Mađarski premijer Viktor Orbán blokira plan EU-a da zaplijeni 140 milijardi eura ruskih sredstava pod sankcijama i posudi ih Ukrajini. No, Europska komisija smatra da je pronašla pravni zaobilazni put kojim bi isključila Mađarsku iz procesa donošenja odluke, piše Politico.

Inače, mjera ovakve važnosti – poput plana Bruxellesa da zaplijeni ruske rezerve – zahtijeva jednoglasnost svih 27 država članica, što Orbánu učinkovito daje pravo veta kao čelniku EU-a najbližem ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

ORBANOV POUZDANIK /

Tko je Mađar koji je opleo po Hrvatskoj? Lavrov ga odlikovao ordenom prijateljstva, Bruxelles naziva tvornicom laži

Duga povijest opstruiranja

S obzirom na Orbánovu dugu povijest opstruiranja sankcija protiv Kremlja, pravni stručnjaci EU-a rade na prijedlogu koji bi omogućio donošenje odluke o tzv. “Reparacijskom zajmu” Ukrajini kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasnošću.

Četiri izvora upoznata s planovima rekli su za Politico da Komisija planira temeljiti svoju inicijativu na zaključcima Europskog vijeća koje su svi čelnici EU-a, uključujući Orbána, prihvatili 19. prosinca prošle godine.

U toj izjavi, lideri su izjavili: „Ruska imovina treba ostati zamrznuta sve dok Rusija ne prekine svoj agresorski rat protiv Ukrajine i ne nadoknadi štetu koju je tim ratom prouzročila.“ U to se vrijeme ta izjava uglavnom tumačila tako da sredstva ostaju zamrznuta, uglavnom u banci Euroclear u Belgiji, bez pristupa Rusiji, dok se kamate mogu koristiti za pomoć Ukrajini.

Novi argument Komisije je da ta izjava pruža dovoljan pravni temelj za prelazak s jednoglasnosti na kvalificiranu većinu pri donošenju odluke. Da bi to funkcioniralo, većina država članica mora biti suglasna.

“To bi zahtijevalo politički dogovor na visokoj razini svih ili većine šefova država ili vlada,” navodi Komisija u bilješci upućenoj EU veleposlanicima na sastanku u petak.

OPLELI PO HRVATSKOJ /

Milanović: 'Mađari su susjedi i partneri, ali trebali bi opreznije komunicirati'

Ne radi se samo o jednoj zemlji

Dobivanje šire podrške neće biti lako. U igri su i druge Rusiji naklonjene zemlje, poput Slovačke, a tu je i belgijski problem. Belgijska vlada već je izrazila zabrinutost da bi potez EU-a da uzme ruski novac mogao izložiti Belgiju i Euroclear — financijsku instituciju koja drži zamrznutu rusku državnu imovinu — pravnim odmazdama iz Moskve.

“Uzeti Putinov novac, a nama ostaviti rizik? To se neće dogoditi, budimo jasni,” rekao je belgijski premijer Bart De Wever u New Yorku, na marginama Opće skupštine UN-a. “Ako države vide da im novac središnjih banaka može nestati jer to europski političari odluče, mogle bi povući svoje rezerve iz eurozone.”

Ipak, De Wever je priznao da je spreman raspravljati o pitanju, te da Belgija općenito podržava mjere protiv Putina, za razliku od Mađarske i Slovačke.

Ključna ponuda kojom bi se Belgiju moglo umiriti je prijedlog da druge EU zemlje nadoknade Euroclearu sredstva poslana Ukrajini kroz zajednički zajam ili jamstva.

Sastanak idući tjedan

Čelnici EU-a sastaju se idući tjedan u Kopenhagenu, gdje će se raspravljati o zajmu. Formalna odluka očekuje se na samitu krajem listopada, nakon što ministri financija rasprave prijedlog 10. listopada u Luxembourgu.

“Cilj u Kopenhagenu je prikupiti dovoljno podrške drugih zemalja kako bi se izolirao Orbán,” rekao je jedan EU diplomat pod uvjetom anonimnosti. “Mi smo u sivoj zoni.”

Njemačka, Španjolska, Poljska i baltičke države snažno podržavaju prijedlog Komisije. No Francuska i Italija su ranije bile oprezne prema inovativnim prijedlozima za korištenje zamrznute ruske državne imovine.

Mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova i državni tajnik za međunarodnu komunikaciju Zoltán Kovács nisu odgovorili na upite za komentar.

'ZASTRAŠUJUĆE' /

Orbán primio jedan od najbrutalnijih udaraca: 'Bruxelles mu je slomio nos'

Oklada od 140 milijardi eura

Većina ruske državne imovine zamrznuta je u Euroclearu od početka Putinove invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Velik dio tih sredstava bio je uložen u obveznice zapadnih država koje su dospjele i pretvorile se u gotovinu. Ta gotovina sada se nalazi na depozitnom računu u Europskoj središnjoj banci.

Bruxelles je ranije razmatrao ideju korištenja tih zamrznutih sredstava, ali su prethodni pokušaji naišli na snažan politički otpor.

Prema prijedlogu, Reparacijski zajam bi se isplaćivao u ratama i koristio za "europsku obrambenu suradnju" i "pokriće proračunskih potreba", navodi se u bilješci Komisije.

Veto iz Budimpešte praktički bi značio povrat ruskog novca Moskvi, dok bi države članice morale same vraćati zajam. Novi pravni trik smanjuje taj rizik. No, nekoliko država članica zabrinuto je da bi korištenje starih političkih izjava kao temelja za nove politike moglo stvoriti opasan presedan.

“Mađarska ima dovoljno osnove za pravni spor,” rekao je drugi EU diplomat. Drugi je dodao: “Ako skeptici ne promijene stav, Orbán i ne mora biti problem.”

POGLEDAJTE VIDEO Trumpov obrat ne dolazi bez uvjeta: Ključan problem u planu bit će Mađarska i Slovačka