Može li Trump sutra do Nobela? Ako 'slučajno' to neće biti on, evo tko najbolje kotira na kladionicama
Donald Trump godinama vodi ne baš suptilnu kampanju za Nobelovu nagradu. Već u prvom mandatu rekao je da mnogi ljudi misle da ju je zaslužio
Nakon prvog koraka u postizanju mira u Gazi, izraelski premijer Benjamin Netanyahu nahvalio je američkog predsjednika Donalda Trumpa. Izraelci mu skandiraju hvalospjeve i pozivaju da dobije Nobelovu nagradu za mir. Dobitnik Nobelove nagrade za mir bit će imenovan u petak, a Donald Trump i njegova administracija više su puta jasno dali do znanja da američki predsjednik zaslužuje nagradu.
Donald Trump godinama vodi ne baš suptilnu kampanju za Nobelovu nagradu. Već u prvom mandatu rekao je da mnogi ljudi misle da ju je zaslužio, piše Sky News.
"Nikada mi neće dati Nobelovu nagradu za mir. Zaslužujem je, ali mi je nikada neće dati", rekao je u veljači ove godine. Međutim, veće je pitanje zašto uopće misli da bi trebao pobijediti, tko ga je nominirao i kolike su mu zapravo šanse.
Trump je uvjeren da ju je zaslužio
"Vodio sam šest ratova, okončao sam šest ratova", rekao je 18. kolovoza tijekom samita s ukrajinskim i europskim čelnicima.
"Ako pogledate šest sporazuma koje sam ove godine sklopio, svi su bili u ratu. Nisam sklopio nikakva primirja", dodao je. Dan kasnije, revidirao je broj na sedam ratova.
Ponovio je tu tvrdnju prošli mjesec i dodao da "nikada nitko nije učinio ništa slično tome".
Za Nobelovu nagradu za mir nominiran je više od 10 puta - od strane izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, kambodžanskog premijera Huna Maneta, ukrajinskog političara, kao i zakonodavaca iz SAD-a, Švedske i Norveške.
Netanyahu ga je nominirao u srpnju, rekavši da Trump "upravo stvara mir" u "jednoj zemlji i jednoj regiji za drugom". To se dogodilo nakon što je Trump preuzeo zasluge za zaustavljanje "12-dnevnog rata" između Irana i Izraela mjesec dana ranije.
Može li Trump doista pobijediti?
Stručnjaci poput Nine Graeger, direktorice Instituta za istraživanje mira u Oslu, sugerirali su da bi uspješan pritisak na Rusiju da završi rat u Ukrajini ili na Izrael da zaustavi rat u Gazi učinio Trumpa održivim kandidatom.
No, iako Trump kaže da su neizravni pregovori između Izraela i Hamasa o njegovom mirovnom planu od 20 točaka "vrlo ozbiljni", čini se malo vjerojatnim da će se išta dogovoriti prije dodjele nagrade u petak.
Stručnjaci sugeriraju da je Trump malo vjerojatan pobjednik iz drugih razloga.
Oporuka Alfreda Nobela, zaklade za nagradu, kaže da bi nagrada trebala pripasti osobi "koja je učinila najviše ili najbolje za unapređenje zajedništva među narodima".
To je nešto što Trump ne radi, prema gđi Graeger.
"Povukao je SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i iz Pariškog sporazuma o klimi, pokrenuo je trgovinski rat protiv starih prijatelja i saveznika“, rekla je.
"To nije baš ono o čemu razmišljamo kada razmišljamo o miroljubivom predsjedniku ili nekome tko je stvarno zainteresiran za promicanje mira", dodala je.
Tijekom svog drugog mandata, Trump je također predložio mjere za koje kritičari tvrde da će ometati obrazovanje i znanstvena istraživanja - dva područja koja se smatraju stupovima Nobelove nagrade.
To uključuje smanjenje proračuna za Nacionalne institute za zdravlje, najvećeg svjetskog financijera biomedicinskih istraživanja, i planove za ukidanje Ministarstva obrazovanja kako bi se smanjila uloga savezne vlade u obrazovanju u korist veće kontrole od strane država.
Ylva Engstrom, potpredsjednica Kraljevske švedske akademije znanosti, koja dodjeljuje tri od šest Nobelovih nagrada - za kemiju, fiziku i ekonomiju - kaže da vjeruje da su Trumpove promjene nepromišljene i da bi mogle imati "razorne posljedice".
"Akademska sloboda... jedan je od stupova demokratskog sustava", kaže ona.
Trumpova administracija poriče gušenje akademske slobode, tvrdeći da će njezine mjere smanjiti rasipanje i potaknuti znanstvene inovacije.
