Božo Kovačević razotkrio tko zapravo vodi američku vojsku: 'To se dogodilo prvi put u povijesti'
O Trumpovim novim prijetnjama, situaciji na Bliskom istoku te izraelsko-američkoj strategiji u Iranu, za Net.hr komentirao je politički analitičar Božo Kovačević
Prošla su dva tjedna otkako su SAD i Izrael napali Iran. Rat je to o kojem je američki predsjednik Donald Trump govorio sve ono što se nije dogodilo ili nije ni računao. Iranski režim nije pao nakon ubojstva vrhovnog vođe, već je "udario" je na sve arapske zemlje, inače američke saveznice, i na Hormuški tjesnac kroz koji prolazi petina svjetske nafte.
Netanyahu bez milosti poručuje kako je "rat tek počeo", a nove žestoke udare najavio je i Donald Trump, poslavši Iranu upozorenje da se "pazi što će se dogoditi s tim poremećenim ološima".
Trumpove nove prijetnje, situaciju na Bliskom istoku te izraelsko-američku strategiju u Iranu, za Net.hr komentirao je vanjskopolitički stručnjak Božo Kovačević
'Trumpove i Netanyahuove procjene bile su pogrešne'
Kovačević ističe da se pouzdano može samo predvidjeti da će se dogoditi nova razaranja i možda nova ciljana ubojstva nekih od istaknutih predstavnika iranskog režima.
Ali hoće li se dogoditi i ono što je predsjednik Trump izvorno očekivao, a to je promjena režima, ne može se predvidjeti, kaže Kovačević, te dodaje kako su Trumpove i Netanyahuova procjene o promjeni iranskog režima bile pogrešne.
"Čini se da je strategija Netanyahu i Trumpova bila vrlo jednostavna. Obezaglaviti iranski režim i time stvoriti pretpostavke za promjenu vlasti u Iranu. Ali to se nije dogodilo. To se očekivanje pojavilo nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata pa se nije ostvarilo. Činilo se da su masovni nemiri iz siječnja ove godine put prema promjeni režima u Iranu, ali do toga nije došlo između ostalog i zato što su Trump i Netanyahu otvoreno pozvali građane Irana da se pobune protiv vlasti", mišljenja je Kovačević.
Američka vojska pod zapovjedništvom Netanyahua
Trump je očekivao da će dovesti do rezultata njegova prijetnja kapitulacije Irana, iznesena tijekom američko-iranskih pregovora.
Tu prijetnju je potkrijepio slanjem velikih vojnih snaga u Mediteran. Međutim, upozorava Kovačević - ni to očekivanje se nije ostvarilo, pa je poduzeta vojna akcija.
"Glavno obilježje te vojne akcije je to da američka vojska nije djelovala na temelju autonomnih procjena i zapovijedi svog vrhovnog zapovjednika Trumpa, nego je krenula u akciju onda kad je to rekao izraelski premijer Netanyahu. Time se zapravo po prvi put u povijesti dogodilo da je cijela američka vojska de facto pod zapovjedništvom nekog ne-američkog državnika", pojašnjava Kovačević.
Novi plan Amerikanaca za rušenje iranskog režima
Kako se sva dosadašnja očekivanja o promjeni iranskog režima nisu se ostvarila, američka administracija, poručuje naš sugovornik, počela je razmišljati i o mogućem organiziranju pobune etničkih manjina u Iranu, osobito Kurda. Kovačević ističe da su neki koraci napravljeni, ali zasad nema vidljivih znakova raspadanja iranskog režima.
S druge strane, postavlja se pitanje, je li Iran u stanju održavati proizvodnju oružja i osobito raketnog oružja i koliko dugo može izdržati ovakav intenzitet ratovanja.
"Na to pitanje je teško odgovoriti, ali je sasvim jasno da predsjednik Trump nema ni jasne ciljeve ni jasnu strategiju, odnosno predodžbu o tome kako te ciljeve ostvariti. Stoga od njega iz dana u dan slušamo potpuno kontradiktorne odgovore na pitanje o razlozima i ciljevima rata koji je pokrenuo", ističe Kovačević.
Izvor nestabilnosti na Bliskom istoku i u cijelom svijetu
Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei u svojoj prvoj izjavi pozivao je susjedne zemlje da zatvore američke baze na svojem teritoriju ili riskiraju da ih Iran gađa. Kovačević je mišljenja da arapske zemlje sigurno neće prihvatiti poziv novog iranskog vođe jer je savezništvo s Amerikancima dugo i brižljivo izgrađivano.
Savezništvo je dijelom posljedica i činjenice, upozorava naš sugovornik, što iranski režim nije bio u stanju imati normalne odnose ni s arapskim susjedima. "Očito da iranski režim i dalje inzistira na svojoj religijsko ideologiji, uskoj rigidnosti i isključivosti i jasno je da takav režim ne može uspostaviti savezništva. Karakter tog režima je glavno opravdanje Izraelu i Americi za napad na Iran. Koliko god da je to obrazloženje sa stajališta međunarodnog prava neprihvatljivo, ono je djelomično razumljivo, jer iranski režim je rigidan isključiv i to je zapravo jedini pravi demokratski režim trenutačno u svijetu", poručuje.
Ali s druge strane, upozorava Kovačević, Amerika i Izrael, osobito Izrael, u potpunosti su odbacili diplomaciju kao mogući način ostvarivanja ciljeva. Neovisno o tome što je u Iranu takav rigidni režim, oni su ipak pokazivali spremnost i na diplomatski dijalog. Međutim, danas su Izrael i Amerika ona strana koja odbacuje diplomaciju kao način ostvarivanja vanjskopolitičkih ciljeva. Zbog toga su Amerika i Izrael u jednakoj mjeri kao i Iran izvor nestabilnosti na Bliskom istoku, a Amerika i u cijelom svijetu", napominje.
Kriza u Hormuškom tjesnacu
Iranski režim ne popušta ni u Hormuškom tjesnacu. Novi iranski vođa u prvim nastupima jasno je dao do znanja da tjesnac ostaje zatvoren, a tako će biti, uvjeren je Kovačević, sve dok traje rat i dok netko ne pobjedi u tom ratu. Činjenica je, upozorava Kovačević, da Izrael i Amerika nisu predvidjeli da će Iran zatvoriti Hormuški tjesnac i nisu najprije onemogućili onaj dio iranskih oružanih snaga koji kontrolira taj tjesnac. To govori, ističe naš sugovorik, o izostanku dobrog vojnog planiranja te akcije.
Kovačević je uvjeren da u ratu koji sve više određuju protok i cijena nafte, jedna zemlja već izlazi kao pobjednik, a nije čak ni zaraćena strana. "Dobitnik u cijeloj ovoj situaciji je Vladimir Putin. Očito je da se Trump i njemu javio kako bi se savjetovao o mogućem načinu rješavanja iranske krize, neovisno o tome da li taj njihov telefonski razgovor dovede do nekog konkretnog rezultata.
Jasno je da je sama činjenica, da se američki predsjednik konzultira s njim o tome, jedan od globalnih sigurnosnih problema, a za Vladimira Putina veliki dobitak. K tome, može se očekivati da će, neovisno o sankcijama porasti potražnja za ruskom naftom zbog izostanka iranske nafte na tržištu", poručuje Kovačević.
Udar na 'ugled na svijet'
To se i dogodilo. Naime, SAD je izdao 30-dnevnu dozvolu za kupnju ruske nafte i naftnih derivata koji su trenutno zadržani na moru što je, prema riječima ministra financija Scotta Bessenta, korak prema stabilizaciji globalnih energetskih tržišta pogođenih ratom protiv Irana.
Na ovaj potez Amerikanaca, žestoko je reagirao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je rekao da bi ublažavanje ruskih naftnih sankcija bio udar po "ugledu na svijet". Kovačević na te izjave kaže da je Zapad je već odavno izgubio ugled te navodi primjere.
"Prvo Izrael je poubijao pregovarače Hamasa s kojima je bio dogovoren sastanak. Drugo Amerika i Izrael su dvaput u razdoblju od pola godine napali Iran usred pregovora koje je pokrenula Amerika. Treće Europa koja se u pogledu Ukrajine sasvim opravdano zauzima za poštivanje međunarodnog prava, u pogledu Irana podržava imperijalističke politike Izraela i Sjedinjenih Država. Gdje je tu osnova za ugled? Zapadni političari od Trumpa do Merza sustavno rade na uništavanju bilo kakve osnove za povjerenje u njih kao političare", komentirao je Kovačević.
Pobjeda u ratu
Trump je više puta inzistirao da SAD pobjeđuje u ratu i da su iranski vojni resursi značajno smanjeni od početka sukoba. U najnovijim obraćanjima svjetskim čelnicima rekao je da će se Iran "uskoro predati".
No Kovačević upozorava da njegove izjave uglavnom ne drže vodu. Napominje i da je teško zamisliti kako bi ta pobjeda uopće izgledala i bi li sve što Izrael i Amerika žele mogli ostvariti bez izravne kopnene vojne intervencije.
"Izrael je možda spreman na to, ali američka javnost nije i zapravo ako Amerika i Izrael budu doista inzistirali na ostvarivanju svojih ciljeva, mislim da bez prethodnog građanskog rata u Iranu to neće biti moguće ostvariti", komentirao je.
