Čak 116 dolara po barelu, tolika je danas cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. A znate li kolika je bila prije nego su SAD i Izrael napali Iran? Za 50 posto niža. 

Na deseti dan rata, barel je najskuplji u posljednje četiri godine. Hormuški tjesnac je zatvoren, njime prolazi 20 posto globalne opskrbe naftom. Pa su mnoge vlade, među njima i Hrvatska, intervenirale u cijene goriva. 

Hoće li cijene još rasti i donosi li nam skupo gorivo novi udar inflacije, u Direktu je komentirao energetski stručnjak Igor Grozdanić. 

Hrvatski vozači neće jako osjetiti ovaj udar rata jer litra benzina poskupljuje četiri centa?

Vlada je odlučila i dobro je odlučila da s ovim novim mjerama ipak na neki način ustegne rast goriva, tj. konkretno naftnih derivata na našem tržištu u iduća dva tjedna. Ove cijene će vrijediti od 10. do 23. ožujka.

ZA RTL DANAS /

Šušnjar otkrio strahuje li od inflacije, citirao Thompsona pa otkrio tko piše objave na njegovom X profilu

Vidjet ćemo što će onda biti nakon 23. ožujka. Trenutačno je 116 eura po barelu. Znači, najveća cijena barela nafte u zadnjih četiri godine. Pretpostavka je što će rat dulje trajati, to će biti viša cijena?

Nažalost da, ovo su sad najveći skokovi. Da se ne lažemo, to je bilo i za očekivati. Je li to efekt rata? Stručnjaci su na kraju krajeva i prognozirali da će ona ići preko sto eura. Ja osobno se nadam da neće ići preko 150, iako neki tvrde da će ići između 150 i 200. Ja smatram da, ako rat potraje četiri tjedna, da će možda sad skakati preko 120 dolara, možda i do 150.

Da je 150-200 barel nafte, koliko bi onda bila litra benzina?

To je nemoguće izračunati. Ali nećemo plašiti građane. Na kraju krajeva, imamo i Vladu koja je, kažem, dobro napravila ovo što je napravila. Čitamo danas da je u Mađarskoj malo niža cijena. Znači, to je to. U okruženju imamo cijenu od 1.50-1.55 eura tako da je to sasvim u redu.

Iran prijeti da će napadati tankere s naftom, za sad to nije učinio. Međutim, i dalje je Hormuški tjesnac zatvoren. To je glavni uzrok ovih rasta cijena?

U suštini da. Hormuški tjesnac je jedno od najpoznatijih energetskih čvorišta, tj. prolaza za transport sirove nafte i prirodnog plina, konkretno LNG-a. Tu se nalaze najvažnije zemlje, Iran, Saudijska Arabija, Katar, Bahrein, i to otprilike 20 do 21 posto globalne proizvodnje nafte prolazi tim tjesnacem. Najveći gubitnici za sada su azijske zemlje, prije svega Japan i Kina. Međutim, vidjet ćemo u budućnosti što će se događati. Ono što je sam Donald Trump rekao, i to se mi stručnjaci i držimo da u idućih četiri tjedna ne bi trebalo doći do nekog velikog pogoršanja što se tiče cijena, pa čak niti opskrbe. Međutim, ako rat bude trajao duže od šest tjedana, onda bi stvarno moglo biti točno.

Što kažete na ovu izjavu Donalda Trumpa koji kaže da su visoke cijene nafte mala cijena koju trebamo platiti za sigurnost svijeta. Nisam sigurna da bi se svi baš složili s time?

Osobno se ni ja, naravno, s time ne slažem. Mislim da ovo nije baš prilika da se priča o nekakvoj sigurnosti. Vidimo, osim toga, kako Iran odgovara na način da prebacuje lopticu u zemlje zaljeva i želi i od Saudijske Arabije i Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata da stisnu Trumpa i da jednostavno on prekine akciju. Međutim, bojim se da to baš neće ići tako.

'MOLIT ĆEMO SE BOGU' /

Hrvati strepe od skoka inflacije: Stručnjaci otkrili čeka li nas rast cijena zbog Bliskog istoka

Trebamo li strahovati da će cijene goriva donijeti novi udar inflacije?

Nažalost, trebamo. Mediji, prije svega azijski, su prvi krenuli i njihovi analitičari i njihovi stručnjaci su prvi digli paniku. Koliko je to realno, vidjet ćemo. Europski mediji su se u zadnjih par dana isto tome pridružili, vrište stranice da će doći do ogromnih inflacija, da će doći do takozvane stagflacije. Znači, to je kombinacija inflacije i usporavanja ekonomskog razvoja pojedinih država. Ja se bojim da je moguće doći do toga i bojim se da ovo ako potraje preko šest tjedana, neće biti dobro. Međutim, trebamo, trebamo vjerovati da će se što prije završiti.

Spomenuli ste sami da su najveći gubitnici azijske države. Kakav je položaj Hrvatske u ovom trenutku, s obzirom na ovo što se događa?

Hrvatska je zapravo jedna od sigurnih zemalja. Prije svega imamo LNG terminal na otoku Krku koji doprema plin iz Trinidada i Tobaga, Alžira i SAD-a. Što se tiče nafte, uvozimo iz Azerbajdžana i Kazahstana, tako da ne ide to preko Hormuškog tjesnaca. I da barem na ovom prvom udaru u ovih prvih tjedana nećemo imati problema s opskrbom. Sve ostalo ćemo vidjeti. Kažem, ovisno kako će se i druge europske zemlje ponašati kako će i dalje biti. Međutim, mi nismo čak ni na prvom i na drugom udaru toga.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!