Kibernetički kriminal postao je vrlo raširen, a prevare su postale toliko sofisticirane da samo jednim klikom na ponuđenu poveznicu možete ostati bez novca na računu. Osim financijske štete, ozbiljna je i opasnost od krađe identiteta. Kada netko dođe do vaših osobnih podataka, može ih iskoristiti za sklapanje ugovora, podizanje kredita ili otvaranje računa na vaše ime. Posljedice takvih zlouporaba ponekad se otkriju tek mjesecima kasnije, kada stignu opomene ili računi za usluge koje nikada niste koristili.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska nedavno je izvijestila o pokušajima prevara putem poznate mobilne aplikacije za dopisivanje. Naime, ako dobijete poruku koja glasi: "Bok, možeš li mi posuditi 900 eura na par sati?", nemojte na nju odgovarati!

Ta poruka poslana je bez znanja korisnika, jer su prevaranti preusmjerili dolazne i odlazne poruke kojima se traži financijska pomoć.

PREVARANTI VREBAJU /

Stručnjak upozorava: 'Nikad ne odgovarajte s 'da' na ova pitanja kad se javite na mobitel'

"Prevaranti računaju na trenutak nepažnje i povjerenje koje imate prema svojim kontaktima. Osim što se lažno predstavljaju u nečije ime, prevaranti potpuno blokiraju i njegovu mobilnu aplikaciju za dopisivanje", objasnili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Koji su najčešći pokušaji prevare?

Iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Za Net.hr objasnili su koji su trenutno najčešći pokušaji prevare putem poruka s popularnih aplikacija za dopisivanje te e-mailova.

"Najčešći komunikacijski kanali za prevare su aplikacije WhatsApp i Viber te SMS poruke. Poruke mogu dolaziti s lažnih ili kompromitiranih korisničkih računa, uključujući račune osoba koje nam mogu biti poznate, ali su žrtve neovlaštenog pristupa. U takvim slučajevima često se od primatelja traži glasanje ili hitnu uplatu novčanih sredstava", kazali su.

"Putem elektroničke pošte korisnici uglavnom zaprimaju tzv. Phishing poruke, a to mogu biti lažne poruke banaka, dostavnih službi ili državnih institucija s ciljem krađe podataka putem lažnih poveznica. Nadalje, postoje i prevare u slučajevima kad osoba oglasi prodaju u oglasniku i to na način da se dođe u posjed podataka s kartice plaćanja osobe koja oglašava", upozorili su.

Foto: Pixabay

Kako prepoznati pokušaj prevare?

U HAKOM-u su otkrili koje su "crvene zastavice" koje ukazuju na pokušaj prevare, a tvrde da su najčešće takve upućene poruke označene kao hitne i potrebno ih je izvršiti odmah.

"Često pristižu s neuobičajenih e-mail adresa pošiljatelja, sadrže zahtjev za verifikacijskim kodom i/ili imaju poveznice koje vode na domene s pravopisnim odstupanjima, a i same su pravopisno neispravne. Uz navedeno, često su oblikovane kao dobra lažna investicijska ponuda ili kao poruka dostavne službe gdje se traži od pošiljatelja dodatnu uplatu ili dostavu osobnih podataka", kazali su.

Kako se zaštiti od pokušaja prevare?

Da biste se zaštitili od pokušaja prevare, ne trebate imati veliko informatičarsko znanje, a iz HAKOM-a savjetuju da provjerite radi li se o vjerodostojnom pošiljatelju.

"Ukoliko se radi o nepoznatom pošiljatelju sve one poruke koje traže dostavu osobnih podataka, brojeve bankovnog računa, zaporki i verifikacijskih kodova treba gledati kao mogući pokušaj prevare. Prije slanja bilo kakvih osobnih podataka, neovisno o tomu je li nam pošiljatelj poznat, potrebno je provjeriti radi li se o vjerodostojnom pošiljatelju. Banke, operatori i državne institucije u pravilu ne traže dostavu zaporki, verifikacijskih kodova ili cjelovitih podataka kartice putem poruka ili e-maila te je vrlo vjerojatno da se radi o prevari ukoliko do takvog zahtjeva dođe", objasnili su.

ZAŠTITITE SE /

Korisnici Gmaila trebaju što prije napraviti jednu važnu promjenu: 'Ne želite postati žrtva'

Ako ste postali žrtva prevare, najvažnije je ostati smiren i reagirati što je brže moguće. Panika može dovesti do pogrešnih odluka, a vrijeme je u takvim situacijama presudno. U HAKOM-u naglašavaju da je potrebno odmah poduzeti nekoliko konkretnih koraka kako bi se spriječila daljnja šteta i zaštitili osobni podaci.

"Ako osoba ipak nasjedne na prevaru, ovisno o tomu kakva je prevara u pitanju, potrebno je poduzeti određene radnje kako bi se spriječila moguća šteta. Odmah je potrebno kontaktirati banku (ako su kompromitirani financijski podaci), promijeniti zaporke, aktivirati dvofaktorsku autentifikaciju, sačuvati komunikaciju i, ukoliko je to potrebno, prijaviti prevaru policiji i/ili nacionalnom CERT-u, kao i operatoru", istaknuli su.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

KIBERNETIČKI KRIMINAL /

Prevaranti bez problema dolaze do tuđeg novca: Ovo je 30 najčešćih online prevara

POGLEDAJTE VIDEO: Ugledni ginekolog: 'Prvi put u povijesti imamo cjepivo protiv raka. To je evolucijski uspjeh'