UŽIVO: RAT U UKRAJINI / Kadirov objavio koliko je njegovih vojnika stradalo u topničkom napadu u Hersonu: 'Odmah smo im se osvetili'

Image

Danas je 246. dan rata u Ukrajini, a stanje iz minute u minutu pratite na portalu Net.hr

27.10.2022.
7:37
VOYO logo
  • 246. dan rata u Ukrajini
  • Putin se obratio svijetu
  • Ukrajina se priprema za žestoke borbe za Herson
  • Zapaljeno skladište u Šahtarsku
  • Priprema se bitka za Herson
  • Rusija: 'Spremni smo za pregovore'

TIJEK DOGAĐANJA:

Kadirov potvrdio da su u Hersonu poginula 23 čečenska vojnika

23:45 Čečenski lider Ramzan Kadirov u četvrtak je objavio da su u ukrajinskom topničkom napadu ovog tjedna poginula 23 njegova vojnika, a još 58 ih je ranjeno. Incident se dogodio u južnoj ukrajinskoj regiji Herson, koja je pod ruskom okupacijom, potvrdio je Kadirov u objavi na Telegramu. “Sve operacije spašavanja su završene i postoji konačan popis - 23 vojnika su poginula, a 58 ih je ranjeno”, rekao je Kadirov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Reuters ovu objavu Kadirova ocjenjuje kao neobičnu, s obzirom da su od početka rata u Ukrajini proruske snage rijetko priznavale velike gubitke na bojnom polju. "Da, naši gubici u ranim jutarnjim satima tog dana bili su veliki, ali Čečeni sudjeluju u džihadu (…) i ako im je suđeno da poginu u svetom ratu, to je čast i velika radost za svakog istinskog muslimana", rekao je. Ustvrdio je i da su nakon tog napada čečenske snage u osvetničkom napadu ubile oko 70 Ukrajinaca. Reuters trenutno nije mogao potvrditi te tvrdnje.

Inače, u utorak su ukrajinski izvori objavili da je kod Hersona pod topničkim napadima poginulo više od stotinu čečenskih vojnika. Čečenski vojnici bili su smješteni u školi u selu na drugoj obali rijeke Dnjepar nakon povlačenja iz Hersona te su putem fotografija na društvenim mrežama sami otkrili gdje se nalaze, objavljeno je. I oporbeni čečenski Telegram kanal 1Adat je objavio da su pripadnici kadirovske pukovnije, koji su bili smješteni u školi, granatirani te da ih je oko stotinu poginulo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Kijevu 320 tisuća domova ostalo bez struje

23:18 Četvrtak je bio težak dan za Ukrajince nakon što je više ruskih napada ostavilo stotine tisuća domova bez struje, rekao je izvršni direktor ukrajinske Yasno Energy Company.

Opskrba strujom smanjena je za 40 posto u nekim područjima, rekao je Sergij Kovalenko u izjavi. Nova isključenja struje odnose se na Kijev, Kijevsku regiju, Černigov, Čerkasi i Žitomirsku regiju, rekao je izvršni direktor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U jednom je trenutku više od 320.000 domova u glavnom gradu bilo bez struje. Do večeri je taj broj pao na 159.000 domova, rekao je. U široj regiji Kijeva najmanje 258.000 domova bilo je bez struje, a više od 500.000 domova bilo je isključeno tijekom dana.

Kovalenko je dodao: “Ali mi stojimo. Energetski djelatnici predano rade na otklanjanju posljedica napada. Nažalost, još nema datuma za uspostavu normalne opskrbe. Ako preko noći ne dođe do smanjenja potrošnje, isključenja će se nastaviti”, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bijela kuća reagirala na Putinov govor: 'Ne ukazuje na promjenu ciljeva'

22:20 Večerašnje izjave Vladimira Putina "nisu baš nove" i ne ukazuju na promjenu njegovih strateških ciljeva, priopćila je Bijela kuća. Glasnogovornica Karine Jean-Pierre reagirala je na Putinove izjave tijekom brifinga za novinare održanog u zrakoplovu Air Force One.

