Snijeg je ovog tjedna obilno padao nad Bruxellesom, dok su se dužnosnici iz veleposlanstava i europskih institucija vraćali iz blagdanskog sna u šokantan novi svijet.

Poput ledenog šamara arktičkog zraka, operacija Donalda Trumpa s ciljem uklanjanja Nicolása Madura s mjesta predsjednika Venezuele zaprepastila je upravo najviše dužnosnike EU-a i zaledila ih u šutnji.

Trump je zatim doveo u pitanje NATO, zaprijetio Kubi i Iranu te izjavio da mora posjedovati Grenland zbog nacionalne sigurnosti, bez obzira na to slažu li se s time američki saveznici koji ga trenutačno kontroliraju.

"Ne trebam međunarodno pravo“, izjavio je američki predsjednik u intervjuu za New York Times.

'Oni su vrlo sposobni'

Ali međunarodnom pravu treba Trump. Kako piše Politico, njegov pristup predstavlja egzistencijalnu prijetnju ne samo globalnim sporazumima poput Pariškog klimatskog sporazuma, već i Europskoj uniji - najvećoj svjetskoj tvornici međunarodnog zakonodavstva.

Svake godine EU donosi više od 2.000 direktiva, akata, uredbi i drugih pravnih dokumenata koji usmjeravaju gospodarski i društveni život u 27 država članica. U svijetu kojim dominira Amerika, i u kojem vladavina prava nije važna, zakonodavni stroj EU-a mogao bi brzo postati suvišan. 

Prvi tjedan 2026. ponovno je razotkrio paralizu i nemoć europskog vodstva da odgovori američkom predsjedniku koji se ponosno hvali da je jedino što ga može zaustaviti njegov vlastiti osjećaj "moralnosti“.

„Ovo je vrlo važan trenutak“, rekao je jedan diplomat iz europske zemlje, koji je, poput ostalih, govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi mogao slobodno govoriti. "U europskim medijima postojala je tendencija ismijavanja Trumpa i njegovih ljudi te njihova prikazivanja kao glupih, a ponekad čak i kao luđaka. Mislim da je to pogrešno. Oni su vrlo sposobni.“

No njihova je misija, rekao je diplomat, jasna: učiniti sve što je potrebno kako bi se unaprijedili interesi SAD-a i Trumpove administracije. Bijelu kuću ne zanima da bude dobar saveznik Europi i više je nego spremna kritizirati, prijetiti, zastrašivati, a možda i napasti stari kontinent. "Ovo ne bi trebalo biti iznenađenje“, rekao je diplomat.

DRAMA SE NASTAVLJA /

Trump otkazao drugi val napada na Venezuelu! Papa poslao poruku: 'Žar za ratom se širi'

Ukrajinski čvor

Gotovo godinu dana nakon početka Trumpova drugog mandata, europski čelnici i dužnosnici nikada nisu formalno raspravili novo američko udaljavanje od nekada bliskih saveznika na strateškoj razini. "O tome se mora raspraviti“, rekao je isti diplomat. "Razlog zašto nismo imali potpunu raspravu jest Ukrajina.“

I tu leži srž napetosti koja paralizira europski odgovor. Baš kao što Europa i dalje ovisi o NATO-u za svoju sigurnost, unatoč opetovanim obećanjima da će stati na vlastite noge, očajnički joj je potrebna američka potpora kako bi se postiglo prihvatljivo primirje u Ukrajini.

Sastanak ukrajinskih saveznika u takozvanoj "koaliciji voljnih“ ovog se tjedna polako približio planu prema kojem bi Sjedinjene Države osigurale vojni oslonac koji bi jamčio svaki mirovni sporazum. No zajednička izjava više od 30 vlada koja je proizašla iz sastanka nije sadržavala pojedinosti o američkoj ulozi i nije bila potpisana od strane Trumpovih predstavnika.

Ipak, riječ je o iznimno osjetljivom trenutku za Ukrajinu, a Rusija još nije ni pristala na plan. Otuđivanje Trumpa u ovom trenutku bilo bi rizično za ukrajinske saveznike u EU-u i šire.

Problem je u tome što će, bez otvorene rasprave o novom stanju Zapada, čelnici teško uspjeti stvoriti političku potporu potrebnu za razmjere nužnog vanjskopolitičkog zaokreta od SAD-a, a možda i od NATO-a.

OPAKO ORUŽJE /

Orešnik je nezaustavljiv? Može nositi nuklearnu bojevu glavu, a pazite za koliko stigne u London

Neugodna tišina

Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je među najotvorenijima kada je riječ o tom izazovu, upozorivši u govoru ovog tjedna da SAD namjerava podijeliti svijet na sfere utjecaja.

