Minule nedjelje više od 20 tisuća ljudi ujedinilo se na ulicama četiri Hrvatska grada u maršu protiv fašizma, dakako, ne bez incidenata.

U Rijeci su skupinu građana petardama i bengalkama napale maskirane osobe, dok je u Zadru na sudionike marša bačena crvena boja. U Puli i Zagrebu nisu zabilježeni incidenti. 

Maršom Ujedinjeni protiv fašizma sudionici odgovaraju na aktualnu situaciju u hrvatskom društvu, bujanje neofašističkih ideja, napad na srpske kulturne manifestacije i pisce, na situaciju kada se u na okruglom stolu u Saboru govori da je konclogor Jasenovac bio mjesto gdje su djeca odlazila na praksu ili odlazak premijera Andreja Plenkovića na Thompsonov koncert na kojem se uzvikuje ustaški poklič "za dom spremni", piše Deutsche Welle.

Fašizam u hrvatskom društvu

Konačno, i sam ministar obrane Ivan Anušić izjavio je u Bruxellesu da su prosvjedi bili "protuhrvatski i projugoslavenski" te da je "čak vidio ćirilicu", čime je očito dao do znanja da to inače zakonski legitimno pismo u Hrvatskoj u stvari nije poželjno.

Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra, koja je u Puli bila suorganizator marša, kaže da je vladajuća elita dozvolila da se mržnja, netolerancija i fašizam uvuku u pore hrvatskog društva.

"Hrvatska nije izolirana od ostataka svijeta: Vidimo što se događa u Americi, sav taj desni ekstremizam se prelio i ovdje, i mislimo da su to nečije političke agende, a još više i interesne agende jer  dok se građani prepucavaju po društvenim mrežama, mi i dalje imamo ogromnu korupciju, krađu, loš zdravstveni sustav, probleme u obrazovanju, dakle miče se fokus s onih bitnih stvari", veli Burba.

OŠTRA REAKCIJA /

Anušić o maršu: 'To nije bio antifašistički prosvjed, nego čisti prosvjed protiv Hrvatske'

Zazivanje balkanske federacije

Analitičar Žarko Puhovski za DW govori da su građani maršem pokazali nezadovoljstvo i frustriranost, pa čak i strah koji po njegovim riječima izaziva normalizacija desnog ekstremizma koji se u Hrvatskoj događa od minulog ljeta. To je, po njemu, razumljiva reakcija, iako ne i razumna zbog nekih poruka, poput zazivanja balkanske federacije.

On smatra da su i ljevica i desnica, kad se o drugome radi, spremne inzistirati na marginalnim pojavama, ne o središnjima i čude se drugoj.  "Tu je premijer Plenković propustio priliku kad je u ponedjeljak počeo govor time da kaže da je HDZ jedina brana normalnosti, svrstavši se na desnicu. Sad imamo provalu desničarskih komentara, uključujući skandaliziranje nad ćirilicom koja je legitimno pismo u Hrvatskoj", napominje Puhovski.

On podsjeća da je to izrekao ministar obrane Ivan Anušić koji od početka iduće godine poziva da mladi ljudi idu na jednu vrst odsluženja vojnog roka, među kojima će valjda biti i jedan broj ljudi koji pišu ćirilicom. A to mu izgleda nije palo na pamet, rekao je Puhovski.

MASKIRANI I U CRNOM /

Vikali 'ZDS', dizali desnicu: Policija objavila što čeka devetorku privedenu na prosvjedu u Rijeci

'Srpkinja nedopustiva u studenom'

No od gluposti nije imuna ni lijeva politička opcija, kaže on. "S druge strane se inzistira na zazivanju balkansku federaciju, što je također glupo, jer je to doista jedna propala ideja. Ali takvih stvari se nađe na svim prosvjedima u svim državama svijeta. Organizatori marša naprosto nisu bili u stanju maknuti taj transparent s vidika i onda je ispalo da se na tome inzistira, umjesto na ključnom pitanju, a to je normaliziranje desnog ekstremizma koji se poziva na  NDH", kaže Puhovski.

Usprkos napadima kojima svjedočimo ovih dana, Puhovski veli da je bojazan od desnog ekstremizma u Hrvatskoj "pretjerana, ali nije izmišljena i za nju postoji povod".