Putin je u četvrtak rekao da je Moskva spremna za razgovore o okončanju sukoba u Ukrajini, ali je rekao da Kijev nije spreman sjesti za pregovarački stol. "Ne radi se o nama, mi smo spremni za pregovore. Ali čelnici u Kijevu odlučili su ne nastaviti pregovore s Rusijom", rekao je Putin na Valdai panelu u Moskvi. "Vrlo je lako riješiti ovaj problem ako Washington da znak Kijevu da promijeni svoj stav i riješi problem mirnim putem."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biden ne planira sastanak s Putinom na G20, a Putin još razmišlja hoće li ići

22:00 Bijela kuća naglasila je u četvrtak da predsjednik Joe Biden uopće ne planira bilateralni sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom na samitu skupine G20 u studenom na indonezijskom otoku Baliju, a njegov ruski kolega rekao je da još razmišlja hoće li onamo otputovati.

U najduljem govoru od početka rata u Ukrajini ruski predsjednik u četvrtak navečer u Moskvi na političkom forumu sa stručnjacima i novinarima rekao je da ne zna hoće li osobno sudjelovati na samitu 20 vodećih svjetskih gospodarstava. "Možda ću putovati. Još o tome razmišljam", rekao je Putin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Domaćin samita, indonezijski predsjednik Joko Widodo, koji očekuje Putinov dolazak na Bali, najavio je mirovnu inicijativu za Ukrajinu i očekuje da se svi sudionici na samitu "uključe u konstruktivni dijalog".

Američki predsjednik Joe Biden ranije je kazao da "ne planira" ni sastanak sa saudijskim princom Mohamedom bin Salmanom na Baliju. Dobri odnosi SAD-a i Saudijske Arabija pogoršali su se otkako je skupina zemalja izvoznica nafte OPEC+, u kojoj je Saudijska Arabija ključni igrač, najavila smanjenje proizvodnje nafte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pad proizvodnje mogao bi povećati cijene na tržištu što je nepovoljno za demokrate koje očekuju napeti izbori na pola mandata u studenome i moguća pobjeda republikanaca. Biden je sredinom listopada rekao da će Saudijska Arabija snositi posljedice zbog udruživanja s Rusijom u OPEC+ i podrške odluci o smanjivanju proizvodnje nafte.

Kijev kao London 1939.

21:15 Mihailo Podoljak, savjetnik Volodimira Zelenskog, usporedio je ratni duh Ukrajine s onim prikazanim u Londonu tijekom Drugog svjetskog rata:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"London, 1939. Kijev, 2022. Možda nemamo svjetla na ulici, ali ono je u našim srcima. Putin želi svijetu donijeti mračno doba, ali mi to ne možemo dopustiti. Zlo se mora zaustaviti. Ukrajina mora pobijediti."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

SAD u europske baze šalje nove nuklearne bombe, analitičari u šoku

20:40 SAD je ubrzao program obnove nuklearnih bombi koje se nalaze pohranjene u bazama u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj. Nove bombe B61-12 počinju stizati u Europu u prosincu, umjesto na proljeće kako je planirano, javlja Politico koji se poziva na dva izvora te dopis američke diplomacije. U njemu stoji kako su američki dužnosnici na sastanku iza zatvorenih vrata u Bruxellesu ovog mjeseca obavijestili europske NATO saveznike o skorom dopremanju bombi.

Program obuhvaća planiranu obnovu NATO-ova dijeljenog nuklearnog arsenala u Europi - oko stotinu bombi B61. Podaci koliko je točno bombi u kojoj od baza čuvaju se u najstrožoj tajnosti. Trenutačno se u europskim bazama nalaze bombe B61-4 koje se približavaju kraju svojeg radnog vijeka. Riječ je o bombama varijabilne razorne moći. Najnovije verzije, B61 Mod 12, navodno su znatno preciznije od svojih prethodnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Politički analitičari u Europi ostali su zatečeni najavom o pomicanju termina obnove, s obzirom na to da je cijeli kontinent trenutačno u stanju povišene napetosti oko moguće eskalacije rata u Ukrajini na nuklearnu razinu. Tom Collina, analitičar neprofitne organizacije za razoružanje Ploughshares Fund, vjeruje da se radi o poruci koja je upućena NATO saveznicima.

"Starije bombe B61 već su tamo. Rusi to znaju. One rade sasvim dobro. Nove će biti novije, no to stvarno nije tako velika razlika. No, to bi mogao biti način kako umiriti saveznike u trenutku kad se osjećaju ugroženi od Rusije", rekao je Collina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena ovaj je mjesec odustala od jednog od svojih predizbornih obećanja vezanog uz nuklearno oružje. Biden je 2020. obećavao da će promijeniti američku nuklearnu politiku tako što će jasno dati do znanja da je jedina svrha američkog oružja odvraćanje drugih država od nuklearnog napada na SAD ili njihove saveznike.

