptu i Jemenu, cijela institucija monarhije je ukinuta... Monarhija i nasljedno nasljeđivanje predstavljaju isti zlokobni, zli sustav vlasti koji je potaknuo Gospodara mučenika (Hussaina bin Alija - mir s njim) da se pobuni i zatraži mučeništvo u nastojanju da spriječi njegovu uspostavu.

"Pobunio se u znak odbacivanja nasljednog nasljeđivanja Yazida, kako bi odbio njegovo priznanje. Islam, dakle, ne priznaje monarhiju i nasljedno nasljeđivanje; oni nemaju mjesta u islamu."

Očekivalo se da će Homeinijev unuk, 53-godišnji Hassan Homeini, imati istaknuto mjesto u raspravama o Hamneijevoj zamjeni, ali je na kraju izgubio. Klerik je imao iskustva u poticanju reformi i povremeno je izražavao neslaganje s vlastima. U razgovoru s Reutersom 2015. godine, njegov bliski prijatelj opisao ga je kao progresivnog teologa, posebno kada je riječ o glazbi, pravima žena i društvenim slobodama.

Iran: 'Mi smo ti koji određujemo kraj rata'

6.00 - Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) izjavio je u utorak ujutro da će oni "odrediti kraj rata", odbacujući izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa koji sugerira da bi sukob s Iranom uskoro mogao završiti.

"Mi smo ti koji će odrediti kraj rata", priopćio je IRGC u izjavi koju je prenijela iranska novinska agencija Tasnim.

"Uvjeti na bojnom polju i kraj rata u rukama su Islamske Republike", dodaje se u izjavi.

Ranije je Trump rekao za američku televizijsku postaju CBS News da rat s Iranom smatra uglavnom završenim. 

"Nemaju mornaricu, nemaju komunikacije, nemaju zrakoplovstvo. Tek što imaju nešto projektila. Njihovi dronovi posvuda se ruše, čak i oni njihove proizvodnje. Ako pogledate, ništa im nije ostalo. Ništa im nije ostalo u vojnom smislu", rekao je.

Trump je dodao da je SAD "vrlo daleko" ispred inicijalnog procijenjenog vremenskog okvira od četiri do pet tjedana.

Izraelske i američke snage napale su Iran krajem veljače, ciljajući političko i vojno vodstvo zemlje, kao i protuzračnu obranu, mornaricu, zrakoplovstvo i druge vojne sposobnosti.

Nakon što su napadi započeli, Trump je rekao da očekuje da će kampanja trajati četiri do pet tjedana.

Kriza na Bliskom istoku zaustavila je brodarstvo i izvoz energije kroz vitalni Hormuški tjesnac, kojim prolazi otprilike petina globalnih tokova nafte i ukapljenog prirodnog plina. Iranska revolucionarna garda izjavila je da će svaka arapska ili europska zemlja koja protjera veleposlanike Izraela i SAD-a sa svog teritorija imati punu ovlast i slobodu prolaska kroz Hormuški tjesnac, izvijestili su u ponedjeljak iranski državni mediji.

Stotine brodova ostaju usidrene s obje strane tog strateškog plovnog puta dok tržišta nafte i brodarstva prate bilo kakav znak da bi se plovidbe mogle pojačati kroz uski koridor.

Australija šalje trupe na Bliski istok

5.50 - Australija je ušla u rat između SAD-a, Izraela i Irana, šaljući projektile Ujedinjenim Arapskim Emiratima za obranu zemlje, kao i zrakoplov za nadzor u Zaljev. Oko 85 vojnika također je na putu u regiju.

Rakete zrak-zrak šalju se kako bi pomogle u obaranju dronova. Australija također osigurava jedan od svojih šest zrakoplova 27-A Wedgetail. Kada su SAD i Izrael počeli bombardirati Iran, Australija je bila jedna od prvih zapadnih zemalja koja je javno podržala SAD.

Trump zaprijetio Teheranu 

5.45 - Donald Trump rekao je kako je rat skoro gotov, ali i zaprijetio Teheranu "smrću, vatrom i bijesom" ako režim cilja naftna nalazišta u Zaljevu ili Hormuškom tjesnacu. Predsjednikove izjave izazivaju turbulencije za cijene nafte - u ponedjeljak ujutro pretrpjele su najveći jednodnevni skok u šest godina, dosegnuvši gotovo 120 dolara po barelu, prije nego što su pale ispod 90 dolara.

"Ako Iran učini bilo što što će zaustaviti protok nafte unutar Hormuškog tjesnaca, Sjedinjene Američke Države će ih pogoditi DVADESET PUTA JAČE nego što su ih do sada udarile. Osim toga, uništit ćemo lako uništive ciljeve koji će Iranu učiniti praktički nemogućim da se ikada više obnovi kao nacija - smrt, vatra i bijes će vladati nad njima - ali se nadam i molim da se to ne dogodi! Ovo je dar Sjedinjenih Američkih Država Kini i svim onim nacijama koje intenzivno koriste Hormuški tjesnac. Nadam se da je to gesta koja će biti itekako cijenjena. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju! Predsjednik DONALD J. TRUMP", napisao je na svom Truth Social profilu.

Iran se ranije narugao SAD-u zbog naglog porasta cijene nafte, nazivajući njihovu kampanju "Operacijom Epska pogreška".

Više čitajte OVDJE.

Ukrajina primila 11 zahtjeva za pomoć u borbi protiv iranskih dronova 

4.49 - Ukrajina je primila 11 zahtjeva od zemalja koje traže pomoć u borbi protiv iranskih dronova, prema riječima Volodimira Zelenskog.

Ukrajinski predsjednik rekao je da zahtjevi dolaze iz zemalja koje graniče s Iranom, europskih država i SAD-a.

Kijev je na neke odgovorio "konkretnim odlukama i specifičnom podrškom", rekao je.

"Postoji jasan interes za ukrajinsko iskustvo u zaštiti života, relevantnim presretačima, sustavima elektroničkog ratovanja i obuci. Ukrajina je spremna pozitivno odgovoriti na zahtjeve onih koji nam pomažu u zaštiti života Ukrajinaca i neovisnosti Ukrajine", napisao je Zelenski u objavi na X-u u ponedjeljak.

Ratovanje dronovima središnji je dio ukrajinskog sukoba, a Rusija je koristila tisuće iranskih dronova Shahed u svojim noćnim napadima na zemlju.

Zelenski je prošli tjedan rekao da je njegova zemlja spremna podijeliti stručnost i da je otvorena za razmjenu tehnologije i oružja sa zemljama Perzijskog zaljeva, koje su napadnute od strane iranskih dronova. Ali je također upozorio da je Ukrajina u ratu i da ima manjak vlastitih zaliha oružja.

Poginula žena u iranskom napadu na Bahrein

4.48 - Poginula je 29-godišnja žena u iranskom napadu u Bahreinu, priopćile su vlasti te države Perzijskog zaljeva rano u utorak. Osam drugih osoba ozlijeđeno je kada je pogođena stambena zgrada u glavnom gradu Manami, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Napad se dogodio nakon što je bahreinsko ministarstvo zdravstva rano u ponedjeljak izvijestilo da su 32 osobe, uključujući nekoliko djece, ranjene u iranskom napadu dronom na otok Sitru južno od Maname. Iranska vojska također je napala postrojenje za desalinizaciju vode, priopćile su vlasti.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan u subotu je rekao da Teheran neće ispaljivati ​​rakete niti napadati svoje susjede sve dok se s njihovog teritorija ne izvode napadi na Iran. No nekoliko zaljevskih država nastavilo je izvještavati o raketnim i napadima dronovima iz Irana.