"Ja mogu reći da je neka reakcija po mom sudu previše naglašena, ali se događa da napadači u Splitu spriječe da jedna skupina djece i staraca iz Novog Sada demonstrira folklorni ples. I da je u Vukovaru izložba u kojoj se u glavnoj ulozi pojavljuje Srpkinja nedopustiva u studenom: sad je studeni, kao u nekoj vrsti islamskog kalendara, postao sveti mjesec. Dakle više nemamo svete dane vezane uz pad Vukovara, nego imamo sveti mjesec, a uskoro će valjda biti i sveta godina pijeteta i neće se valjda moći ništa raditi što će netko smatrati povredom žrtava. Ono što je za Hrvatsku žalosno specifično, jest jedna vrst obrnute kronologije”, kaže Puhovski.

'IZAZIVA GORČINU' /

Kukavica o prosvjedu antifašista: 'Najveća provokacija nakon Domovinskog rata'

Junačka prošlost i rat

Navodi da se Hrvatska, po atmosferi u javnosti, danas prije nalazi u 1991. nego prije deset godina. "Prije deset godina nikom ne bi palo na pamet da cijeli mjesec proglasi mjesecom u kojem se ne bi ovakve ili onakve stvari smjele raditi, niti bi se itko usudio javno reći da samom činjenicom da je netko Srbin ili Srpkinja vrijeđa vukovarsku većinu. Zašto?", retorički se pita Puhovski.

Njegov odgovor: zato što se reproducira atmosfera približavanja događajima iz 90-ih. To je s jedne strane potencirano službenom propagandom, pa se na javnoj televiziji svaki dan spomene neka žrtva iz rata. A istovremeno to korespondira s jačanjem militarističke histerije u zapadnoj Europi, pa se Hrvatska onda tu iz svoje zaostalosti odjednom našla na nivou najrazvijenijih država.

"Kod nas te militarističke histerije godinama nije bilo jer smo bili umorni od rata. Sada se odjednom ona pojavljuje, i to s najvišeg mjesta, iz Bruxellesa, Berlina, Londona. To daje vjetar u leđa lokalnim akterima kojima je stalo do toga da se stalno iznova inzistira na junačkoj prošlosti i ratu", objašnjava Puhovski.

ODGOVOR PLENKOVIĆU /

Tomašević o jugoslavenskim zastavama na prosvjedu: 'Sjetite se što je HDZ imao na plakatima'

Istra odskače kad je riječ o toleranciji

Komentirajući činjenicu da Pula i Istra odskaču od drugih dijelova Hrvatske kad je riječ o toleranciji prema manjinama, ne samo nacionalnim, Puhovski veli: "Istra je nakon 50-ih kad su otjerani Talijani imala tradiciju mirnog suživota slavenskog, hrvatskog stanovništva.

Onda se doselilo dosta ljudi iz Srbije i BiH, da bi se od 70-ih godina tolerancija proširila i na talijansko stanovništvo, što do tada nije bio slučaj."

Po njegovom sudu, talijanska manjina danas u Hrvatskoj ima veći ugled od hrvatske većine jer je to jedina manjina u čiju školu žele ići pripadnici većinskog naroda.

ZVIJEZDA, ZDS I ZASTAVE /

Okršaj Tese Goldstein i Nine Raspudića: 'Stvari treba nazvati pravim imenom'

Glumac Šerbedžija žrtva nacionalističke histerije

Glumac Rade Šerbedžija, jedan od sudionika pulskog marša koji je i sam bio žrtva nacionalističke histerije početkom Domovinskog rata, zbog čega je jedno vrijeme živio u inozemstvu, kaže da su Pula i Istra, po njegovom iskustvu, što se tiče svih tih nacionalizama i šovinizama, najčišće i najispravnije u cijeloj regiji.

Rast neonacističkih ideja komentira porastom nesreće u svijetu, kada ljudi svojim nacionalizmom i mržnjom prema ljudima druge vjere, drugog odgoja i drugog mentaliteta opravdavaju svoj vlastiti neuspjeh.

"Istra je uvijek odskakala od ostatka Hrvatske. Istra pamti ne samo one Talijane koji su bili fašisti, Istra pamti Talijane koji su bili susjedi, najbolji prijatelji. Istra je navikla na multikulturalnost. Masa Istrijana govori talijanski, pa to nije nešto loše, to je nešto dobro, plemenito. Ljudi u Istri imaju razvijen taj kozmopolitizam, što se meni naročito sviđa i zato ja imam svoju kuću u Istri", kazao je Šerbedžija za DW.

POGLEDAJTE VIDEO: Organizatorica prosvjeda 'Ujedinjeni protiv fašizma' otkrila detalje za Direkt: Ovo je tek početak