No, na sastanku ministara obrane članica NATO-a u Bruxellesu ovaj mjesec američki ministar Lloyd Austin obavijestio je saveznike da će novi strateški dokument o nuklearnoj poziciji Washingtona i dalje sadržavati takozvanu proračunatu neodređenost, što znači da se SAD neće javno ograditi od mogućeg korištenja svojeg oružja i u druge svrhe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

SAD upozorio Rusiju da ne napada zapadne satelite

20:35 Sjedinjene Države upozorile su Moskvu nakon prijetnje napadom na zapadne satelite, da bi u tom slučaju slijedio "primjeren" odgovor. 

Visoki dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova Konstantin Voroncov rekao je ranije u četvrtak da bi komercijalni sateliti Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika mogli postati legitimne mete za Rusiju ako budu uključeni u rat u Ukrajini, prenijela je agencija TASS. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Rekao bih samo da bi bilo kakav napad na američku infrastrukturu dobio odgovor, a taj bi odgovor bio primjeren prijetnji našoj infrastrukturi“, rekao je u četvrtak John Kirby iz američkog Nacionalnog vijeća za sigurnost. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rusija je ta koja svojom agresijom u regiji provocira i stvara opasne situacije, rekao je Kirby. 

„Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu. Bili smo vrlo otvoreni i iskreni u tome. Ništa se neće promijeniti u našem pristupu“, dodao je. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekoliko zapadnih država Kijevu daje obrambene informacije putem satelita. Ruska mreža satelita je manja, pa Ukrajina na tom području ima prednost. 

No Rusija ima sposobnost gađati satelite u svemiru. Prošlog studenog Rusija je laserskim naoružanjem pogodila svoj umirovljeni satelit, izazvavši kritike međunarodne zajednice. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Washington je taj potez prozvao „bezobzirnim“ zveckanjem oružjem. 

Ruski gubici

19:43 Dok Vladimir Putin drži maratonski govor stigli su podaci o ruskim gubicima:

SAD o ruskim vježbama

18:28  Sjedinjene Države nisu vidjele ništa što bi upućivalo na to da bi ruske godišnje vježbe nuklearnih snaga "Grom", koje su u tijeku, mogle biti paravan za stvarno raspoređivanje, rekao je u četvrtak američki ministar obrane Lloyd Austin.

'Nismo vidjeli ništa što bi nas navelo da povjerujemo, u ovom trenutku, da je to neka vrsta prikrivene aktivnosti", rekao je Austin novinarima.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je nadzirao dio vježbi ruskih nuklearnih snaga za koju je Moskva objavila da uključuje interkontinentalne balističke rakete Jars i strateške bombardere Tupoljev. 

Vježbe predstavljaju potencijalnu prijetnju za Sjedinjene Države i saveznike jer Putinove namjere nisu jasne pošto je zaprijetio da je spreman koristiti nuklearno naoružanje u obrani Rusije. 

Zapadni dužnosnici uvjereni su da su sposobni prepoznati indikacija da će Rusija rasporediti takvo naoružanje, prenosi Reuters. 

Šef ruskog naftnog diva: Tajvan će se vratiti Kin

18:26 Igor Sečin, izvršni direktor naftnog diva Rosnjefta i jedan od najbližih saveznika Vladimira Putina, u četvrtak je pohvalio kineske čelnike i rekao da će se Tajvan "prema rasporedu" vratiti u svoju "matičnu luku".

Image
SVE POJASNIO U DETALJE /

Putinu iz publike doletjela osjetljiva pitanja o ratu u Ukrajini: 'Zato smo ih napali, a evo i u kojem bi slučaju koristili nuklearno oružje'

Image
SVE POJASNIO U DETALJE /

Putinu iz publike doletjela osjetljiva pitanja o ratu u Ukrajini: 'Zato smo ih napali, a evo i u kojem bi slučaju koristili nuklearno oružje'

Sečin je rekao da će odluke donesene na 20. kongresu Komunističke partije, koje su zacementirale poziciju Xi Jinpinga kao najmoćnijeg kineskog vođe nakon Mao Zedonga, zemlji omogućiti novu razinu razvoja.

Produbljivanje partnerstva "bez ograničenja" između rastuće supersile Kine i titana prirodnih resursa Rusije jedan je od najintrigantnijih geopolitičkih razvoja posljednjih godina - i onaj koji Zapad promatra sa zebnjom.

“Vrlo se poštuje stav (kineskog) vodstva koje smireno i otvoreno, bez lažnih premisa, iznosi svoja stajališta, čak i o najtežim pitanjima, kao što je problem Tajvana, koji se u tom smislu može smatrati donekle pretjeranim“, rekao je Sečin na međunarodnom gospodarskom forumu u Bakuu, koji je prethodno održan u talijanskoj Veroni.

Rekao je da pokušaji SAD-a da stvori svoju vlastitu složenu industriju mikročipova pokazuju da se "povratak Tajvana u njegovu matičnu luku" odvija "prema rasporedu".

Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je komentare, rekavši da samo ljudi na otoku mogu odlučiti o svojoj budućnosti.

Putin: Zašto sam pokrenuo vojnu opreaciju?

17:30 Na pitanje o invaziji na Ukrajinu i komentaru da je u pitanju događaj tolike magnitude:

"Neću govoriti opet o neprihvatljivoj ekspanziji NATO-a koji je jednostavno ignorirao naše molbe u području sigurnosti. Prošle godine također naša molba je odbijena. S podrškom svojih zapadnih patrona, Ukrajina je odbila poštivati sporazume iz Minska. Prethodni predsjednik rekao je da ih je pristao potpisati smatrajući da neće biti implementirani. Što se tu više ima za reći? Neke stvari se događaju, a nisu viđene od strane javnosti. I napokon su sada izašle na vidjelo. Morali smo odlučiti što s Donbasom. Ljudi su osam godina živjeli pod paljbom. I sada tako žive. To nije bilo prihvatljivo. Poduzeli smo sljedeći logičan korak - da ih inkorporiramo u Rusku Federaciju jer ne bi preživjeli sami. Izrazili su svoju volju, a paljba i daje traje, a Kijevske vlasti su spremne na nove vojne akcije kao što su bili spremni i prije. Nismo imali izbora nego poduzeti vojnu operaciju. Druga opcija je bila da Kijev započne novu vojnu operaciju.

Vratimo se u 2014. Zašto im je trebao puč kojim će svrgnuti Janukoviča? Vjerojatno zato da demonstriraju tko je 'vladar'. Radili su kamo im je rečeno. Ne vidim drugo objašnjenje. Nakon puča ljudi su to odbili prihvatiti i to je bio okidač za niz događaja. Zapad je mogao primijeniti sporazume iz Minska. Potpisali su ih. Sve te akcije su rezultirale trenutnim tragičnim događajima", rekao je Putin.

Plenković za CNN: Ukrajina i Rusija još nisu spremne za pregovore

17:05 Politički i diplomatski kontakti u svrhu okončanja sukoba uvijek su korisni, ali Ukrajina i Rusija "još nisu tamo", a moguća ruska nuklearna prijetnja izaziva užasnutost, rekao je premijer Andrej Plenković u četvrtak poslijepodne u javljaju za CNN nakon samita Krimske platforme održanog u Zagrebu.

Na pitanje voditelja misli li da je sada vrijeme za više diplomacije s Rusijom, Plenković je rekao da je na kraju svakog sukoba obično neka vrsta diplomatskog ili mirnog političkog rješenja.

"Nažalost, usred smo agresije, okupiranja teritorija, organiziranja referenduma o ilegalnoj aneksiji teritorija druge suverene države i nastavka vojne operacije sa zračnim udarima i uzbunama. Mislim da su politički i diplomatski kontakti uvijek korisni, ali kako ja to vidim još nismo tamo."

Po riječima voditelja, Zapad naoružava Ukrajinu, ukrajinske snage zahvaljujući tome napreduju na terenu i time je ruski predsjednik Vladimir Putin sve više stjeran u kut i mogao bi pribjeći taktičkom naoružanju.

"Od početka smo zabrinuti zbog korištenja konvencionalnog oružja, a kamoli taktičkog naoružanja, prijetnje nuklearnim oružjem. Apsolutno su svi užasnuti čak i zbog mogućnosti razmatranja toga", kazao je Plenković.

Putin drži govor

16:29 Ruski predsjedik Vladimir Putin govori na plenarnoj sjednici Međunarodnog debatnog kluba Valdai pod nazivom "Posthegemonistički svijet: pravda i sigurnost za sve". 

Više o tom pogledajte ovdje.

