Čelnici EU-a su, nakon dugih i teških pregovora, prelomili: Ukrajina će dobiti beskamatni zajam u iznosu od 90 milijardi eura.

Novac će prikupiti 24 od 27 članica EU-a, zajedničkim zaduživanjem. Izuzetak su Mađarska, Češka i Slovačka koje neće sudjelovati. 

Više o dugoj i napetoj noći u Bruxellesu pročitajte OVDJE. 

Ukrajina bi zajam trebala vratiti tek nakon što Rusija isplati ratnu odštetu. Na taj način izbjegnuta je tema zamrznute ruske imovine koju je EU još do jučer ozbiljno razmatrao kako bi Ukrajini osigurao novac za buduće potrebe. Najviše se tome usprotivila Belgija, zemlja u kojoj se nalazi većina zamrznute ruske imovine. Točnije, kod financijske kuće Eurocleara. 

PLJUŠTE REAKCIJE /

Ukrajina dobila 90 milijardi za rat, oglasili se Rusi: 'Merz i Ursula bi trebali dati ostavke'

Posljedice ne bi osjetila samo Europa, već cijeli svijet

Međutim, Belgija nije jedina koja je imala razloga strahovati od odmazde. U slučaju da je EU povukao ovaj potez bez presedana, posljedice ne bi osjetila samo Europa, već bi se one neizbježno odrazile na cijeli svijet, a taj proces možda je već i počeo, navodi se u analizi YouTube kanala The Strategic Voice.

Podsjetimo, EU je 26. veljače 2022. zamrznuo rusku imovinu u nadi da će to zemlju baciti na koljena. Nikada u povijesti zapadne zemlje nisu zaplijenile suverenu imovinu jedne velike sile - EU je učinio upravo to s 210 milijardi eura deviznih rezervi središnje ruske banke.

Imovina je stajala zamrznuta dvije godine, a u svibnju 2024. donesena je odluka da glavnica neće biti konfiscirana, ali da će biti zaplijenjeni prihodi od kamata - otprilike 3 milijarde godišnje. Plan je bio prebaciti taj novac Ukrajini kao vojnu pomoć.

DUGA NOĆ U BRUXELLESU /

Teška tema ruske imovine na samitu stvorila napetu atmosferu: 'Jedan od najtežih sastanaka do sad'

Kako uzeti tuđi novac i ne očekivati odgovor?

Djelovalo je to kao dobar kompromis i moralno opravdana odluka. Međutim, teško je vjerovati da se - makar i djelomično - može uzeti nečiji novac i očekivati da će odgovor izostati. Pravo vlasništva se, naime, poštuje ili ne poštuje.

Unutar 24 sata od objave EU-a, Rusija je odgovorila objavom dekreta: svaka europska tvrtka s imovinom u Rusiji podložna je zrcalnoj odmazdi. To bi značilo, zaplijeni li EU akumuliranu rusku imovine i kamate, Rusija će zaplijeniti istovrijednu vrijednost europskih ulaganja u Rusiji. Popis tvrtki koje bi osjetile ovaj udar je zapanjujuć: Volkswagen, Raiffeisen banka, Danone, Société Générale, Unilever, Shell, BP... ukupna izloženost europskih korporacija u Rusiji premašuje 200 milijardi dolara. 

Žrtvovati vlastiti privatni sektor kako bi se financirala Ukrajina, bacilo bi brojne europske tvrtke na koljena i u trošak koji si ne mogu priuštiti. 

90 MILIJARDI EURA /

Nakon odluke koja je spasila Ukrajinu: Orbanovo 'Ne' izazvalo zanimljivu reakciju Plenkovića

Jasna računica

Rusija doduše nije najavila zapljenu cjelokupne imovine, već zrcalnu i, što posebno zabrinjava, nimalo nasumičnu odmazdu - ciljala bi se imovina tvrtki iz zemalja koje su najjače gurale konfiskaciju ruske imovine – njemačke, francuske, austrijske tvrtke. Tvrtke iz zemalja koje su bile suzdržanije prema sankcijama, poput Mađarske, bile bi pošteđene. Ne samo da bi Rusija time "nagradila" zemlje koje pokazuju suzdržanost, već bi takav pristup stvorio dodatne pukotine u već postojećim neslaganjima na razini EU-a. Međutim, to nije jedina šteta koja bi nastala. 

Ova tema, naime, nadilazi spor Rusije i EU-a. Ono što je čini duboko uznemirujućom i dijelom opravdava nervozu europskih lidera na samitu u Bruxellesu, činjenica je da je pravo vlasništva temeljni princip zapadnog sustava. Položi li netko novac u zapadnu banku - vlada te države može tu imovinu oporezivati i regulirati, ali u pitanju je imovina koja se ne može tek tako uzeti. 

Nakon što je EU 2022. povukao takav potez, svaka središnja banka na svijetu legitimno se mogla zapitati: ako su to učinili Rusiji, mogu li i nama? Takvo razmišljanje moglo bi natjerati guvernere središnji banaka diljem svijeta da preispitaju svoje devizne rezerve i njihovu ranjivost njihova bogatstva na zapljenu.

