Europa ulaže 800 milijardi u obranu: Ovo je pet industrija koje će najviše profitirati

Nakon desetljeća štednje na obrani, Europa je ušla u novo razdoblje snažnog ulaganja. Promjena je potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, no proces jačanja europske obrambene autonomije pripremao se godinama.

Prema podacima Europske obrambene agencije, obrambena potrošnja članica Europske unije porasla je s 218 milijardi eura u 2021. na procijenjenih 381 milijardu eura u 2025., što predstavlja rast od čak 75 posto u samo četiri godine.

Istodobno je globalna vojna potrošnja dosegnula rekordnih 2,9 bilijuna dolara, pri čemu je Europa bila glavni pokretač tog rasta, piše Euronews.

Podaci Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) pokazuju da je europska vojna potrošnja porasla za 14 posto, na 864 milijarde dolara.

'OZBILJNA ESKALACIJA' /

Rumunjska na nogama: Ruski dron letio 4 minute ispod radara, oglasio se NATO

Povećanje vojnih izdvajanja

Njemačka je pritom prvi put od 1990. premašila NATO-ov cilj izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu, dosegnuvši 2,3 posto.

Dodatni zamah dala je politička odluka Bruxellesa da obrambena ulaganja učini trajnim prioritetom. Plan ReArm Europe, službeno nazvan Readiness 2030, trebao bi mobilizirati čak 800 milijardi eura ulaganja u obranu.

Europska komisija pritom planira prikupiti do 150 milijardi eura na tržištima kapitala putem novog instrumenta SAFE (Security Action for Europe).

Uz to, nova iznimka u okviru Pakta o stabilnosti i rastu omogućuje državama članicama povećanje obrambene potrošnje izvan uobičajenih fiskalnih ograničenja.

Europska komisija procjenjuje da bi povećanje vojnih izdvajanja za 1,5 posto BDP-a moglo otvoriti gotovo 650 milijardi eura fiskalnog prostora tijekom četiri godine.

'NEOZBILJNA RABOTA' /

Milanović odbrusio Vučiću: 'Njegovo zastrašivanje bi bilo komično da nije uznemirujuće'

Industrije bilježe snažan rast

Kako najveće članice EU ubrzano obnavljaju i jačaju vlastite vojne kapacitete, nekoliko industrija već bilježi snažan rast.

Najveći dobitnici su tradicionalni proizvođači vojne opreme poput njemačkog Rheinmetalla, talijanskog Leonarda i švedskog Saaba.

Proizvodni kapacitet europske industrije streljiva porastao je s oko 300 tisuća granata godišnje 2022. na procijenjenih dva milijuna do kraja 2025. godine, što predstavlja tempo industrijskog širenja kakav Europa nije bilježila u mirnodopskim uvjetima.

DRAMA NA CRNOM MORU /

Dronovi napali tri tankera kod turske obale! Rusi i Ukrajinci šute, čeka se reakcija Erdogana

Proizvodnja dronova

Velik zamah dobiva i proizvodnja dronova. Rat u Ukrajini pokazao je koliko su bespilotne letjelice postale ključne u suvremenom ratovanju.

Francuska je zato izdvojila 8,5 milijardi eura za proširenje zaliha streljiva i dronova, dok su Njemačka i Ukrajina u travnju 2026. potpisale obrambeni paket vrijedan četiri milijarde eura koji uključuje zajedničku proizvodnju dronova.

Europska unija pokrenula je početkom 2026. i Europsku inicijativu za obranu od dronova (EDDI), s ciljem uspostave višeslojnog sustava zaštite od bespilotnih prijetnji do 2027. godine.

Kibernetička sigurnost

Treći veliki dobitnik je sektor kibernetičke sigurnosti. Kibernetički prostor danas je prepoznat kao zasebna domena ratovanja, a europske vlade sve više ulažu u zaštitu kritične infrastrukture.

Europska unija je tijekom 2025. za jačanje kibernetičke sigurnosti izdvojila 145,5 milijuna eura, a Europska komisija predložila je novi zakonodavni paket za dodatno jačanje sigurnosti digitalnih opskrbnih lanaca.

RANJIVA TOČKA /

NATO ima plan u slučaju rata s Rusijom: 'Brzo bi doveo masu!'

Industrijski metali

Rast vojnih ulaganja snažno potiče i potražnju za industrijskim metalima. Brodovi, oklopna vozila, topnički sustavi i raketni lanseri zahtijevaju velike količine čelika, bakra i nikla.

Goldman Sachs procjenjuje da će oko 40 posto povećanja europske obrambene potrošnje biti usmjereno upravo na nabavu metalno intenzivne opreme.

Banka procjenjuje da će europsko ponovno naoružavanje povećati ukupnu regionalnu potražnju za industrijskim metalima za šest posto do 2027. godine, pri čemu se bakar ističe kao najveći dobitnik zbog njegove ključne uloge u vojnim komunikacijskim sustavima, energetskim mrežama i elektronici.

Posebno osjetljivo područje su poluvodiči. Moderna vojna tehnologija, od raketnih sustava do šifriranih komunikacija, ovisi o naprednim čipovima koje Europa još uvijek u velikoj mjeri uvozi.

'POKAŽIMO ZUBE' /

Bivši general pozvao NATO da brutalno odgovori Moskvi: 'Ugasimo im internet i satelite'

Program europske obrambene industrije

Kako bi smanjila tu ovisnost, Europska unija je 2026. pokrenula Program europske obrambene industrije vrijedan 1,5 milijardi eura, usmjeren na razvoj domaće proizvodnje specijaliziranih poluvodiča, posebno onih koji se koriste u radarskim i sustavima elektroničkog ratovanja.

Sve to pokazuje da europsko ponovno naoružavanje nije kratkoročna reakcija na rat u Ukrajini, nego početak duboke transformacije industrijske i sigurnosne politike kontinenta. Pitanje više nije hoće li Europa ulagati u obranu, nego koje će industrije iz toga izvući najveću korist.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!