Trumpov dekret o proglašavanju fentanila kao „oružja za masovno uništenje" politički je vrlo dramatičan izraz za supstancu koja već odavno izaziva tiho masovno umiranje. „Nijedna bomba nema takav učinak“, rekao je Trump, procjenjujući broj mrtvih na između 200.000 i 300.000 godišnje, piše Deutsche Welle.

Prema izvještaju zdravstvene agencije CDC, u Sjedinjenim Američkim Državama je 2024. godine više od 48.000 ljudi umrlo od predoziranja ovom drogom, dok je 2023. taj broj iznosio oko 76.000. U Europi je broj žrtava u nižem trocifrenom rasponu. Što točno čini ovaj analgetik toliko opasnim – i koliko je realan scenarij terorističke upotrebe?

Što Trumpova klasifikacija fentanila formalno znači

Trumpova odluka djelomično premješta fentanil iz sfere zdravstvenog i krivičnog prava u područje nacionalne sigurnosti: obavještajne službe i vojska sada se mogu snažnije uključiti, na primjer u borbu protiv kartela ili u slučajevima sumnje na planirane napade fentanilom.

„Centar za studije o oružju za masovno uništenje" (CSWMD) je 2019. godine, u studiji „Fentanil kao kemijsko oružje", zaključio da nema smisla službeno klasificirati fentanil kao oružje za masovno uništenje, barem ne iz perspektive Ministarstva obrane. CSWMD djeluje u okviru Nacionalnog sveučilišta za obranu (NDU) u Washingtonu, institucije Ministarstva obrane SAD, unutar „Instituta za nacionalne strateške studije". 

Istovremeno, autor izvještaja, John P. Caves, Jr., upozorava na realan rizik da bi fentanil mogao biti upotrijebljen kao kemijsko oružje. On poziva na jasnu zabranu upotrebe sprejeva koji sadrže fentanil u policijskim akcijama, prema Konvenciji o kemijskom oružju. Pentagon bi, prema njemu, trebao nastaviti istraživanje fentanila kao potencijalnog kemijskog oružja i pripremu protiv mjera.

Trumpova odluka kao politički manevar

Bivši savezni tužilac i stručnjak za nacionalnu sigurnost Dennis Fitzpatrick nazvao je ovu klasifikaciju „političkim manevrom“ bez stvarne praktične koristi, jer postojeći zakoni o drogama već omogućavaju agresivno gonjenje proizvođača i trgovaca.

Nekoliko stručnjaka za medicinu ovisnosti i javno zdravstvo izjavilo je za „Nacionalni javni radio“ da je tehnički izuzetno teško upotrijebiti fentanil na način koji bi omogućio teroristički napad u klasičnom smislu oružja za masovno uništenje. Većina smrtnih slučajeva nastaje zbog kontaminiranih droga koje se nalaze na ulici, a ne zbog namjernih napada.

KAKAV ULOV /

Zaplijenjena droga vrijedna 3,5 milijuna eura: Pogledajte gdje ju je Albanac sakrio

Oni upozoravaju da ova klasifikacija neće smanjiti dostupnost fentanila na ulici niti broj smrtnih slučajeva od predoziranja. Umjesto toga, vide dalju militarizaciju „rata protiv droga“, dok prevencija, liječenje i socijalne mjere ostaju nedovoljno financirane i zanemarene. Ovo, kažu, također otežava međunarodnu suradnju – posebno s Kinom u kontroli prekursora (početnih kemikalija za proizvodnju neke droge) – jer se stvara dojam da se indirektno optužuje Peking za podršku „oružju za masovno uništenje".

S druge strane, zagovornici unutar sigurnosnih struktura i udruženja žrtava kao što je „Obitelji protiv fentanila" tvrde da broj žrtava i ekonomska šteta odgovaraju „oružju za masovno uništenje usporenim tempom“, te da su stoga opravdani najširi instrumenti obavještajnih službi, vojske i međunarodnog pritiska.

Fentanil: podrijetlo, medicinska upotreba i rizici

Fentanil je sintetički opioid i snažan analgetik koji se najčešće koristi u anesteziji i u liječenju pacijenata oboljelih od raka u terminalnoj fazi. On je daleko potentniji od klasičnih opioida poput morfina ili oksikodona – vrlo male količine dovoljne su da blokiraju jake bolove. Izvorno je razvijen kao visoko učinkovit i precizno dozirljiv anestetik i u medicini je nezamjenjiv kada se pravilno nadgleda.

Fentanil se veže za opioidne receptore u središnjem živčanom sustavu, smanjuje osjećaj boli i često izaziva snažnu euforiju i osjećaj opuštenosti. Upravo ta kombinacija čini ga atraktivnom drogom – ali i izuzetno opasnom: samo nekoliko miligrama može toliko usporiti disanje da osoba počne plitko disati ili potpuno prestane disati.

AMERIKA BRUJI O OVOME /

Trump povukao drastičan potez! Masovna pucnjava bila je zadnji čavao u lijesu

Posljedica su nedostatak kisika, gubitak svijesti, koma, a u najgorem slučaju i brza smrt zbog zastoja disanja. Dodatni problem je što fentanil vrlo brzo izaziva ovisnost – tolerancija raste, doze rastu, a razlika između „opijenosti" i smrti postaje minimalna.

U bolnicama se fentanil najčešće daje intravenski ili putem flastera koji polako otpuštaju aktivnu supstancu. Na crnom tržištu dominiraju praškasti oblici, izdrobljene tablete i sve češće forme koje se puše ili ušmrkavaju.

Problem je u tome što ilegalni proizvođači ne doziraju precizno, pa se fentanil miješa s drugim drogama – poput kokaina ili heroina – bez da korisnik zna jačinu. Dva miligrama mogu biti smrtonosna; jedna pogrešno pripremljena tableta ili jedan „dim“ previše mogu biti fatalni. Čak i iskorišteni medicinski flasteri mogu sadržavati dovoljno aktivne tvari da budu opasni pri zloupotrebi.

Globalni lanci opskrbe

Fentanil je u potpunosti sintetički i proizvodi se u kemijskim laboratorijima. Kao ilegalna droga pojavio se već 1970-ih, a od 1980-ih nelegalna proizvodnja naglo raste.

Danas se prekursori i kemijski sastojci iz Kine smatraju ključnim elementom lanaca opskrbe, koji se zatim u Srednjoj i Latinskoj Americi prerađuju u fentanil u obliku praha i tableta. Odande droga dospijeva u Europu i naročito u Sjedinjene Države.

Američka služba za droge DEA je 2022. zaplijenila više od 50,6 milijuna falsificiranih tableta s fentanilom i oko 4,5 tona fentanilskog praha. Prema njezinim podacima, to odgovara više od 379 milijuna potencijalno smrtonosnih doza – „dovoljno da ubije svakog Amerikanca", rekla je tadašnja direktorica DEA, Anne Milgram, u prosincu 2022.

POGLEDAJTE VIDEO: Tehno party ispred parlamenta i pobuna protiv racija: Objavili rat 'ratu protiv droga'