Česte su pritužbe građana u medijima širom Balkana na stanje u zdravstvu, nedostatak mnogih lijekova, duge liste čekanja na intervencije i operacije, a sve češće i na neljubaznost liječnika i medicinskih sestara.
Zanimljivo je da se te pritužbe i suštinski nedostaci i problemi zdravstvenih sustava gotovo ne razlikuju od Sjeverne Makedonije, preko Srbije i Crne Gore, te Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Iako je Hrvatska već više od desetljeća članica EU-a, pacijenti se ne žale ništa manje od pacijenata u ostalim zemalja regije - naprotiv.
Klime, računala i - Nijemci
Većina medija u Srbiji posljednjih desetak dana prati stanje u bolnicama u Beogradu i cijeloj zemlji. Val ekstremnih vrućina i vrlo visokih temperatura smeta svima, a posebno pacijentima na liječenju i u postoperativnom tijeku liječenja. Posebno je ukazano na stanje u rodilištima, gdje je bilo problema s centralnim klima sustavima, a uvjeti za trudnice i bebe bili su gotovo nepodnošljivi. Čak se i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić morao osobno angažirati i 'naložiti' resornom Ministarstvu da što prije nabavi nove klima uređaje te popravi one koje ne rade. Na pitanje medija tijekom međunarodnog samita u Londonu "da ne radi klima u beogradskom rodilištu Narodni front", Vučić je odgovorio "da ga je sram o tome uopće govoriti, te da je odmah kada je vidio tu vijest nazvao resornog ministra Zlatibora Lončara i rekao da se problem treba hitno riješiti'.
I dok su se u beogradskim bolnicama postavljali klima uređaji, svijet je svjedočio jednom od najvećih padova računalnih sustava u povijesti. Zbog propusta u softveru američke tvrtke 'Crowdstrike' prošlog je petka najmanje osam milijuna serverskih sustava i najmanje pedeset milijuna računala diljem svijeta prestalo raditi. Time su pogođene velike svjetske kompanije, mediji i zračne luke, ali ono što najviše zabrinjava je da su ugrožene i brojne bolnice, hitna medicinska pomoć i primarna zdravstvena zaštita.
Opća bolnica Massachusetts u Bostonu, SAD, koja je također jedna od najvećih u zemlji, objavila je u petak da je otkazala "sve ranije zakazane operacije koje nisu hitno potrebne, te sve druge zahvate i liječničke posjete", a sve zbog pada računalnih sustava povezanih sa softverom 'Crowdstrike'. Slično je bilo i širom Europske unije - bolnice u gradovima Lübeck i Kiel u Njemačkoj otkazale su sve operacije koje su bile zakazane za petak, navodeći kao razlog prekid rada i funkcioniranja računalnih mreža. "Hitna pomoć pacijentima i hitne službe nisu u prekidu, unatoč kvaru računalnih sustava i prekidu rada mreže", priopćeno je u petak iz Sveučilišne klinike "Schleswig-Holstein" na sjeveru Njemačke.
Nikola Tasić, programer i IT stručnjak, navodi da 'Crowdstrike' propust "na sreću nije imao velikog utjecaja na bolnice u regiji":
“Ipak, naša ‘sreća’ zapravo je posljedica činjenice da velik broj računalnih sustava u bolnicama diljem Balkana još uvijek koristi vrlo stari operativni sustav Windows XP koji ne sadrži softversku komponentu tzv. ‘Falcon Sensor’. Stari operativni sustavi, uključujući i Windows 7, koji je također vrlo čest u našim domovima zdravlja i bolnicama, imaju desetke drugih softverskih propusta koji su 'laka meta' hakerima i potencijalno ugrožavaju zdravstvene podatke građana", objašnjava Tasić.
Potpis prije operacije?
