Objavili kartu, Hrvatska je u debelom crvenom: 'Ovo će odredit koliko će Europa biti sigurna'

Klimatska kriza sve jače pogađa Europu s izravnim posljedicama po zdravlje.

Prema najnovijem izvješću "Lancet Countdown Europe Report 2026", broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom povećao se za 99,6 posto u regijama koje su proučavali.

Povećanje je posebno drastično u južnoj Europi: u dijelovima Španjolske, Italije, Grčke i Bugarske gdje ima više od 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika.

U prosjeku u cijeloj Europi to je 52 smrtna slučaja više nego u 1990-ima.

Brojke za Austriju su također alarmantne gdje je broj smrtnih slučajeva naglo porastao, posebno na istoku.

Regije Weinviertel i Industrieviertel (okrug Mistelbach i Baden), kao i sjeverni i južni Gradišće, posebno su pogođene (do 59 smrtnih slučajeva više na milijun stanovnika).

U Beču je ta brojka do 49 dodatnih smrtnih slučajeva, prenosi Heute. 

Hrvatsku su u ovom izvješću svrstali među zemlje s povišenim rizikom kada je riječ o utjecaju ekstremnih vrućina na smrtnost te je na karti označena tamnocrvenom bojom (slika na vrhu članka).

'Rastuća prijetnja' od vrućine

Za voditelja studije Joacima Rocklöva, jedno je jasno: "Klimatske promjene, potaknute fosilnim gorivima, postaju sve veća prijetnja sve većem broju ljudi u Europi."

22. travnja /

Proslavite Dan planeta Zemlje uz Voyo: priče koje slave naš planet

Istodobno, ekstremni toplinski valovi postaju sve češće, a broj dana s zdravstvenim upozorenjima porastao je za nevjerojatnih 318 posto od 1990-ih – u zapadnoj Europi za čak 450 posto.

Osobe koje pate od alergija također snažno osjećaju posljedice jer sezona peludi sada počinje jedan do dva tjedna ranije.

Nove bolesti u porastu

Osim toga, povećava se rizik od tropskih bolesti. Razlog: komarci se dalje šire i prenose opasne viruse. Prema jednoj studiji, rizik od denga groznice povećao se za 297 posto. Bolesti poput malarije i groznice Zapadnog Nila također bi mogle postati češće.

Jedna mala svijetla točka u studiji je ta da se udio obnovljive energije povećao, dosegnuvši 21,5 posto u 2023. Unatoč tome, ogromne svote i dalje se ulažu u fosilna goriva - samo u 2023. subvencije su iznosile 444 milijarde eura.

Stručnjaci su oštro upozorili da bez dosljednih mjera i dugoročnog financiranja, prijeti daljnje pogoršanje vezano za posljedice na zdravlje ljudi koje nose klimatske promjene.

"Današnje odluke odredit će koliko će Europa biti sigurna sutra", jasna je poruka autora studije.

POGLEDAJTE VIDEO Provjerili smo koliko košta tjedan dana ljetovanja na Jadranu: 'Ako ti je do piva, bolje da nisi žedan'