Dok se povijest Sjedinjenih Američkih Država često pripovijeda kroz prizmu ratova, revolucije i naseljavanja Divljeg zapada, značajan dio, gotovo četrdeset posto današnjeg teritorija, nije osvojen silom, već je stečen vještim diplomatskim i financijskim manevrima. 

Od početka 19. stoljeća, američki su se čelnici pokazali kao iznimno pragmatični kupci nekretnina, koristeći ekonomske slabosti i geopolitičke probleme europskih sila kako bi sklopili poslove koji su trajno oblikovali kartu Sjeverne Amerike i svijeta.

Udvostručenje nacije: Posao s Napoleonom

Sve je započelo 1803. godine s onim što se smatra najvećim i najisplativijim poslom s nekretninama u povijesti. Za samo 15 milijuna američkih dolara, administracija predsjednika Thomasa Jeffersona od Francuske je kupila teritorij Louisiane.

Foto: Shutterstock

Ta golema zemlja, koja se protezala od rijeke Mississippi do Stjenjaka, gotovo je preko noći udvostručila površinu mlade američke republike. Prodavatelj je bio nitko drugi do Napoleon Bonaparte, koji je, suočen s potrebom financiranja svojih skupih ratova u Europi i neuspjehom da uguši pobunu robova na Haitiju, odustao od sna o francuskom carstvu u Sjevernoj Americi.

PRETENZIJE, PRETENZIJE... /

Ovo je sada pitanje svih pitanja: Hoće li Trump uspjeti preuzeti Grenland i kako?

Odluka o kupovini nije bila laka. Jefferson, koji je zagovarao striktno tumačenje Ustava, nije bio siguran ima li predsjednik ovlasti za takav potez. Međutim, strateška važnost kontrole nad rijekom Mississippi i lukom New Orleans, ključnom za američku trgovinu, nadjačala je pravne dvojbe. Po cijeni od manje od tri centa po jutru zemlje, SAD je osigurao resurse i prostor za širenje koje će definirati cijelo stoljeće.

Osiguranje južnih granica

Nakon Louisiane, SAD je nastavio s politikom teritorijalnog širenja putem kupovine. Godine 1819., kroz Adams-Onísov ugovor, od Španjolske je kupljena Florida. Španjolsko je carstvo u to vrijeme slabjelo, boreći se s pobunama u svojim kolonijama diljem Latinske Amerike i nije imalo sredstava za učinkovitu kontrolu Floride, koja je postala utočište za odbjegle robove i poprište sukoba s američkim doseljenicima. Sjedinjene Države pristale su preuzeti pet milijuna dolara potraživanja svojih građana prema Španjolskoj u zamjenu za prepuštanje teritorija, čime su učvrstile svoju južnu granicu.

PRIPREMA ZA NAJGORE /

Europska zemlja se sprema za rat? Vlada šalje 17 milijuna priručnika za preživljavanje

Nekoliko desetljeća kasnije, nakon završetka Meksičko-američkog rata 1848. godine, SAD je Ugovorom iz Guadalupe Hidalga stekao golem teritorij koji uključuje današnju Kaliforniju, Nevadu, Utah i dijelove nekoliko drugih država. Iako je ovo bila posljedica vojnog sukoba, ugovor je uključivao isplatu od 15 milijuna dolara Meksiku, čime je transakcija dobila i obilježja kupovine. Samo pet godina kasnije, 1853., Gadsdenovom kupovinom za deset milijuna dolara od Meksika je stečen manji dio zemlje na jugu današnje Arizone i Novog Meksika, ključan za izgradnju planirane južne transkontinentalne željezničke pruge.

Strateški potezi: od Arktika do Kariba

Možda najpoznatija, a u svoje vrijeme i najkontroverznija, bila je kupovina Aljaske 1867. godine. Državni tajnik William H. Seward dogovorio je kupnju golemog i zaleđenog teritorija od Ruskog Carstva za 7,2 milijuna dolara. Rusija, iscrpljena nakon poraza u Krimskom ratu i svjesna da ne može obraniti tako udaljen posjed od suparničke Velike Britanije, odlučila se na prodaju. U američkoj javnosti posao je dočekan s podsmijehom i prozvan "Sewardovom ludošću" (Seward's Folly), a Aljaska opisivana kao zaleđena pustoš. Međutim, Sewardova vizija pokazala se ispravnom. Otkriće zlata u Klondikeu krajem stoljeća, a kasnije i golemih nalazišta nafte i prirodnog plina, pretvorilo je tu investiciju u jednu od najprofitabilnijih u američkoj povijesti, uz neprocjenjivu stratešku važnost tijekom Hladnog rata.

S krajem 19. i početkom 20. stoljeća, američke akvizicije poprimile su globalni karakter. Nakon Španjolsko-američkog rata 1898., SAD je za 20 milijuna dolara od Španjolske kupio Filipine.

Posljednja velika kupovina dogodila se 1917. godine, kada su SAD za 25 milijuna dolara u zlatu od Danske kupile Danske Zapadne Indije, danas poznate kao Američki Djevičanski otoci. Strateški položaj otoka u Karipskom moru bio je ključan za zaštitu prilaza novootvorenom Panamskom kanalu, osobito u jeku Prvog svjetskog rata.

Ove transakcije, od kojih je svaka imala jedinstvenu pozadinu i motivaciju, zajedno su iscrtale granice modernih Sjedinjenih Država. Pokazale su kako se teritorijalna ekspanzija može postići ne samo mačem, već i diplomacijom, strateškim planiranjem i, ponajviše, novcem, pretvarajući mladu republiku u kontinentalnu silu s globalnim utjecajem.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjak za međunarodnu sigurnost analizirao Trumpove poteze: 'Svijet je u potpunosti ubrzano nesiguran'