Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, unatoč tome što je prvi državnik koji je uspio dobiti oružje od Europske unije, ali i novac te podršku cijelog svijeta, smatra da to nije dovoljno kako bi obranio svoju zemlju od ruske agresije te kako Zapad treba učiniti još.
''Jučer svijet nije učinio ništa. Žao mi je, ali to je istina. Ako ste protiv ovog terora, morate zatvoriti nebo'', poručio je Zelenskij u intervjuu za Sky News.
Ipak, pitanje je može li dobiti više od onog što je već dobio i što mu je dosad obećano. ''On ne može dobiti više od onoga na što je Zapad spreman. Zapad neće ići braniti Ukrajinu, NATO neće ići braniti Ukrajinu tako da se sukobi s Rusima i on to dobro shvaća'', prokomentirao je za RTL vanjsko-politički analitičar, Branimir Vidmarović.
Neispunjene želje
Zelenskij je tražio embargo na izvoz ruskog plina. Amerika je to učinila, a i EU polako ide k tome. Ipak, to mu nije dovoljno. "Koliko ljudi treba biti bombardirano? Koliko ruku, nogu treba raznijeti da to dođe do vas i da zatvorite zračni prostor? Dokažite da ste s nama, da nas nećete napustiti. dokažite da ste Europljani'', uporno ponavlja ukrajinski predsjednik.
Ali, Zapad o tome ni da čuje. ''Jasno je rečeno s razine NATO-a da nisu ispunjeni uvjeti. Ako bi se tako nešto i počelo provoditi to znači izravan sukob s Rusijom, a to NATO ne želi'', izjavio je stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila.
Ništa neće biti ni od drugog ukrajinskog zahtjeva, koji se tiče primanja u Europsku uniju. ''Nema brzog primanja u EU. To ne postoji. Europski pravni sustav nije predvidio brzi ulazak. Mogu ući samo države koje su spremne'', pojasnio je Cvrtila.
Ukrajinci su nešto i postigli
Međutim, u zahtjevu za nabavom naoružanja, Ukrajina je postigla napredak. S obzirom na to da je ukrajinski proturaketni sustav uništen, a naoružanje, pogotovo zrakoplovstvo, se ne može mjeriti s modernijim ruskim, država od 40 milijuna stanovnika jako ovisi o pomoći izvana.
''Oni sustavi koji ispaljuju rakete sa zemlje i nose se na ramenu, Javelini, su posebno dizajnirani protiv ruskih tenkova. Dakle, dobili su naoružanje i ogromnu financijsku pomoć iz EU-a i SAD-a. Ako se ne varam, SAD je sad odobrio 14 milijardi dolara u sklopu novog vojnog proračuna za Ukrajinu'', rekao je Vidmarović.
Britanci su donirali i svoje raketne sustave zemlja-zrak kratkog dometa, a stiže i kanadska specijalna oprema. No, poljskih MiG-ova za kojima Zelenskij vapi - nema. Poljaci su htjeli svoje borbene avione predati Amerikancima, kako ne bili direktno odgovorni za moguću eskalaciju sukoba, no Pentagon je to glatko odbio.
'To znači da bi moglo prijeći u interpretaciji na razinu da je to eskalacija sukoba u koji je Poljska uključena. Rusija je vrlo jasno rekla da će se svaka država koja čak i svoj zračni prostor bude davala Ukrajini smatrati neprijateljskom državom. Prema tome, u ovom trenutku ne znam što bi se to još moglo na Zapadu usuglasiti, a da bi Ukrajini pomoglo, osim ovih humanitarnih pomoći. Sve drugo što bi sigurno moglo zaustaviti ovu agresiju je izravno uključivanje u rat, a NATO to sigurno ne želi'', poručio je Cvrtila.
Erdoganova ruka pomirenja
Čini se da je Zapad napravio sve što je mogao, a da ostane "izvan" sukoba, koji je promijenio mnoge stvari u globalnoj politici. Osim najuže suradnje SAD-a, EU-a i NATO-a do sada, Švicarska više nije toliko neutralna, a kao glavni mirotvorac se pojavio Putinov prijatelj, ali i ukrajinski saveznik, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
''On mora raditi ravnotežu koja nije sad baš zahvalna. Osudili su agresiju, ali isto žele i pomoći, nisu uveli sankcije. On će voditi jednu politiku koja nije radikalna, sve dok to bude mogao'', zaključio je Cvrtila.
Najnovije informacije o ratu u Ukrajini čitajte OVDJE.