Proteklih mjeseci u pojedinim medijima u Srbiji pojavila su se svjedočanstva da pojedini liječnici i zdravstvene ustanove prije operacija i kirurških zahvata traže da "pacijenti potpišu izjavu da neće tužiti ustanovu u slučaju lošeg ishoda zahvata". '. U "Zakonu o pravima pacijenata" stoji da "Pacijent ima pravo slobodno odlučivati o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u slučajevima kada to izravno ugrožava život i zdravlje drugih osoba. Bez pristanka pacijent, u pravilu, ne poduzima nikakve medicinske mjere na njemu. Zdravstvena mjera protiv volje pacijenta, odnosno zakonskog zastupnika djeteta, odnosno pacijenta lišenog poslovne sposobnosti, može se poduzeti samo u iznimnim slučajevima, koji su utvrđeni zakonom i koji su u skladu s medicinskom etikom".
Aleksandra Arsić, pravnica i doktorandica prava, navodi da je "pristanak pacijenta na predloženu medicinsku mjeru ključni dio etičke i pravne prakse u zdravstvu. To je postupak u kojem pacijent izražava pristanak na liječenje, dijagnostiku ili druge medicinske postupke uz informiranu odluku. Važno je da pacijent bude u potpunosti obaviješten o svim relevantnim informacijama, uključujući prirodu postupka, rizike i alternativne mogućnosti liječenja, tako da može donijeti informiranu odluku treba biti dobrovoljan, bez pritiska ili prijetnje."
"No, potpisivanjem informiranog pristanka pacijentu se ne uskraćuje pravo na pokretanje kaznenog ili parničnog postupka protiv liječnika. Također je važno napomenuti da informirani pristanak treba biti sastavljen u odgovarajućem obliku i propisanog sadržaja, te da bi bila ništavna odredba, kojom se pacijentu unaprijed ograničava ili sprječava da pokrene postupak protiv liječnika ili zdravstvene ustanove. Ukratko, pristanak na rizike i komplikacije medicinske mjere omogućuje pacijentu da o njoj donese odluku, dok se odricanjem od postupka pokušava ograničiti ili spriječiti pacijenta da traži pravnu zaštitu u slučaju greške ili povrede. U svakom slučaju, informirani pristanak može biti značajan u dokaznom postupku, ako se postupak pokrene“, objašnjava Arsić.
Građani u regiji sve su češće suočeni s evidentnim nedostatkom odgovarajućih liječnika specijalista u državnim zdravstvenim ustanovama, pa su primorani preglede i laboratorijske analize obavljati u privatnim ordinacijama i medicinskim centrima kojih je posljednjih godina sve više. Cijene u takvim ustanovama ovise o dijagnozi i vrsti pregleda ili analize, a obično se kreću od nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura. Ne treba napominjati da su ti iznosi ogromni za dobar dio građana, a s druge strane vrlo je čest slučaj na cijelom Balkanu da liječnici specijalisti koji jednu smjenu rade u državnom sektoru, drugu smjenu rade u privatno, često u vlastitim ordinacijama.
Nedavna ministrica zdravlja Srbije dr. Danica Grujičič izjavila je svojedobno da je ovakav "dvostruki rad liječnika i medicinskih sestara" mogući izvor korupcije, te da dodatno povećava liste čekanja na preglede u državnim zdravstvenim ustanovama:
"Smatram da je to često izvor korupcije, činjenica da liječnik smije raditi i u privatnoj i u javnoj službi. Također smatram da je digitalizacija zdravstva koju predlaže premijerka odlična stvar. Tako ću, primjerice, ja kao ministrica jednim klikom na računalu moći utvrditi koliko je pojedini liječnik toga dana obavio pregleda, a koliko operacija i koliko je filozofirao", rekla je Grujičić.
I na kraju, ona stara "koliko para, toliko muzike" i dalje ostaje - čak i u zdravstvenim ustanovama.
POGLEDAJTE VIDEO: Globalni kaos osjetio se i kod nas:
