Žrtve prisilno postaju predatori: 'Sve je normalno dok ne dođu, a onda počinje noćna mora'
Kriminalne tehnike postaju sve sofisticiranije i često potječu iz dijelova svijeta gdje vlasti teško funkcioniraju pa se postavlja pitanje, što učiniti kako bi se ljudi zaštitili?
Žena upozna muškarca na web stranici za upoznavanje, koji se predstavlja kao poslovni čovjek. Tvrdi da je financijski siguran, dijeli slike s plaže, Hvali se ušteđevinom. Ali dva tjedna kasnije, tvrdi da je opljačkan, da su mu ukradeni telefon i računalo i moli ženu s kojom se dopisuje da mu kupi telefon i plati neke račune. Ono što slijedi, priča je koja ilustrira kako funkcionira međunarodna mreža koju prevaranti pletu.
Kirsty je kupila telefon u Velikoj Britaniji i poslala ga na stambenu zgradu na sjevernom Cipru, gdje joj je muškarac rekao da je u posjetu zbog posla, te je malo po malo, tijekom dva mjeseca, prebacila 80.000 funti sa svog bankovnog računa. Posudila je 50.000 funti od svoje obitelji, vjerujući da je muškarac kojeg voli u nevolji. Sve to, uz njegovo obećanje da će joj vratiti novac čim uspije vratiti sredstva na svoj bankovni račun.
No, telefon je završio u Lagosu u Nigeriji, a 80.000 funti otišlo je ljudima s nigerijskim, rumunjskim i drugim europskim imenima putem usluga transfera novca. Muškarac nije bio Britanac, već Nigerijac, koristeći prikrivanje glasa kako bi prevario svoju metu, piše BBC.
Sve sofisticiranije tehnike
Kirsty je samo jedna od žrtava onoga što stručnjaci nazivaju porastom prijevara koje su ozbiljnije zaživjele u vrijeme Covid pandemije 2020. Globalni gubici od takvih prijevara sada iznose više od pola milijarde dolara godišnje, prema Globalnom savezu za borbu protiv prijevara.
Izvješća pokazuju da su romantične prijevare porasle za 20 posto u prvom tromjesečju ove, u odnosu na prošlu godinu. Samo u Velikoj Britaniji, zbog njih je izgubljeno 106 milijuna funti.
Nažalost, kriminalne tehnike postaju sve sofisticiranije i često potječu iz dijelova svijeta gdje vlasti teško funkcioniraju pa se postavlja pitanje, što učiniti kako bi se ljudi zaštitili?
I u Hrvatskoj porast telefonskih prijevara
U Hrvatskoj, također sve više raste broj slučajeva telefonskih prijevara, gdje prevaranti od građana - najčešće onih starije dobi - prevaranti traže novac, a predstavljaju se kao lažni liječnici, policajci ili pak tvrde da je novac potreban za hitnu operaciju člana obitelji.
Više informacija o internetskim prijevarama i kako se zaštititi potražite i na stranicama hrvatske policije, Web heroj.
Obično u takvim prevarama je sudjeluje pojedinac, već cijele kriminalne bande. Prema podacima Ujedinjenog Kraljevstva, riječ je o najčešćem zločinu koji čini više od 40 posto zločina protiv pojedinaca. Britanska vlada tvrdi da 70 posto prijevara dolazi iz inozemstva i da se obično odvijaju putem kriminalnih bandi.
Zašto baš tijekom Covida?
Kako su vlade diljem svijeta ograničavale kretanje svojih građana tijekom karantena, ljudi su provodili više vremena online, što ih je približilo prevarantima. Istovremeno, realistične video imitacije, glasovi, web stranice i tekstovi postali su uobičajeniji, a prevaranti su povećali korištenje društvenih mreža, uključujući WhatsApp.
U međuvremenu, globalna otpuštanja stvorila su novu radnu snagu koju bi kriminalne mreže mogle regrutirati, kaže Ilias Chatzis, vršitelj dužnosti šefa Ureda UN-a za droge i kriminal. Kriminalne mreže je vrlo teško razbiti.
"Neke od ovih prijevara događaju se u gotovo nezakonitim područjima ili u područjima koja kontroliraju naoružane bande... nad kojima vlade možda imaju vrlo malo kontrole", rekao je.
Jedna zemlja posebno ozloglašena
Mianmar je jedna od zemalja koja je postala poznata po svojim centrima za prijevare. Imaju korijene u 1990-ima, kada su osnovana ilegalna kasina koja su tijekom pandemije sve više postajala operativna središta za prijevare, iako su se protiv njih poduzimale mjere.
Kada je u Mianmaru vojna hunta preuzela vlast 2021. godine, građanski rat koji je uslijedio pomogao je kriminalcima da iskoriste kaos u zemlji i centri za prijevare su procvjetali.
Kad žrtva postane prevarant
Faktor koji dodatno komplicira je da bi i prevarant mogao postati žrtva. Naime, lažni oglasi za posao mame u inozemstvo ljude koji ne mogu pronaći posao u svojoj zemlji. Nerijetko znaju biti na prijevaru dovedeni u centre za prijevare, gdje bivaju zarobljeni i prisiljeni krasti novac od ljudi za svoje kriminalne šefove.