Središnje banke rezerve većinom drže denominirane u zapadnim valutama i pohranjene u zapadnim bankama, pod zapadnom jurisdikcijom. Može li ovakav jedan potez utjecati na njihovu tihu diverzificiraju, metodično smanjenje udjela dolara i eura, povećavanje zlatnih rezervi, istraživanje bilateralnih valutnih aranžmana i izgradnju platnih sustava koji zaobilaze zapadnu infrastrukturu? Ekonomsko povjerenje jednom slomljeno, pa makar i moralno opravdano, teško je vratiti. 

ZELENSKI U TEŠKOM ŠKRIPCU /

Europa dobila posljednje upozorenje za Ukrajinu: 'Bez ruske imovine smo u rupi od 50 milijardi eura'

Otvaranje Pandorine kutije

Sankcije Rusiji već su pokrenule prve korake u tom smjeru: Saudijska Arabija pregovara o prodaji nafte Kini u juanima, UAE gradi sustave poravnanja poduprte zlatom, Indija trguje s Rusijom u rupijama, Brazil namiruje trgovinu s Kinom u nacionalnim valutama. Trgovina se sve više odvija izvan dolarskog sustava. 

Europa je u želji da kazni Rusiju otvorila Pandorinu kutiju koja bi mogla ubrzati pad zapadne financijske dominacije, a rasprava o oduzimanju ruske imovine - u slučaju da se ostvarila - pokazala bi da je geopolitika jača od ekonomije, što je poruka koja bi globalno snažno odjeknula.

Na stvarni novac koji je EU zaplijenila, mogle su doći milijarde dolara rezervi središnjih banaka koji bi u sljedećem desetljeću napustile zapadne jurisdikcije. 

DA SE SMRZNEŠ /

Pogledajte kakvu prijeteću poruku je Kremlj poslao Europi: Stigla je u jedan sat u noći...

Dvosjekli mač 

Žrtvovati cijeli financijski sustav za taktičku prednost riskantno je, pogotovo kada se uzme u obzir da ruski vojni proračun premašuje 100 milijardi dolara godišnje, što znači da i zaplijenjena ruska imovina, pogotovo ako se koriste samo kamate, ima ograničeni doseg. 

Dodatno, odgovor Rusije na ovu europsku prijetnju pokazuje da postoje da je moguće i recipročno odgovoriti. Dvosjekli je to mač, i to onaj čija je oštrica usmjerena na glavnu polugu zapadne moći. 

Prijetnja sankcijama desetljećima je bila učinkovita metoda da se "neposlušne" zemlje dovedu u red. Međutim, takva prijetnja djeluje samo ako zemlje vjeruju da nemaju alternativu. Rusija je, s druge strane, kao odgovor na sankcije počela graditi paralelne financijske sustave i odlučila se na recipročnu osvetu.

Neovisno o Rusiji, valja razmisliti o posljedicama koje bi odluka Bruxellesa ostavila na svijet - prekrši li se pravilo da je pravo vlasništva nepovredivo, nema natrag. To bi značilo da svaki budući sukob podrazumijeva zapljenu imovine, a svaki spor može eskalirati u financijski rat. Za financijska središta poput Londona, New Yorka ili Frankfurta to bi bila katastrofa i ugrožavanje sigurnosti po kojoj su poznati - neutralnoj jurisdikciji, vladavini prava, zaštiti vlasništva. Financijska neutralnost konkurentska je prednost. 

Moralni argument je neosporan: Rusija je napala Ukrajinu, zapljena imovine je opravdana kazna. Nažalost, moralna pobjeda i financijski rat dvije su različite stvari. Na zapadnu militarizaciju financijskog sustava iz moralnih razloga, Rusija je odgovorila strateški, a druge zemlje to su objeručke prihvatile: Indija kupuje rusku naftu. Ne nužno zato jer podržava rusku invaziju, već zato jer je prije svega zainteresirana za vlastitu energetsku sigurnost. Prodaje li Saudijska Arabija naftu u kineskim juanima, to ne mora nužno značiti da odbacuje zapadne vrijednosti, već je razumno govoriti o diverzifikaciji rizika. Svaka zemlja ima stanovništvo koje mora hraniti i gospodarstvo kojim mora upravljati. Dosadašnji slučajevi pokazali su da će mnoge zemlje vlastiti interes staviti ispred morala.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Moćna i pravedna odluka, ali...

Zapljena ruske imovine u početku invazije zvučala je moćno i pravedno. Strateški, bila je nepromišljenja utoliko što je kao posljedicu izazvala ujedinjenje onih koji se boje zapadne financijske moći u stavu: valja ubrzati multipolarnost. 

Ujedno, ta je odluka pokazala da je financijsko carstvo jednako ranjivo koliko i vojno, ali i da financijske prijetnje ne moraju nužno završiti pokornošću već otvaraju rizik od odmazde. 

Europa je željela kazniti Rusiju, ali pritom se otvorila riziku da kazni i samu sebe. Promatra li se odluka europskih čelnika u  Bruxellesu u tom kontekstu, postaje jasnije zbog čega su u posljednji tren povukli ručnu.  

POGLEDAJTE VIDEO Zelenski moli, Ursula opominje! Europa u strahu od Putina: 'Bez novca ćemo prolijevati krv'