Asle Toje, zamjenik vođe sadašnjeg Norveškog Nobelovog odbora, sugerirao je da je Trumpova lobistička kampanja za nagradu možda imala suprotan učinak na njegove šanse za pobjedu.
"Ovakve vrste kampanja utjecaja imaju prilično negativniji nego pozitivan učinak", kaže. "Jer o tome razgovaramo u odboru. Neki kandidati se jako zalažu za to i to nam se ne sviđa."
"Navikli smo raditi u zaključanoj sobi bez pokušaja utjecaja. Već je dovoljno teško postići dogovor među sobom, bez da na nas pokušava utjecati još ljudi", dodao je.
Budući da je rok za nominacije 31. siječnja svake godine, Trump će vjerojatno morati čekati do 2026. prije nego što se kandidira za nagradu. Prisegnuo je tek 20. siječnja, samo nekoliko dana prije roka.
Kladionice imaju svoj popis
Odbor za dodjelu nagrada ne objavljuje popis kandidata prije proglašenja pobjednika, ali su rekli da je ove godine nominirano 338 kandidata, od kojih su 244 pojedinci, a 94 organizacije. Prošle godine je bilo 286 kandidata.
Kladionice u ponudi imaju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao jednog od potencijalnih favorita, zajedno s Julijom Navaljnom, udovicom ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, koji je umro nakon što je navodno otrovan u ruskom zatvoru.
Prema jednoj kladionici, Donald Trump ima otprilike 17 posto šanse za osvajanje, Julija Navaljna oko 15 posto dok Zelenski ima oko osam posto šanse. Međutim, Sudanska hitna služba ima najveće izglede - čak 33 posto šanse. Liječnici bez granica imaju šest posto šanse, a NATO četiri posto.
Zanimljivo, prije samo dva dana - Trump je bio na 50 posto.
I premda se ne očekuje da će Trumpovi ratni pregovori biti dovoljni za osiguranje nagrade, ona bi mogla pripasti lokalnim posrednicima koji pregovaraju o prekidu vatre i pristupu pomoći u sukobima, poput mirovnih odbora u Srednjoafričkoj Republici, Zapadnoafričke mreže za izgradnju mira ili Odbora za starješine i posredovanje u El Fasheru, Darfur.
Četiri američka predsjednika već su dobila nagradu
Četiri američka predsjednika osvojila su je u prošlosti: Theodore Roosevelt (1906.), Woodrow Wilson (1919.), Jimmy Carter (2002.) i Barack Obama (2009.).
Svi predsjednici osvojili su nagradu dok su bili na dužnosti, osim Cartera - iako je Nobelov odbor rekao da ju je trebao osvojiti 1978., dok je bio predsjednik, kada je uspješno posredovao u mirovnom sporazumu između Egipta i Izraela.
Obama je osvojio nagradu samo devet mjeseci nakon početka predsjedništva za "izvanredne napore u jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima".
"U usporedbi s nekim velikanima povijesti koji su primili ovu nagradu - Schweitzerom i Kingom; Marshallom i Mandelom - moja postignuća su mala", rekao je Obama.
To je činjenica s kojom se Trump nije slagao.
"Dali su je Obami. Nije čak ni znao za što ju je dobio. Bio je tamo oko 15 sekundi i dobio je Nobelovu nagradu. Ja je vjerojatno nikada neću dobiti", rekao je 2019.
Na skupu uoči svoje druge izborne pobjede 2024. godine, rekao je pristašama u Detroitu: "Da sam se zvao Obama, Nobelovu nagradu bih dobio za 10 sekundi."
Tko može osvojiti Nobelovu nagradu
Svatko može biti nominiran za nagradu, ali na njihovoj web stranici stoji upozorenje da, budući da "nema provjere nominacija", "samostalna nominacija stoga nije službena podrška ili čast te se ne smije koristiti za impliciranje povezanosti s Nobelovom nagradom za mir ili s njom povezanim institucijama".
Samo osobe koje ispunjavaju određene kriterije mogu nominirati nekoga, uključujući šefove država, članove vlade, bivše dobitnike Nobelove nagrade i sveučilišne profesore.
Nobelov odbor, panel od pet stručnjaka koje imenuje norveški Storting (vrhovno zakonodavno tijelo), sastavlja uži izbor kandidata, koje zatim dalje pregledavaju vanjski konzultanti. To uključuje stalne savjetnike odbora, norveške i međunarodne stručnjake u tom području.
Nakon što se te informacije podijele s odborom, donosi se konačna odluka i pobjednik se objavljuje svakog listopada.
POGLEDAJTE VIDEO: Dogovara se razmjena taoca, no jamstva za kraj rata nema, Trump: 'Učinit ćemo sve...'
403 Forbidden