"Sjedinjene Države su etablirana sila koja se postupno okreće od nekih svojih saveznika i oslobađa međunarodnih pravila koja je nekada promicala“, rekao je Macron u svom godišnjem vanjskopolitičkom govoru. Macron je rekao da Europa ne smije prihvatiti ono što je nazvao "novim kolonijalizmom“ te da bi trebala dodatno ulagati u „stratešku autonomiju“ kontinenta.

No sam je francuski predsjednik sada slabiji i nepopularniji nego ikad prije, s blokiranim parlamentom u Parizu koji ne uspijeva napredovati u ključnim mjerama te ojačanom krajnjom desnicom koja snažno vodi u anketama. Iako mnogi diplomati i dužnosnici dijele Macronovu procjenu, svjesni su da njegov glas u donošenju odluka u Bruxellesu više nema težinu kakvu je nekoć imao.

U svom vanjskopolitičkom govoru ovog tjedna Macron nije poimence spomenuo američke akcije u Venezueli, niti samog Trumpa.

'Europa je izgubila svoj put'

Čak i ako se Trumpa uspije uvjeriti da ostane uz Europu, odustane od Grenlanda i obveže američke trupe na nadzor mira u Ukrajini, hoće li to potrajati?

Diplomati i dalje sumnjaju koliko bi vrijedio bilo kakav američki potpis na mirovnom sporazumu koji jamči sigurnost Ukrajine, kada je Trump spreman činiti što god želi. "Na kraju dana“, rekao je drugi europski diplomat, "nemaš nikakva jamstva da će stvari funkcionirati.“

Nevažnost EU-a u Trumpovu novom svjetskom poretku vidljiva je posvuda, tvrde kritičari Unije. U Gazi EU nema nikakvu izglednu ulogu u bilo kakvom novom mirovnom upravljanju Pojasom prema Trumpovu planu primirja, unatoč tome što je najveći donator pomoći. Dok iranski prosvjednici pokušavaju srušiti režim u Teheranu, čelnici EU-a nude malo više od toplih riječi — ako uopće o tome govore — s udaljenosti od gotovo 5.000 kilometara.

"Europa je izgubila svoj put i nisam siguran da igdje u svijetu ima ulogu, osim u Ukrajini“, rekao je jedan visoki diplomat izvan EU-a.

VELIKA ANALIZA /

Tko su pobjednici, a tko najveći gubitnici EU samita? Tri 'glavna' imena su na vrhu

Noća mora koja nadilazi Bruxelles

Diplomat je kao posebnu slabost istaknuo „podjele“ na samom vrhu. Na primjer, nijedna osoba ne govori u ime Europe u vanjskoj politici, a povodom američke operacije uklanjanja Madura izdane su odvojene izjave europskih čelnika. Jedna je došla od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, druga od Antónija Coste, predsjednika Europskog vijeća, a treća od Kaje Kallas, koja ima službenu ulogu "visoke predstavnice“ i glavna je diplomatkinja EU-a.

No izjava Kaje Kallas, u kojoj je pozvala na "smirenost i suzdržanost“ te poštivanje "načela“ međunarodnog prava, na kraju je bila potpisana od samo 26 država članica EU-a, dok se jedna — Mađarska — odbila pridružiti.

Američki grubi izazov svjetskom poretku noćna je mora koja nadilazi Bruxelles.

Uzmimo za primjer britanskog premijera Keira Starmera, i samog karijernog pravnika. Prije nego što je došao na vlast, Starmer je napadao konzervativnu vladu u Londonu zbog toga što nije prozivala Trumpovu nezainteresiranost za međunarodno pravo. Sada, kada je na vlasti, može ponuditi tek najslabije javne komentare, odbijajući iznijeti stav o zakonitosti ili nezakonitosti Trumpove operacije promjene režima u Venezueli.

Nježni tonovi

"Kakav pritisak možemo izvršiti na Rusiju ako se ne protivimo onome što SAD radi u Venezueli?“ upitao je još jedan europski diplomat.

Čak i kada je riječ o Trumpovim ambicijama da preuzme "vlasništvo“ nad Grenlandom — dijelom teritorija saveznice iz NATO-a, Danske — Europljani koji su pokušali podržati dansku poziciju formulirali su svoje reakcije najblažim mogućim tonom, pažljivo izbjegavajući sve što bi moglo izgledati kao izravna kritika SAD-a. "Pravo je jače od sile“, bilo je najbolje što je von der Leyen mogla reći. Nije jasno je li u pravu.

"Svijet se više ne temelji na europskim vrijednostima“, rekao je visoki diplomat. "Svijet funkcionira potpuno drugačije. Europa mora pronaći svoj put.“

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Dancima se nije svidio Trumpov smisao za humor: 'Apsurdno, luđački, užasno'