Jedno od ključnih pitanja rata u Ukrajini jest ono je li Vladimir Putin poludio i donosi li odluke iracionalno ili se radi o hladnom, proračunatom Putinu kakvog je svijet dosad poznavao? Na ovo pitanje pokušavaju odgovoriti obavještajne službe diljem zapadnog svijeta, odnosno psiholozi koje su angažirali, a Putina je u studiju Net.hr-a, kroz svoje susrete s njim, ali i današnje poteze i govore analizirao bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević.
Jučer smo objavili Kovačevićevu analizu u kojoj kaže kako su Putinovi potezi zločinački, ali i katastrofalni za Rusiju - preko noći je godinama stvarane diplomatske uspjehe Rusije uspio pretvoriti u rat koji će na kraju izgubiti. Danas Kovačević na Net.hr-u analizira Putinove poteze nekad i danas. "Postupci sadašnjeg Vladimira Putina razlikuju se od postupaka i načina razmišljanja Putina s kojim sam ja imao prilike razgovarati u nekoliko navrata", kaže naš sugovornik.
Božo Kovačević kaže kako ovaj današnji Putin djeluje sasvim različito od onog s kojim se on susreo u nekoliko navrata
"S Putinom sam se sastao kada sam bio u pratnji predsjednika Stjepana Mesića, a nekoliko puta sam se sreo s ruskim predsjednikom i neovisno o službenim prilikama. Sudjelovao sam u večeri koju je 2007. na Pantovčaku Mesić priredio za Vladimira Putina i sjedio sam kao što sada sjedim s vama. U svim situacijama Putin se pokazao kao vrlo koncentriran sugovornik. Odavao je dojam čovjeka koji je iskreno zabrinut za sudbinu svoje zemlje", kaže Kovačević.
"Prvi susret s Putinom imao sam potkraj 2003. godine. Tada su ga zanimale dvije teme: realizacija projekta Družba Adria, dvosmjernog naftovoda koji bi povezivao Rusiju s Krkom i njegova inicijativa da se Hrvatska pridruži forumu slavenskih kultura. Naš je interes bio rješavanje klirinškog duga. U svim tim temama Putin je bio dobro informiran i njegovi su prijedlozi bili sasvim konstruktivni. Vrlo pažljivo je slušao sugovornika, predsjednika Mesića, i sve što je rekao je imalo veze s onim što je sugovornik govorio", opisuje Kovačević.
'Imao je racionalno definirane interese'
"Kasnije, nakon što je pitanje klirinškog duga rješeno, a zbog pristupanja NATO savezu Hrvatska je odustajala od projekta Družba Adria, posjet Putina Zagrebu 2007. je bio posjet energetskom forumu na kojem je Putin pokušao uvjeriti tadašnjeg premijera Ivu Sanadera da ne treba odustajati od projekta Družba Adria. Svoju misiju nije ostvario. No, imao je racionalno definirane interese i sasvim diplomatski pristup načinu ostvarivanja tih interesa", kazao je Kovačević.
Naš sugovornik kaže kako su se Putinova politika i djelovanje značajno promijenili kada se Putin odlučio treći put kandidirati za predsjednika 2012. godine i kada je počeo žestoke obračune s opozicijom. Tada postaje jasno da i ono malo predodžbi o Rusiji kao kakvoj takvoj demokratskoj zemlji hlapi.
"Rusija se pretvorila u autokraciju kojoj je Putin na čelu. Nema institucionalnih ograničenja, onog što Amerikanci zovu checks and balances, kojim bi nerazumne ideje predsjednika mogla biti stavljene pod kritiku. Čini se da u Putinovoj neposrednoj blizini nema ljudi koji bi ga upozorili da njegova politika prema Ukrajini, osim što je zločinačka, je katastrofalna za interese Ruske Federacije. Od predsjednika kojim su se mnogi Rusi ponosili jer im je donio bolji život, Putin se pretvorio u predsjednika autokrata kojeg se njegovi građani sve više stide."
Čitav video intervju pogledajte u nastavku:
