Ruska vojna agresija na Ukrajinu, koju Kremlj naziva "specijalnom operacijom" i koja je, kako se ispočetka govorilo, trebala biti brzi rat, blitzkrieg, traje već 13 dana. Po mišljenju mnogih vojnih analitičara, ruska vojska je "zapela" u Ukrajini, počinila niz taktičkih grešaka i podcijenila snagu otpora ukrajinske vojske i građana. Dok iz Moskve poručuju da operacija teče po planu, iz Kijeva svakodnevno iznose brojke o ogromnim žrtvama agresora - tvrde da je do sada ubijeno 12 tisuća ruskih vojnika - i velikim štetama nanesenima ruskoj vojnoj tehnici.
Pentagon je čak potvrdio napise nekih američkih medija koji tvrde da je Rusija do sada u Ukrajinu poslala sve trupe - oko 150.000 vojnika - koje je prethodno mjesecima gomilala uz granicu s tom zemljom, te da Kremlj čak regrutira borce iz Sirije, gdje je 2015. pomagao režimu Bašara al-Asada.
'Ruski zahtjevi više nisu ideološki, već samo teritorijalni'
O tome koliko su informacije s ratišta pouzdane i jesu li ruske snage doista "zaglavile" u ukrajinskim prostranstvima opsjedajući tamošnje gradove, razgovarali smo s Vlatkom Cvrtilom, stručnjakom za međunarodne odnose i rektorom sveučilišta VERN.
"Rekao bih da su izvori informacija i s jedne i druge strane opterećeni određenom razinom ratne propagande. Znamo da se ni brojnost snaga ni vojni ciljevi ne objavljuju na takav način. No, vrlo vjerojatno je točno da je ruska vojska zapela na bojištu. Brzina prodora i svega onoga za što se pretpostavljalo da bi u vojno-strateškom smislu moglo biti presudno za napadača, nije se ostvarilo", smatra Cvrtila.
Da je ruska invazija zapela, govore i zahtjevi, odnosno uvjeti ruske strane u pregovorima s Ukrajincima.
"Prvotni ruski uvjeti - demilitarizacija, denacifikacija i neutralnost Ukrajine - sada su promijenjeni i ostao je samo zahtjev za neutralnošću. Naravno, uz priznavanje Krima i samostalnosti dviju odmetnutih regija, Donjecka i Luganska. U tom smislu, ruski zahtjevi nisu više ideološki, nego su samo teritorijalni. Praktički su osvojili cijeli Donbas i žele priznanje da Krim više nije dio Ukrajine. Čini mi se da se vojni ciljevi ne ostvaruju onako kako je bilo očekivano", ističe Cvrtila.
'Zona zabrane leta bila bi početak svjetskog rata'
Od početka ruske agresije, ukrajinsko vodstvo na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim apelira na zapadne zemlje, odnosno NATO, da proglasi zonu zabrane leta (No-fly Zone) iznad Ukrajine. To podrazumijeva nadzor, preventivni udar na obrambene sustave ili obaranje zrakoplova koji se nađu u zabranjenoj zoni. Drugim riječima, snage NATO-a bi u tom slučaju trebale presretati i pucati na ruske borbene letjelice. Zapad to kategorički odbija. Cvrtilu smo pitali bi li proglašenje zone zabrane letenja iznad Ukrajine značilo svjetski rat.
"Sigurno bi. Od NATO-a se traži proglašenje zone zabrane letenja, ali ta zona se ne može kontrolirati iz Washingtona, nego letom iznad teritorija Ukrajine. A to onda znači da ste se uključili u područje sukoba i da posljedica može biti izravan rat Rusije i Zapada. Uostalom, jasno je rečeno da to nije opcija jer su posljedice onda nepredvidive pa mislim da se to neće dogoditi. Uostalom, Rusija i ne koristi previše zračne snage u Ukrajini. "No-fly zone" bila bi prevelika opasnost za zapadne države. Tako sve ostaje na naoružavanju ukrajinske vojske i davanju obavještajnih podataka, ali ne i ovome", kaže Cvrtila.
'Rusija se može uvući u dugotrajni i iscrpljujući rat'
Pitanje je i hoće li se rat u Ukrajini otegnuti i postati iscrpljujući za obje strane. Cvrtila kaže da je to teško predvidjeti jer rat nije visokoorganizirana i strukturirana djelatnost, nego je u većoj mjeri kaos.
"A kad imate kaos, teško možete predviđati određene stvari. Mi možemo predviđati eventualne ishode temeljem određenih elemenata. Primjerice, ako Rusija ne ostvari svoje ključne strateške ciljeve, postoji opasnost da se uvuče u dugotrajni i iscrpljujući rat. Budući da ona to ne može podnijeti, bit će spremnija za određene razgovore i pokušaje ostvarivanja minimalnih ciljeva kroz pregovore. Ako iz ovog sukoba ne možete izaći kao pobjednik, morate bar ostaviti dojam da ste nešto postigli", ističe.
Cvrtila napominje da treba uzeti u obzir i stanje ruske ekonomije koja je pod teškim sankcijama, ali i otpor ukrajinske vojske.
"Što duže bude pružala snažan otpor i imala snage da se ispriječi ruskim ciljevima i interesima, to bi moglo voditi k tomu da obje strane sjednu i počnu pregovarati o ključnim parametrima", kazao je Cvrtila.
