Njemački kancelar Friedrich Merz pridružio se zahtjevima demokršćanskih stranaka (CDU i CSU) da se smanji priljev mladih ukrajinskih muškaraca u Njemačku. Merz je naveo da je u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prošlog četvrtka zamolio „da osigura da posebno mladi muškarci iz Ukrajine ne dolaze ponovno u sve većem broju u Njemačku“. Merz je dodao da oni moraju služiti svojoj domovini: „Tamo su potrebni.“. piše Deutsche Welle.

Socijaldemokratski koalicijski partner je drugačijeg mišljenja

Bavarski premijer i šef Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder bio je prvi visoki političar koji se prethodno slično izjasnio. U intervjuu za dnevnik Bild pozvao je EU i njemačku vladu da izvrše pritisak na Kijev kako bi tamošnje vlasti priljevom mladića „upravljale i znatno ga smanjile“. Slično je argumentirao i glavni tajnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Carsten Linnemann. 

Krajem kolovoza, vlada u Kijevu dopustila je i mladim muškarcima u dobi od 18 do 22 godine da napuste zemlju. U Ukrajini oni nisu regrutirani, ali do sada ipak nisu smjeli napustiti zemlju. Prema podacima njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, broj tjednih dolazaka u ovoj dobnoj skupini porastao je s 19 sredinom kolovoza na 1.400 do 1.800 krajem listopada. Ukupno više od 1,2 milijuna izbjeglica iz Ukrajine živi u Njemačkoj.

EKSPLOZIJE, RUŠEVINE, STRAH /

U krvavom napadu na Zaporižje pet mrtvih, Zelenski: 'Treba nam mir i učinit ćemo sve...'

Socijaldemokrati (SPD) do sada nisu zauzeli jasan stav u ovoj raspravi. Njihov zastupnik Ralf Stegner rekao je u razgovoru za DW da mu je teško pozivati mlade Ukrajince da služe svojoj zemlji kao vojnici. „Najvažnije je da svi doprinesemo da se ovaj rat što prije završi. To mi se čini važnijim od pogleda na migracijski zaokret, koji je češće pozadina takvih inicijativa. One koji dolaze, primjerice ratne izbjeglice, trebali bismo tretirati na razuman način.“

Koju namjeru ima Merz?

„Jedan od razloga Merzova apela upućenog Zelenskom jest cilj njemačke vlade da ograniči migracijske tokove u Njemačku", kaže Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) u Berlinu. Kancelar sa zabrinutošću gleda kako mladi muškarci, koji su potrebni Ukrajini, napuštaju zemlju. Ali radi se i o tome da Merz želi ispuniti svoja predizborna obećanja.

To se ne odnosi samo na Ukrajince. Cilj ograničavanja doseljavanja dio je šire rasprave o izbjeglicama i migrantima u Njemačkoj. Ukupno je Njemačka primila „preko milijun Ukrajinaca“, broj koji „primjetno opterećuje njemački sustav“, kaže Meister. Politolog pritom kancelaru pripisuje i „oblik populizma“ te ukazuje na to da desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) ovom raspravom vrši pritisak na vladajuće demokršćane.

Neki stručnjaci to tumače kao poruku potencijalnim biračima AfD-a i sada pokrenutu reformu socijalnih davanja poznatih pod nazivom „građanski novac“ (Bürgergeld).

DIGNUTA VOJSKA /

Je li ova država nova meta Rusije? 'Ovo nije sabotaža, već državni udar, a njihov cilj je jasan...'

Predviđeno je, među ostalim, da ukrajinske izbjeglice koje u Njemačku dođu nakon 1. travnja 2025. više nemaju pravo na taj novac. Njihove naknade bit će izjednačene s naknadama za azilante. Ubuduće će dobivati oko 120 eura manje mjesečno. Samci iz Ukrajine do sada su dobivali oko 560 eura mjesečno, uz dodatak za stanarinu, grijanje i zdravstveno osiguranje. Ubuduće će državna pomoć iznositi oko 440 eura, a zdravstvena zaštita također će biti ograničena.