No, nedvojbeno, Kovačević ističe kako se može reći da Amerika pobjeđuje u tom smislu da Iran ne pokazuje ni minimum sposobnosti da se brani od američkih i izraelskih, zračnih i raketnih napada. "Ali, ako se, pobjeda ocjenjuje u odnosu na to je li deklarirani cilj ostvaren ili nije, onda je jasno da Amerika i Izrael još nisu pobijedili. Oni su zapravo uspješni u ubijanju i razaranju, ali u ostvarivanju političkih ciljeva još nisu uspjele", upozorava Kovačević.
Političke posljedice za Trumpa
S obzirom na izostanak konkratnog početnog uspjeha u ratu na Bliskom istoku, Trump bi mogao itekako osjetiti političke posljedice, i to i u vlastitim redovima, poručuje Kovačević.
"Trenutačna situacija itekako daje povod Trumpovim kritičarima s demokratske strane, da ga napadaju. Ipak, i neki republikanci shvaćaju da je Trump kao vrhovni zapovjednik gotovo ne razumljiv. On je valjda prvi američki predsjednik u povijesti koji je dopustio da mu premijer neke druge države kaže kad i kako treba poduzimati ratne operacije", poručuje Kovačević.
Na prekid rata, upozorava politički analitičar, mogu ga natjerati poremećaji na svjetskom tržištu i značajan pad indeksa njujorške burze, osobito ako padne vrijednost dionica kompanija u kojima on ima udjele. Druga je mogućnost, kaže Kovačević, da demokrati pobijede na idućim izborima za Kongres i pokrenu impeachment protiv njega.
Milanović i ansemitizam
Zbog situacija na Bliskom istoku, ovih dana zaiskrilo je na realiciji Pantovčaka i izraelskog ministarstva vanjskih poslova. Podsjetimo, izraelski veleposlanik u Zagrebu Gary Koren poručio je Hrvatskoj da provjeri osoblje iranskog veleposlanstva u Zagrebu jer bi u njemu "moglo biti pripadnika Revolucionarne garde sa zadatkom prikupljanja obavještajnih podataka i potpore terorizmu".
Predsjednik Zoran Milanović je nakon toga pozvao izraelskog veleposlanika na Pantovčak, gdje mu je rečeno da ne nanosi štetu Hrvatskoj i ne uznemirava javnost. "Ovo je braco Zagreb, nije Tel Aviv. Neka se gospoda s tim u skladu izvole i ponašati", poručio je Milanović.
Nakon toga uslijedila je optužba izraelskog ministara vanjskih poslova Gideona Saara koji je Milanovića prozvao za antisemitizam. "Uvredljiva retorika hrvatskog predsjednika je neprihvatljiva. Njegov jezik ispunjen mržnjom o Izraelu i cionizmu odražava antisemitski pristup", rekao je.
Kovačević kaže da ovake optužbe izraelske strane otišle predaleko te da predsjednik Milanović nije davao antisemitske izjave, nego je kritizirao politiku premijera Netanyahua i poteze izraelskog ambasadora u Zagrebu. Poručuje i kako izraelska strana nije u pravu kada Milanovića optužuje za antisemitizam.
"Treba naglasiti da Netanyahuov režim zloupotrebljava svijest o odgovornosti koju europske nacije osjećaju zbog toga što se u Europi dogodio holokaust u vrijeme nacističke Njemačke. Zloupotrebljavaju tu nečistu savjest Europe i zapravo sami provode holokaust protiv Palestinaca.
Dakle, to radi Netanyahuov režim i takve izjave protiv hrvatskog predsjednika su dio već uobičajenih Netanyahuovskih manipulacija. To su neodgovorne i uobičajeno zlonamjerno iskrivljene interpretacije predstavnika Netanyahuove Vlade", poručuje Kovačević.
'Vlada RH podržava Netanyahouv režim'
S druge strane, politički analitičar napominje kako Vlada Republike Hrvatske koju očito Izrael podržava, u svom sastavu ima i one koji se pozivaju na baštinu NDH, a u okviru koje je proveden holokaust protiv Židova.
"I to je isto dio suvremenog političkog paradoksa da aktualno Netanyahuovu vladu najžešće podržavaju one europske političke snage koje su baštinici krajnje desnih politika u okviru kojih je bio organiziran i holokaust u vrijeme Drugog svjetskog rata.
Ja mislim da bi Hrvatska puno više koristi imala ako bi se ogradila od politike aktualne izraelske vlade, nego li od toga što joj podilazi", zaključuje Kovačević za Net.hr.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovo je ključna točka rata: 'Oni udaraju, mi uzvraćamo!'