Zaharova prijeti Europi

16:03 Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je da će Rusija uzvratiti ako EU bude plijenila imovinsku ruskih državljana.

Na pitanje o prijedlozima EU-a da bi mogli konfiscirati imovinu državljana Rusije, Zaharova je rekla da bi to bila "krađa".

"Pravosuđe EU-a odbija zaštititi imovinu Rusa", rekla je, a prenosi Reuters.

Operater Sjevernog toka kaže da im Danska nije dopustila pregled oštećenja plinovoda

15.35 - Švicarski operater plinovoda Sjeverni tok 1 koji curi rekao je da još nije dobio dopuštenje Danske za ispitivanje štete na svom plinovodu. "U sklopu istraživanja dijela plinovoda u danskoj isključivoj gospodarskoj zoni, Nord Stream AG još uvijek čeka odluku vlasti o izdavanju potrebnih dozvola za procjenu štete", rečeno je.

Poljska ruši sovjetske spomenike

14.45 - Poljska je u četvrtak srušila četiri spomenika vojnicima Crvene armije koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu, u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu koja je pogoršala povijesno loše odnose između Varšave i Moskve.

Nasljeđe Drugog svjetskog rata velik je kamen spoticanja u poljsko-ruskim odnosima, a sukob u Ukrajini potaknuo je Poljsku da ubrza uklanjanje spomenika palim sovjetskim vojnicima širom zemlje. Rusija tvrdi da je oslobodila Poljsku kada je Crvena armija istjerala naciste. Većina Poljaka vjeruje da je Sovjetski Savez zamijenio nacističku okupaciju drugim oblikom represije.

"Ovaj spomenik je spomenik laži", rekao je Karol Nawrocki, voditelj poljskog Instituta za nacionalno sjećanje, stojeći ispred spomenika u mjestu Glupčice na jugu zemlje pred njegovo rušenje. "Sovjeti nisu 1945. donijeli slobodu, donijeli su novo ropstvo".

Uništeni su i spomenici u mjestima Bičina i Staszow na jugu zemlje i Bobolice na sjeveru. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov to je osudio.

Kremlj: 'Rusija je spremna za pregovore'

14.31 Rusija je spremna osigurati svoje interese za pregovaračkim stolom s Ukrajinom, ali Kijev to ne želi, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a prenosi agencija Anadolu.

Karta stanja na bojištu

13.49 - Britansko ministarstvo obrane omogućilo je kartu koja pruža vizualni prikaz ratišta u Ukrajini.

Trenutačno je Ukrajina angažirana u protuofenzivi u regiji Herson.

Proruske vlasti Zaporožja naređuju provjere lokalnog stanovništva

13.16 - Vlasti postavljene od strane Rusije u okupiranoj regiji Zaporožja navodno su naredile provjeru telefona lokalnog stanovništva. Regija provodi vojnu cenzuru prema dekretu o uvođenju ratnog stanja ruskog predsjednika Vladimira Putina, izvijestila je novinska agencija AFP.

"Od danas u regiji Zaporožja službenici za provođenje zakona započeli su selektivnu preventivnu provjeru mobilnih telefona građana", rekao je službenik imenovan od strane Moskve, Vladimir Rogov.

I Uzbekistanci dobili poziv za mobilizaciju

12.44 - Obavijesti o mobilizaciji uručene su uzbekistanskim radnicima u postrojenju za preradu vode u Rusiji, izvijestila je lokalna novinska kuća.

Dok se Rusija i dalje suočava s vojnim neuspjesima u Ukrajini, oko 50 zaposlenika u tvornici EcoCity, koja se nalazi u zapadnom ruskom gradu Oryol, ovog je tjedna dobilo naredbu da se pojave na lokalnom regrutnom mjestu kako bi pomogli ruskim snagama u Ukrajini, prema na video reportažu Istoki.

Mediji su izvijestili da su polovica radnika državljani Uzbekistana. Također se tvrdi kako su muškarci viđeni kako pokazuju svoje uzbekistanske putovnice i traže od uzbekistanskog predsjednika Šavkata Mirzijojeva da intervenira dok su ruski dužnosnici razgovarali s njima.

Putin će održati veliki govor dan nakon testiranja 'masivne' nuklearne vježbe

12.14 - Očekuje se da će Vladimir Putin iznijeti svoje viđenje i potencijalno svoje namjere u vezi s ratom, u godišnjem obraćanju u 15 sati. Govor će održati u Valdai Discussion Clubu, moskovskom thinktanku, a na njemu će neovisni izvjestitelji i analitičari sa Zapada postavljati pitanja Kremlju.

Iako nije jasno o čemu bi ruski čelnik mogao razgovarati, ovaj je tjedan optužio Ukrajinu da planira "upotrijebiti takozvanu prljavu bombu kao provokaciju" i ustvrdio da SAD koristi Ukrajinu kao "udarni alat" protiv Rusije.

Strah od Putinove 'Mrtve ruke'

12.03 - Arsenal zastrašujućeg oružja Vladimira Putina uključuje i smrtonosni sustav "Mrtva ruka" koji navodno može ispaliti 1600 nuklearnih bombi odjednom. Ruski predsjednik ima na raspolaganju kolekciju moćnog oružja, za koje je više puta prijetio da će ga upotrijebiti. Procjenjuje se da Putin raspolaže s gotovo 6000 nuklearnih bojevih glava, od kojih je 1600 spremno za raspoređivanje, prenosi The Sun.

Sva ta oružja povezana su s moskovskim nuklearnim sustavom "Mrtva ruka", poznatim i kao Perimetar, za koji se vjeruje da je jedan od najopasnijih nuklearnih sustava na svijetu. Sustav "Mrtva ruka" je prvi put razvijen tijekom Hladnog rata, a stručnjaci su ga označili kao "uređaj sudnjeg dana", sposoban je ispaliti sve svoje nuklearne bombe odjednom.

Više pročitajte ovdje.

Ukrajina pojačava snage u blizini Bjelorusije

11.49 - Ukrajina je pojačala svoje snage u sjevernoj regiji blizu Bjelorusije kako bi se suprotstavila svakom mogućem ponovnom ruskom napadu preko granice, priopćio je Glavni stožer te zemlje. "U ovom trenutku stvaranje udarnih snaga u Bjelorusiji nije vidljivo. Ali postoje i bit će prijetnji", rekao je Oleksii Hromov, zamjenik načelnika Glavne operativne uprave Glavnog stožera, na redovitom brifingu.

UN želi istražiti napade iranskih dronova

11.22 - Glavni tajnik UN-a ima pravo istražiti je li Rusija koristila iranske bespilotne letjelice za napad na civile i elektrane u Ukrajini, tvrde Sjedinjene Države i njihovi saveznici. Ruski veleposlanik pri UN-u Vasili Nebenzia, koji je jučer sazvao sastanak Vijeća, ustvrdio je da bi šef UN-a prekršio Povelju UN-a i rekao da samo Vijeće sigurnosti može naložiti istragu.

Zamjenik veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva James Kariuki nazvao je to "još jednim pokušajem Rusije da odvrati pozornost od svojih zločina u Ukrajini, te neuspjehom Irana i Rusije da se pridržavaju svojih međunarodnih obveza", dok je zamjenik američkog veleposlanika Robert Wood nazvao rusku tvrdnju "jednostavno zapanjujućom".

Zapadni izaslanici rekli su da Rusija gubi vrijeme Vijeća sigurnosti. Rusija je danas sazvala sastanak o, kako tvrdi, tajnim američkim laboratorijima u Ukrajini koji se bave biološkim ratovanjem. SAD i Ukrajina su odbacile tvrdnje.

Zapalio se vlak koji prevozi gorivo za Donjecku oblast

11.02 - Služba za hitne slučajeve takozvane Narodne Republike Donjeck, skupine koju podržava Rusija i koja tvrdi da kontrolira oblast, rekla je da je 12 spremnika goriva gorjelo na željezničkoj stanici u Šahtarsku nakon granatiranja.

Međutim, ukrajinski Centar za stratešku komunikaciju i informacijsku sigurnost objavio je snimku požara i ustvrdio da je to rezultat "neopreznog rukovanja aparatima za električno zavarivanje od strane zaposlenika stanice koji su bili u alkoholiziranom stanju".

Ukrajinci tvrde da su oborili dva ruska zrakoplova

10.39 - Zračne snage ukrajinskih oružanih snaga tvrde da su oborile ruski jurišni helikopter Ka-52 i jurišni avion Su-25 u četvrtak ujutro. Jedinice hersonske protuzračne raketne brigade podređene Zapovjedništvu zračnih snaga Pivden (Jug) oborile su ruski helikopter Ka-52 oko 8 sati ujutro.

Kasnije, oko 08:40 sati, jedinice raketne protuzračne brigade Odesa oborile su ruski zrakoplov Su-25.

Sprema se bitka za Herson

9.55 - Ukrajinski vojnici pružaju otpor novim napadima ruskih snaga u dva istočna grada, a snage na južnoj bojišnici pripremaju se za bitku za stratešku regiju Herson. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u srijedu navečer u video obraćanju da će biti dobrih vijesti s bojišnice, ali nije iznio pojedinosti.

Zelenskij nije spomenuo što se događa u južnom Hersonu. Dužnosnici i vojni analitičari prognoziraju da će se ondje voditi jedna od borbi s najviše posljedica u ratu od početka napada Rusije na Ukrajinu prije osam mjeseci. Najžešće borbe u istočnoj Ukrajini vodile su se blizu Avdiivke, Bahmuta i izvan Donecka, rekao je Zelenskij. "To je područje u kojem je najočitije ludilo ruskog zapovjedništva. Dan za danom, mjesecima, tamo tjeraju ljude u smrt, koncentrirajući topničke udare najviše razine", rekao je ukrajinski predsjednik.

Ruske snage pokušale su u više navrata zauzeti Bahmut koji se nalazi na glavnoj cesti prema gradovima Slovjansk i Kramatorsk pod kontrolom Ukrajine. Nadolazeća bitka za grad Herson na ušću rijeke Dnjepar odredit će hoće li Ukrajina uspjeti oslabiti ruski stisak na jugu.

Regionalna vlada Hersona, koju je postavila Rusija, objavila je da su se snage ponovno ukopale na lijevoj obalu Dnjepra, izvijestila je ruska novinska agencija RIA, dok su se snage pripremale za intenziviranje borbi.

Rusija otkrila koje su nove mete?

9.35 - Visoki dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da bi komercijalni sateliti Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika mogli postati legitimne mete za Rusiju ako budu uključeni u rat u Ukrajini. "Kvazi-civilna infrastruktura mogla bi biti legitimna meta uzvratnog udara", rekao Konstantin Voroncov, zamjenik ravnatelja odjela ministarstva vanjskih poslova za neširenje oružja i kontrolu naoružanja, prenosi TASS.

"Govorimo o tome da Sjedinjene Države i njihovi saveznici uključuju komponente civilne svemirske infrastrukture, uključujući komercijalnu, u oružane sukobe", rekao je Voroncov u Ujedinjenim narodima.

U rusko-ukrajinskom ratu poginuli su deseci tisuća ljudi, potkopan je globalni ekonomski oporavak nakon covida-19, dok je Moskva ušla u najopasniju konfrontaciju sa Zapadom od Kubanske krize 1962.

UNESCO potvrdio ratnu štetu na 207 ukrajinskih kulturnih objekata

9.01 - Koristeći satelitske snimke prije i poslije rata, UN je dokumentirao oštećenje ili potpuno uništenje 207 spomenika kulture u ratom razorenoj Ukrajini. Podaci se prikupljaju na posebno kreiranoj internetskoj platformi, koja će u početku biti dostupna samo stručnjacima, ali će uskoro biti otvorena za javnost, rekla je Krista Pikkat iz UN-ove obrazovne i kulturne organizacije UNESCO u Ženevi u srijedu.

Sedam spomenika na popisu Svjetske baštine UNESCO-a do sada nije pretrpilo štetu, istaknula je. Drugi objekti, poput dramskog kazališta u Mariupolju, nisu imali istu sudbinu. Stotine civila tamo je potražilo utočište nedugo nakon početka rata u ožujku.

Ruske bombe uništile su veći dio zgrade 16. ožujka. UNESCO je evaluirao satelitske snimke nastale od 9. ožujka do 12. svibnja. Potvrđena je šteta na 88 vjerskih objekata, 15 muzeja, 76 zgrada od povijesnog ili umjetničkog značaja, 18 spomenika i 10 knjižnica.

RT: 'Samo 30 posto poslanog oružja završi na ukrajinskoj bojišnici'

8.49 - "S obzirom na to da su SAD i njegovi saveznici obećali vojnu potporu Ukrajini bez presedana, samo oko 30 posto oružja koje šalje Zapad zapravo stigne do prve linije bojišnice", piše prokremaljski Russia Today, pozivajući se na podatke američkog CBS-a. Tvrde kako velik dio oružja završi na crnom tržištu.

Dodaju kako je SAD odobrio više od 54 milijarde dolara ekonomske i vojne pomoći Ukrajini od veljače, dok je Velika Britanija izdvojila gotovo 3 milijarde dolara samo vojne pomoći, a EU je potrošila još 2,5 milijarde dolara na oružje za Kijev. Čitav spektar opreme, od pušaka i granata do protutenkovskih projektila i višecevnih raketnih sustava, otišao je iz zapadnih oružarnica u Ukrajinu, a većina je u zemlju ušla preko Poljske.

Ukrajinci tvrde da su odbili ruske napade

8.35 - Ukrajinci su objavili da su tijekom protekla 24 sata njihove oružane snage odbile ruske napade u blizini Bilohorivke (Luganska oblast) te Bahmuta, Ivanhrada, Majorska, Soledara, Krasnohorivke i Marinke (Donjecka oblast).

"Ruske snage nastavljaju gađati položaje ukrajinskih oružanih snaga duž crte dodira i ojačati svoje obrambene položaje na lijevoj obali rijeke Dnjepar. Također provode opsežna izviđanja iz zraka. Ruske snage su u posljednja 24 sata izvele 4 raketna i 18 zračnih napada te više od 56 napada višecevnim lansernim raketnim sustavima (MLRS)", napisali su.

Gradovi Kupiansk, Družkivka i Zaporižja našli su se pod ruskom vatrom, dodaju.

Britanci: Gradonačelnik Moskve mogao bi otežati stvari Kremlju

8.21 - Ruska najava da će gradonačelnik Moskve koordinirati "razvoj sigurnosnih mjera" u ruskim regijama vjerojatno će dovesti do tješnjeg povezivanja regionalnih guvernera u sustav nacionalne sigurnosti zemlje, reklo je Ministarstvo obrane Velike Britanije.

U svom najnovijem obrambenom obavještajnom ažuriranju navodi da je veća uključenost regionalnih dužnosnika djelomično osmišljena kako bi se odvratila javna kritika od nacionalnog vodstva tijekom rata u Ukrajini. Tvrde da će taj potez "vjerojatno otežati Kremlju izolaciju ruskog društva od učinaka 'specijalne vojne operacije' u Ukrajini".

Zelenskij: 'Ludost ruskog zapovjedništva u Bahmutu je najočiglednija'

7.20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je ruske zapovjednike za "ludost" zbog njihovih nastojanja da zauzmu istočni grad Bahmut. Grad se nalazi u oblasti Donjeck i imao je prijeratnih 70.000 stanovnika, a već je mjesecima središte ruskih napada.

"Ovdje je ludost ruskog zapovjedništva najočiglednija. Dan za danom, mjesecima, ondje tjeraju ljude u smrt, koncentrirajući topničke udare najviše razine", rekao je Zelenskij u svojem noćnom obraćanju iz Kijeva.

Zapaljeno skladište nafte

7.14 - Zapalilo se skladište nafte u okupiranom gradu Šahtarsk u Donjeckoj regiji.

Rusija izvela 18 zračnih napada

7.11 - Rusija je u posljednja 24 sata izvela 18 zračnih napada na Ukrajinu. Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga izvijestio je da su ruske snage također pokrenule četiri raketna napada i 56 napada s MLRS-om.

Ukrajina se priprema za žestoke borbe za Herson

7.09 - Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da nema znakova da se ruske snage spremaju napustiti Herson. "S Hersonom je sve jasno. Rusi se pojačavaju, jačaju svoje grupiranje. To znači da se nitko ne sprema povući. Naprotiv, najteže, žestoke bitke će se voditi za Herson", objavio je.

Napadi na Zaporižju i Kijev se nastavljaju

7.03 - Ruske su snage tijekom noći napale područje Kijeva. Guverner regije Kijev, Oleksiy Kuleba, nije otkrio mjesto napada, ali je rekao da su spasioci na licu mjesta. "Rusi noću teroriziraju područje Kijeva. Na terenu su spasioci i sve hitne službe. U tijeku je gašenje požara i posljedica napada", objavio je na Telegramu.

Gradska državna uprava Kijeva izdala je uzbunu za zračni napad oko ponoći, pozivajući stanovnike da potraže sklonište. Ruske snage također su navodno tijekom noći pogodile jugoistočni ukrajinski grad Zaporižja. Vršitelj dužnosti gradonačelnika Zaporižje Anatolij Kurtev izvijestio je da su ruske snage napale grad i okolicu, izazvavši požar.

Ako voliš
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo