"Zašto mrzite Ukrajinu?", upitali su nedavno ukrajinski novinari mađarskog ministra vanjskih poslova, kada je Mađarska najavila novi veto na zajam Ukrajini zbog energetskog spora koji njegova zemlja vodi s Bruxellesom oko ruske nafte. 

"Naše je suvereno pravo odlučiti odakle ćemo kupovati energiju", hladno je odgovorio Péter Szijjártó. I nije to prvi put. 

Da nema mađarskog 'bockanja', Europska unija više bi podsjećala na kornjaču u hibernaciji nego na proaktivnu zajednicu država, ali 'bockanje' se s vremenom pretvorilo u svrdlo koje ne prestaje bušiti. 

Mađarski ples po živcima EU-a ne datira, međutim, od jučer, čak niti od početka pristupanja bloku. Višestoljetna je to priča o inatu koja ovih dana kulminira do točke pucanja - mađarske vlade ili europskog strpljenja, vidjet ćemo. 

U Austro-Ugarskoj, recimo, dvije ravnopravne krune često su imale trzavice, uglavnom oko financija. Mađari su se posebno usprotivili austrijskom nametanju njemačkog jezika unutar svojih vojnih postrojbi. Nisu, doduše, vidjeli ništa sporno u mađarizaciji Hrvatske. 

Međutim, dok je Mađarska u austrijski zagrljaj ušla postepeno, ne nužno i svojevoljno, u Europsku uniju utrčala je drage volje 2004., nakon što se 84 posto Mađara na referenduma izjasnilo 'Za' pristupanje bloku.

Unatoč entuzijazmu, nije trebalo dugo čekati da zemlja ponese titulu 'najkontroverznije članice' Unije - davno prije nego što su Rusi krenuli zveckati oružjem prema Ukrajini. 

'JESTE LI OZBILJNI?' /

Žestok okršaj ukrajinskih novinara s mađarskim ministrom: 'Zašto mrzite Ukrajinu?'

Od sovjetskog satelita do borca za suverenost 

Mađarska je kao satelit Sovjetskog saveza 40 godina vjerno reflektirala sovjetske interese unutar Istočnog bloka. Bolje rečeno, nije ju se puno pitalo o vlastitim interesima. 

Izlazak iz Varšavskog pakta, Mađari su pokušali izboriti velikim ustankom protiv komunističkog režima 1956. Sovjetski savez odgovorio je slanjem vojske i tenkova na Budimpeštu - ubijeno je više od tisuću Mađara, a tisuće njih je ranjeno ili zatvoreno. 

Sovjeti su nakon gušenja pobune instalirali pro-sovjetsku vlast pod vodstvom Jánosa Kádára, što je zemlji dalo donekle veću ekonomsku i društvenu fleksibilnost u odnosu na druge istočnoeuropske zemlje. 

Jednopartijski sustav napokon je ukinut 1989., a novopečena parlamentarna demokracija odmah je na svijet donijela nekoliko političkih stranaka: Fidesz, Mađarski demokratski forum, Savez slobodnih demokrata i druge. 

Na prvim parlamentarnim izborima, predsjednik je postao Árpád Göncz iz Saveza slobodnih demokrata. Ustavom je definirana demokratska, ustavna republika s neovisnim institucijama i vladavinom prava. Otvaranje prema Zapadu moglo je početi. 

Već početkom '90-ih Mađari su intenzivno počeli raditi na približavanju Europskoj uniji i provoditi političke reforme koje su bile preduvjet za pristupanjem bloku: 15-godišnja tranzicija prema demokraciji 'okrunjena' je članstvom u velikom proširenju kada je Uniji zajedno s Mađarskom pristupilo još devet istočnoeuropskih zemalja: Češka, Slovačka, Slovenija, Estonija, Litva, Latvija, Poljska i Malta. 

Trebao je to biti početak sretnog braka, ali kao i u svakom braku, medeni mjesec trajao je kratko, a sedma godina pokazala se kriznom. 

'NISMO SE MI JUČER RODILI' /

Svađa na vrhuncu! Orbanov jastreb izgubio živce: 'Blokirat ćemo svaku odluku!'

Dolazak Orbána

Mađarska je u početku imala manjih, tehničkih trzavica s EU-om. Uglavnom oko upravljanja vlastitim budžetom i pitanja proračunskog manjka. Preokret se dogodio 2010. kada je na čelo mađarske vlade ponovno izabran Viktor Orbán. 

Orbánova vlada, ne samo da je počela propitkivati politike EU-a, već je počela sitničariti i oko same naravi europskih pravila. Od te godine, napetosti između Mađarske i EU-a rast će iz godine u godinu, da bi u 2026. se više počele nalikovati na kultni film 'Rat Roseovih'. 

Orbán je od samog početka dovodio u pitanje dublje integracijske korake Europske unije. Pozicionirao je Mađarsku kao čuvara 'suvereniteta' nasuprot 'federalističkim trendovima' u Bruxellesu. 

Već prve godine vlasti, Orbánova vlada donijela je zakon o medijima, a u godinama koje slijede usvojila novi Ustav i uvela prve izmjene pravosudnog sustava. Ubrzo će se pokazati da je Europa imala drugačiju viziju svega navedenog.

U međuvremenu, zaiskrilo je i na granici. 

Dok je 2015. migrantska kriza tresla Europu, a Angela Merkel pozivala migrante u Njemačku, Mađarska je na svoju granicu postavila žicu i vojsku i tome jasno poručila što misli o takvoj inicijativi njemačke kancelarke. Dodatno, odbila je prolazak tražitelja azila preko svog teritorija, baš kao i sustav obveznih kvota za relokaciju migranata.

Ukratko, odbila je sve što je EU smatrao pitanjima zajedničke politike članica o azilu i pravu na slobodu kretanja. 

ULTIMATUM UKRAJINI /

Zlokobna prijetnja stigla iz naše susjedne zemlje: 'Nećemo mirno promatrati taj naftovod'

Prvi okršaji s Europskim sudom

Nije stalo na tome. Mađarska je svoj stav o migrantima 'pečatirala' donošenjem zakona o migracijama i djelovanju nevladinih organizacija. Bila je to kap koja je prelila čašu.

Europski sud donio je 2020. odluku da Mađarska krši europsko pravo u području azila. Već iduće godine, sud je pokrenuo novi postupak protiv Mađarske, ovoga puta zato jer je zemlja uvela zakon kojim ograničava prikazivanje LGBTQ+ sadržaja mlađima od 18 godina i tek mrvu nakon što je u svoj Ustav uklesala tvrdnju da je brak isključivo zajednica muškarca i žene. 

U godini koja slijedi, Europski sud pravde pokrenuo je još par postupaka protiv Mađarske, uglavnom zbog toga što je i mađarska vizija neovisnog sudstva, regulatornih tijela i pitanja zaštite podataka duboko odudarala od prava EU-a. 

A onda se zahuktalo. 

'RUGAJU NAM SE' /

Orban podivljao na 'europski plan od pet točaka': 'To je objava rata Mađarskoj!'

Mađarskoj su '20-ih godina zamrznuta sredstva iz kohezijskih i drugih fondova, vrijedna desetke milijardi eura. Dio novca ostao je blokiran jer zemlja nije provela dovoljno mjera za borbu protiv korupcije i sukoba interesa te zaštitu neovisnosti pravosuđa.

Europski zastupnici zatražili su aktivaciju članka 7. Ugovora o EU-u, koji bi mogao dovesti do suspenzije prava Mađarske, ako nastavi ozbiljno kršiti temeljne vrijednosti EU-a.

Problematične su, s demokratskog stajališta, bile i reformske mjere Orbánove vlade. Premijer i njegova stranka često su isticali brigu o mađarskom suverenitetu i nacionalnim interesima, ali ti interesi redovito su se 'sudarali' s europskim pravnim načelima. 