„Merz je u pravu", kaže Winfried Schneider-Deters, politolog i publicist koji živi u Ukrajini i Njemačkoj. „Groteskno je da njemački kancelar mora podsjećati ukrajinskog predsjednika da su mladi Ukrajinci tamo ‘potrebni’ – naravno prije ‘obnove’. Naravno kao vojnici.“

Može li Njemačka ograničiti ulazak Ukrajinaca?

Meister vjeruje da Merzov apel ima veze i s tim što Njemačka teško može ograničiti ulazak Ukrajinaca. Oni imaju pravo boraviti u EU bez vize do 90 dana godišnje. Osim toga, Europa je nakon ruske invazije svim Ukrajincima dodijelila privremenu zaštitu, uključujući dozvolu za rad – pravilo produženo do ožujka 2027. Meister pretpostavlja da bi porast broja dolazaka mogao biti i sezonski: „Zimi dolazi više ljudi, a neki se u proljeće vraćaju.“

Zelenski se još nije oglasio o ovoj temi. Meister i Schneider-Deters sumnjaju da će Kijev udovoljiti želji njemačkog kancelara. „To bi bila vrlo nepopularna odluka u Ukrajini“, kaže Meister. Stručnjak DGAP-a zalaže se za to da Europa i Njemačka isporuče više oružja Ukrajini kako bi podržale tamošnju vojsku.

Što misle Ukrajinci u Njemačkoj?

Irina Shulikina, direktorica ukrajinske nevladine organizacije Viče u Berlinu, dijeli ovo mišljenje. „Ukrajini trebaju ljudi, ali i oružje. Ključno je da europske zemlje, uključujući Njemačku, konačno prestanu financirati ruskirat kupnjom nafte i plina“, rekla je Shulikina za DW.

„Također moramo razumjeti o kojim ljudima govorimo. U Njemačkoj su mladi između 18 i 22 godine tek završili školu; njihovi roditelji često još plaćaju njihovo zdravstveno osiguranje, i oni još primaju dječji doplatak. Zašto bi ta djeca odjednom prestala biti djeca samo zato što dolaze iz Ukrajine? Njihov dosadašnji život obilježilo je jedanaest godina rata, od čega posljednje četiri godine ruska invazija."

KIJEV U ŠOKU /

SAD i Rusija u tajnosti smislile plan za kraj rata! Ukrajini stigla poruka: 'Morate prihvatiti'

Aktivistica se protivi onima koji vjeruju da će mladi Ukrajinci zauvijek ostati u inozemstvu: „To je manipulacija. Mnogi se vraćaju, mnogi planiraju povratak, mnogi studiraju kako bi u budućnosti bili korisni svojoj zemlji. Izjave koje žele riješiti problem pritiskom na ukrajinsku djecu nisu samo pogrešne, nego i licemjerne.“

Publicist Schneider-Deters, međutim, ostaje skeptičan. Ne vjeruje da će se većina mladih Ukrajinaca nakon rata htjeti vratiti u domovinu.

Mnogi Ukrajinci žele ostati u Njemačkoj

Svaki drugi izbjeglica iz Ukrajine bio bi spreman vratiti se – ali pod određenim uvjetima, poput obnove granica iz 1991., sigurnosnih jamstava kroz članstvo u NATO-u i perspektive ulaska u EU. To je pokazala studija minhenskog Ifo-instituta objavljena u listopadu 2025. Ispitivani su Ukrajinci u 30 europskih zemalja.

U Njemačkoj je udio onih koji žele ostati veći: 59 posto onih koji su pobjegli u prvim mjesecima rata i 69 posto onih koji su stigli kasnije nemaju interesa vratiti se u Ukrajinu. To pokazuje studija koju je naručio Središnji ured za zapošljavanje (BAMF)iz 2023./24. Nema dostupnih podataka o tome koliko se Ukrajinaca već vratilo u domovinu. Prema različitim procjenama, između 300.000 i 400.000 onih koji su od 2022. došli u Njemačku vratili su se ili otišli u neku drugu zemlju.

POGLEDAJTE VIDEO: Masivne eksplozije: 'Prvo sam spustila dijete, a onda sam skočila kroz prozor'