Nedavno je Net.hr otkrio da je obitelj šefa kabineta premijera Plenkovića, Zvonimir Frka-Petešić, imala prijavljeno prebivalište u zagrebačkoj Dubravi dok je on svoje prijavio na Dugom otoku te dobio na korištenje državni stan u Jurišićevoj. Potom je naša novinarka Đurđica Klancir otkrila i da je stan na adresi u kojoj je obitelj Frke-Petešiča imala prijavljeno prebivalište u vlasništvu supruge aktualnog veleposlanika RH u Alžiru Ilije Želalića.
Bivša službenica MVEP tužila Želalića za mobbing
Sjena sumnje potom je pala na taj prijateljski i najmoprimateljski odnos budući da je Želalićeva diplomatska karijera krenula uzbrdo nakon što se Frka-Petešić vratio s veleposlaničke dužnosti u Maroku te postao predstojnik Ureda predsjednika Vlade. Inače, i sam Frka-Petešić dotad je imao prijavljeno prebivalište u stanu Želalićeve supruge, da bi se potom prijavio u Salima, gdje je kuća njegovog oca, ali u kojoj nikada nije živio.
Jutarnji list pišući o Želaliću, saznao je da se zbog njegovog odnosa prema dugogodišnjoj službenici Ministarstva vanjskih poslova Mariji Kassal, pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu već sedmu godinu vodi sudski spor. Naime, Kassal je tužila državu jer je Ministarstvo - u kojem je 27 godina radila - nije zaštitilo od Želalićeva zlostavljanja na radnome mjestu iliti mobbinga.
'Pogurala' ga Grabar Kitarović, a ne Frka-Petešić?
Upitno je, piše Jutarnji list, i je li Frka-Petešić stan Želalićevih doista, kako tvrdi, koristio besplatno ili mu je, kako tvrde neki izvori iz MVEP-a, plaćao najamninu, ali "na crno". Prema nekim izvorima, za Želalićev napredak u diplomatskoj karijeri odlaskom u Alžir, ipak nije zaslužan Frka-Petešić, nego ondašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, navodno stoga što su oboje iz istog zavičaja.
No, sudski spis zbog tužbe za mobbing otkriva da je Želalić uživao zaštitu i u doba Milanovićeve Vlade dok je MVEP vodila Vesna Pusić.
Što se tiče sudskog spora koji je u travnju 2015. pokrenula Marija Kassal i koji još traje, Jutarnji list dobio je uvid u sudski spis Općinskog radnog suda u Zagrebu.
Ona tvrdi da je Ministarstvo nije zaštitilo od sustavnog mobbinga kojeg je od 2011. do ljeta 2013. u generalnom konzulatu u Los Angelesu trpjela od svog tadašnjeg šefa i konzula u SAD-u Želalića. Ona je, kako se navodi, za svoj dotadašnji rad u Ministarstvu vanjskih poslova od 1993. dobivala najviše ocjene.
Uočila muljanje s dnevnicama i putnim nalozima
U generalnom konzulatu u Los Angelesu od 2011. je radila kao viša stručna referentica za konzularne, financijske i administrativne poslove. U sudskom spisu navodi kako je ondje primijetila različite oblike nenamjenskog trošenja proračunskog novca pa je Želalića i dvoje konzularnih diplomata nastojala navesti na to da se usklade s propisanim pravilnicima. Uočila je da on sustavno netočno ispunjava putne naloge kako bi uzeo veću dnevnicu, a službena mu putovanja traju dulje od izdanih putnih naloga.
Privatne telefonske pozive obavljao je na trošak konzulata, a jednom je kupnju muške odjeće prikazao kao trošak reprezentacije. Time je, kako se dalje navodi, navukla na sebe njegov bijes, odnosno povišene tonove, vikanje i mahanje rukama sve do razine straha od fizičkog napada.
"Pozlit će mi zbog tebe", navodno joj je vikao, a više puta joj rekao da je "preosjetljiva jer je odvojena od obitelji", što je doživjela kao seksizam.
Nakon što ga je prijavila, dao joj lošu ocjenu rada
Uočene nepravilnosti, ali i mobbing kojem je bila izložena prijavila je Ministarstvu u Zagrebu. Ondje, pak, iako su po zakonu bili dužni štititi anonimnost prijavitelja, na adrese svih zaposlenih u generalnom konzulatu u LA-u stigao je odgovor koji je Kassal razotkrio kao osobu koja je poslala prijavu. Potom joj je Želalić za 2012. dao lošu ocjenu rada, što ju je dodatno traumatiziralo.
Ipak, glavni inspektor MVP-a Damir Božić je početkom 2013. proveo izvanredni ciljani nadzor nad radom generalnog konzulata u Los Angelesu, a u svom izvješću je naveo da je ondje utvrđen niz slučajeva nenamjenskog trošenja sredstava, prekoračenja dopuštenih iznosa, manjkavih obrazloženja takvog postupanja, netransparentnog izvještavanja o tijeku i rezultatima službenih putovanja, kao i problemima u obavljanju konzularnih poslova. No, to se odnosilo samo na 2012. godinu, dok nadzor za 2011. nije proveden.
Skijanja, večere, Las Vegas... na račun države
Nakon uvida u sudski spis, Jutarnji list navodi neke od Želalićevih 'muljanja' koja se ondje spominju. Planirani trodnevni službeni put od 27. do 30. prosinca 2011. u Salt Lake City produljio je do 3. siječnja 2013. Iako je zakazane sastanke imao u Salt Like Cityju, odsjeo je u 50 kilometara udaljenom i poznatom skijališnom mjestu Park City. Za produljeni novogodišnji boravak je uzeo dolarske dnevnice, a večere koje je pokrio iz troškova reprezentacije, opravdao je "susretima s predstavnicima hrvatske zajednice".
Nadalje, službeni put u četiri sata vožnje udaljeni Las Vegas na božićni domjenak produljio je u trodnevni, objašnjavajući da se tamo sastao s nekim poslovnim ljudima, ali u izvješću s toga službenog puta te susrete nije spomenuo. Također, službenom krticom platio je 80,99 dolara za točenje goriva u svoj privatni automobil, a novac je vratio tek nakon provedenog inspekcijskoga nadzora. Prije letova na službene putove bi u ekonomskoj klasi redovito doplaćivao udobnije sjedalo plaćajući to službenom karticom konzulata.
Njemu karijerni uzlet, njoj dijagnoza depresije
Nedugo nakon provedenog nadzora Želalićev konzulski mandat u Los Angelesu je okončan, godinu dana prije uobičajenog isteka roka. No, potom je imenovan ekonomskim savjetnikom pri veleposlanstvu u Rimu, gdje je ostao četiri godine. Zatim se vratio u Hrvatsku, ali je ubrzo imenovan veleposlanikom u Alžiru.
Dok je Želalić odlazio na dužnost u Rim, Kassal je, navodi se u sudskom spisu, počela osjećati ozbiljne zdravstvene tegobe zbog dugotrajnog stresa kojem je bila izložena u konzulatu u LA-u. Godine 2014. joj je u klinici u Los Angelesu dijagnosticirana klinička depresija i propisana terapija, a službenički mandat odradila je do kraja i 2015. se vratila u Hrvatsku. U tužbi traži da joj država u ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti plati 160.000 kuna sa zateznom kamatom te 11.373 američkih dolara kao naknadu plaće za radno mjesto trećeg konzula koje je u jednom razdoblju uz svoj redovni posao u konzulatu obavljala, a nije joj bio ni priznat niti plaćen. Prije godinu dana otišla je u mirovinu, a u travnju će biti sedam godina otkako je pokrenula spor.