Orbán se, dodatno, javno izjašnjavao protiv uvođenja eura, tvrdeći da bi jače ekonomsko povezivanje s EU-om dodatno ograničilo nacionalnu suverenost Mađarske. 

Trzavice s Ukrajinom

A onda je na red došla - Ukrajina.

Mađarska je često naglašavala potrebu za pragmatičnim odnosima s Moskvom, pa tako i u vrijeme ruske aneksije Krima i sukoba u Donbasu 2014. 

Iako je podržala tadašnje europske sankcije Rusiji, energetska ljubav prema bivšem svjetskom 'vladaru' procvjetala je nekako u isto vrijeme, posebno kada je zahvaljujući ruskom kreditu Mađarska proširila svoju nuklearku Paks.  

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., Mađarska podrška napadnutoj zemlji nije bila pretjerano glasna. 

Mađarska nije dozvolila transport oružja Ukrajini preko svog teritorija, pravdajući to pitanjem vlastite sigurnosti i neutralnosti. Nije uvela niti bilateralne sankcije Moskvi, izvan onih EU-a. 

Blokirala je određene pakete sankcija protiv Rusije i pritom tražila njihove izmjene. Primjerice, da se uklone određene stavke ili osobe s popisa sankcioniranih. Stopirala je i pojedine odluke vezane uz energetiku i financijsku pomoć Ukrajini. 

BITKA ZA STRUJU /

Ukrajinci žestoko odgovorili Slovačkoj i Mađarskoj: 'Ultimatume šaljite Putinu, ne nama'

U bilateralnim pregovorima, Mađarska je često igrala na kartu prava etničkih Mađara odnosno, na pitanje zaštite prava mađarske manjine u zapadnoj Ukrajini. Ponekad je svoju političku potporu zemlji u ratu uvjetovala upravo tim pitanjem.

Tenzije se pokušalo primiriti dogovorom o osnivanju mješovitog odmora za prava etničkih Mađara u Ukrajini. 

Otkako je rat u Ukrajini počeo, Mađarska je ostala dosljedna stavu da podržava diplomatska rješenja i pragmatične odnose. Bilo je to daleko od oštre politike prema Rusiji, koju je EU očekivala od svojih članica. 

Veto na veto također se nije uklapao u očekivani narativ, ali Mađarska je upravo tom instrumentu ostala duboko vjerna.

Tako je 2024. blokirala zaključke Europskog vijeća o podršci Ukrajini, što je natjeralo ostale članice EU-a da usvoje tekst bez Budimpešte. Odbila je glasati o zajedničkoj deklaraciji koja potvrđuje potporu ukrajinskom suverenitetu. 

Odbila je i najnoviji paket pomoći Ukrajini, a ne iznenađuje niti da joj 'ne sjeda' ideja o mogućem pristupanju Ukrajine Europskoj uniji dok u toj zemlji traje rat. 

Parlamentarni izbori u travnju

U ovom posljednjem, zasada barem, ne odudara od većine članica, ali takva minimalna složnost nije dovoljna da se tenzije primire. 

Bruxelles s nestrpljenjem čeka mađarske parlamentarne izbore 12. travnja i nije tajna da navija za pobjedu najistaknutijeg protivnika Orbána i njegove koalicijske Fidesz-KDNP vlade - Pétera Magyara. 

TEŽAK UDARAC /

Orban u problemima, objavljena vijest kojoj se nije nadao: Gubi tlo pod nogama

Taj nekadašnji član Fidesza i predsjednik nove oporbene stranke Tisza Party, profilirao se kao proeuropski lider, protivnik korupcije i zagovornik povrata europskih sredstava Mađarskoj. 

EU ga vidi kao alternativu nesuradljivom Orbánu koji u travnju 'trči' po svoj peti mandat međutim, zadnju riječ o tome imat će sami Mađari. Hoće li oni razočarati ili ugodno iznenaditi blok, znat će se za mjesec i pol dana. 

Do tada, Europa mora držati dah.  

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Zbog Orbana čelnici u Kijev stižu praznih ruku, ništa od sankcija Rusiji, ništa od pomoći Ukrajini