Jedno takvo mjesto posjetio je BBC u kambodžanskom gradu iz kojeg su ljudi pobjegli nakon granatiranja tijekom graničnog spora između Tajlanda i Kambodže. Centar za prijevare otkrio je očajne životne i radne uvjete. Pronađeni su zapisi koji pokazuju kada su 'zaposlenici' išli u toalet i koliko im je vremena trebalo, zajedno s lažnim policijskim uniformama i krivotvorenim policijskim pozivima, koji su bili osmišljeni kako bi zastrašili ljude i natjerali ih da predaju svoj novac.
Nagovaranje ljudi da odu u centre za prevare samo je po sebi prijevara. Žrtva će biti dočekana u zračnoj luci, uvjerena da je na putu do novog posla učitelja ili agenta za korisničku podršku. "Sve izgleda normalno - dok ne uđu u kompleks i potpuno su u rukama trgovaca ljudima", kaže Chatzis. "Od tada počinje noćna mora. Oduzimaju im se putovnice."
Ljudi unutar ovih prevarantskih kompleksa prisiljeni su raditi duge, teške smjene, s ciljevima da prikupe određenu količinu novca od prevarenih žrtava diljem svijeta. Neuspjeh u postizanju tih ciljeva može značiti samicu, premlaćivanje ili prijetnju preseljenjem u drugi kompleks gdje su uvjeti još gori.
Rješavanje problema
Centri za prevare cvjetaju i u zemljama poput Indije i UAE-a. Neke prevarantske farme djeluju kao legitimni poslovi tijekom dana, a noću kao centri za prevare. Primjerice, u sjeveroistočnoj Indiji, legalni pozivni centri noću postaju centri za prevare, a prevaranti iskorištavaju vremensku razliku kako bi ciljali ljude u Velikoj Britaniji, SAD-u i Australiji, jer je zajednički jezik engleski.
Nick Court, bivši policajac londonskog Cityja, koji je sada šef Interpolovog centra za financijski kriminal i borbu protiv korupcije, kaže da ljudi iz bogatih zemalja moraju razumjeti stvarnost u inozemstvu.
Opisuje ih kao "područja bezakonja u koja policajci ne mogu ući, osim uz ogromnu vojnu pratnju, gdje je plaća niska, a koristi od sudjelovanja u prijevari nevjerojatno visoke".
Na Globalnom samitu o prijevarama u Beču, koji su u ožujku organizirali Ujedinjeni narodi i Interpol, bilo je 1400 gostiju, uključujući vlade, od Ujedinjenog Kraljevstva do Kine, te najveće tehnološke tvrtke na svijetu. Vladini ministri, tehnološki divovi i organi za provođenje zakona bili su tamo, a na kraju je prvi put potpisan zajednički sporazum između nekih nacija o "suzbijanju prijevara u izvoru i poboljšanju podrške žrtvama".
Bogatije nacije koje su prisutne – europske nacije, Južna Koreja, Australija – često su žrtve i imaju veći interes za rješavanje ovog problema. U međuvremenu, od zemalja u razvoju, gdje se nalaze mnoge prijevarne operacije - posebno Mianmara, Zapadne Afrike i Južne Azije - traži se da učine više, često bez resursa za to.
To je oštar podsjetnik na neravnotežu kriminalaca koji iskorištavaju siromašne zajednice s prilikama za zaradu koju inače ne bi imali.
Malo uspješnih praksi
Xolisile Khanyile, tužiteljica za financijske zločine iz Južne Afrike, istaknula je važnost suradnje: ako zemlje u razvoju žele pomoći u uništavanju mreža prijevara, bogatije zemlje također moraju dijeliti svoju tehničku stručnost i resurse.
Također se postavlja pitanje surađuju li vlasti i velike tehnološke tvrtke dovoljno blisko. Digitalne tvrtke, uključujući Amazon i Metu, bile su na samitu, potpisale su zajedničku izjavu i pojačale svoju zaštitu od prijevara. Platforma za upoznavanje Match.com obračunala se s lažnim računima i tvrdi da ih sada uklanja 50 svake minute.
Alex Wood, bivši prevarant i dio BBC-jevog tima Scam Secrets, čuo je uspješan primjer suradnje u vrlo malom opsegu koji bi mogao dati inspiraciju za buduće operacije.
"Slušao sam nekoga iz njemačke policije na jednoj od sesija i objašnjavao je kako je žrtva u Njemačkoj prevarena i kako je novac završio u Hong Kongu", rekao je. "Slučajno je imao broj mobitela nekoga u Interpolu, nazvao je tu osobu, osoba u Interpolu slučajno je imala broj mobitela nekoga u Hong Kongu i uspjeli su zaustaviti isplate i vratiti novac."
Drugi primjer iz Beča bio je predstavnik Googlea koji je izjavio da je surađivao sa singapurskom vladom kako bi spriječio preuzimanje 2,8 milijuna "zlonamjernih aplikacija". Kriminalci su nagovarali ljude da "preuzmu" stvari poput lažnih bankarskih aplikacija - preuzimajući ih s interneta umjesto iz službene Android trgovine.
Međutim, prevaranti su sve brži. Stoga, i prekogranični pokušaji suzbijanja također će morati biti brzi.
POGLEDAJTE VIDEO Djeca su online prije nego što nauče čitati, a granica između sigurnosti i opasnosti sve je tanja