Odjeknula poruka bivšeg zapovjednika: 'NATO se boji rata, a neprijatelj to vidi. I iskorištava'

"Nažalost, mi mu nikada nećemo doista pristupiti", ove riječi Valerija Zalužnog, bivšeg vrhovnog zapovjednika ukrajinskih oružanih snaga, o izgledima za pristupanje Ukrajine NATO-u posljednjih su dana izazvale pozornost.

Prema njegovu mišljenju, prepreka za članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu leži u tome što je "nemoguće s trenutačnom razinom razvoja ukrajinskih oružanih snaga pristupiti organizaciji koja se vodi doktrinama iz Drugog svjetskog rata".

Zalužni je sada ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu i zalaže se za snažnije usmjeravanje na druge, po njegovu mišljenju učinkovitije formate sigurnosne suradnje. To je pokrenulo raspravu u Ukrajini o budućoj euroatlantskoj orijentaciji zemlje.

'Rusija iskorištava strah NATO-a od rata'

Pavlo Lakijčuk iz ukrajinskog Centra za globalne studije "Strategija XXI" ocjenu Zalužnog naziva prije "hladnim tušem", koji Ukrajincima ipak koristi.

'TREBA NOVU ESKALACIJU' /

Izvješća špijuna upalila alarme: Putin će napasti NATO već ove jeseni?

U razgovoru za Deutsche Welle (DW) kaže da Savez danas ima poteškoća, koje su duboko ukorijenjene u povijesti.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990-ih, NATO je izgubio svog glavnog protivnika i morao je potražiti novu ulogu. "S raspadom Varšavskog pakta i Sovjetskog Saveza NATO je zapao u krizu identiteta. Odjednom se govorilo o borbi protiv piratstva i trgovine drogom te o mirovnim misijama. U tom je razdoblju Europa u velikoj mjeri izgubila svoju obrambenu sposobnost", kaže Lakijčuk.

Najveći je problem NATO-a danas, prema Lakijčuku, uz vojne sposobnosti i psihološki strah članica saveza od rata.

"NATO se danas boji rata. Kad se netko boji, a neprijatelj to primijeti, više nema odvraćanja, nego ucjene. Upravo to Rusija iskorištava", objašnjava on.

Lakijčuk primjećuje da se Ukrajina u mnogim zapadnim prijestolnicama još uvijek ne doživljava kao nezaobilazan čimbenik europske sigurnosti. U Europi, smatra on, i dalje prevladava uvjerenje da bi rizici pristupanja Ukrajine NATO-u nadmašili prednosti. No, kad bi se prepoznalo da bi upravo Ukrajina zajedno sa svojim saveznicima mogla braniti Europu, situacija bi izgledala potpuno drugačije.

PRILIČNO JE JASNO /

Božo Kovačević o incidentu u Leipzigu: 'Dvojici predsjednika odgovora destabilizacija u Europi'

Kijev treba NATO više nego obrnuto?

Serhij Dzerdz iz Građanske lige "Ukrajina-NATO" smatra, naprotiv, da je prerano zaključivati kako je pristupanje Ukrajine NATO-u nemoguće, jer se međunarodna situacija stalno mijenja.

U razgovoru za DW naglašava da bi trebalo razmisliti kome je Zalužni zapravo uputio svoje izjave. Dzerdz pretpostavlja da su riječi bivšeg vrhovnog zapovjednika mogle biti upućene zapadnim partnerima Ukrajine – kao poziv da aktivnije guraju ukrajinsko članstvo u NATO-u naprijed.

Prema ovom stručnjaku, integracija u Sjevernoatlantski savez ne ograničava se samo na pitanje budućeg članstva. Podsjeća da je upravo suradnja s NATO-om, još prije početka pregovora o pristupanju Europskoj uniji, stvorila temelj za sveobuhvatnu reformu ukrajinske države.

"Približavanje NATO-u manje treba savezu, a mnogo više samoj Ukrajini. Reformiramo svoju vojsku, javnu upravu i sigurnosni sektor. Te promjene prije svega trebamo mi sami", objašnjava Dzerdz. Uvjeren je da bi, čak i ako bi se put prema članstvu u NATO-u pokazao duljim od očekivanog, to ne bi bio razlog za napuštanje tog strateškog kursa, koji je ukorijenjen i u ukrajinskom Ustavu.

ČVRŠĆE POVEZIVANJE /

Zelenski stiže u Beograd, Vučić otkrio o čemu će pričati

Novi sigurnosni savezi i Ukrajina

Oleksij Melnik iz ukrajinskog Istraživačkog centra Razumkov smatra da izjave Zalužnog o potrebi novih saveza ne znače odbacivanje NATO-a.

Melnik upućuje na razvoj koji je počeo kad se promijenilo sigurnosno okruženje i pojavile sumnje u jedinstvo samog Saveza. "Već vidimo 'koaliciju voljnih' i produbljivanje suradnje Ukrajine s Velikom Britanijom, Francuskom, Njemačkom, baltičkim zemljama i Skandinavijom. Ti bi formati u budućnosti mogli poprimiti veći institucionalni oblik", smatra Melnik.

Prema njegovu mišljenju, takvi formati doduše počivaju na zajedničkim sigurnosnim interesima, ali ne mogu zamijeniti NATO.

"Kad govorimo o vojno-političkom savezu, trenutačno ne postoji alternativa NATO-u", kaže stručnjak za DW.

Melnik naglašava da su gotovo sve potencijalne sudionice novih koalicija i same članice NATO-a. Stoga one ne bi izgradile konkurenciju Sjevernoatlantskom savezu.

"Ne radi se o alternativi, nego o nadopuni. Ukrajina mora zadržati svoj strateški kurs prema članstvu u NATO-u i istovremeno razvijati dodatne sigurnosne mehanizme", savjetuje on.

Melnik ne smatra da je put prema NATO-u za Ukrajinu konačno zatvoren. Prema njegovu mišljenju, glavna je prepreka za članstvo trenutačno sam rat. "Pozvati Ukrajinu u NATO sada značilo bi automatski uvući Savez u rat s Rusijom. Nijedna članica danas nije na to spremna", kaže stručnjak. Nakon prestanka borbi situacija bi se mogla bitno promijeniti. Zato Melnik smatra da je još prerano tvrditi da su vrata NATO-a za Ukrajinu zatvorena.