Gubi li Moskva podršku Pekinga? Analitičar: 'Rekao bih da je to politika samokontrole'

Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak dolazi u Kinu. Nepunih tjedan dana nakon što je Peking posjetio američki predsjednik Donald Trump. Rusija ima velika očekivanja. Kremlj je već izjavio da će obje strane posjet iskoristiti za daljnji razvoj svog "privilegiranog partnerstva". 

Putinov pomoćnik, Jurij Ušakov, porekao je da postoji bilo kakva veza između između posjeta ruskog čelnika i nedavnog Trumpovog putovanja. "Treba napomenuti da ne postoji veza između Trumpovih i Putinovih posjeta. Obično unaprijed dogovaramo dnevni red za razgovore s Kinezima", rekao je. Posjet čelnika druge velike sile, međutim, neupitno ukazuje na rastući diplomatski utjecaj Kine. 

IGRANJE S VATROM /

Rusija sa saveznikom započela nuklearne vježbe, uključeno 64.000 vojnika! 'U slučaju agresije'

Dnevni red 

Putin u Peking dolazi u utorak navečer. S Xijem Jinpingom sastaje se 20. svibnja. Njegova delegacije uključuje poslovne predstavnike, pet zamjenika premijera, osam ministara, nekoliko regionalnih guvernera i čelnika ruske središnje banke. Znak je to sve veće ekonomske ovisnosti Moskve o Kini.

U Peking dolazi i Kirill Dmitriev, čelnik Ruskog fonda za izravna ulaganja, ali i ključni pregovarač Kremlja s američkom administracijom u diplomatskim naporima usmjerenim na okončanje ruske invazije na Ukrajinu.

Očekuje se da će Putin ostati snažno usredotočen na osiguranje kontinuirane kineske podrške Moskvi, budući da je Kina od početka rata najvažniji međunarodni partner Rusije. Primarni fokus kineskog predsjednika, s druge strane, vjerojatno će ostati Tajvan pa bi susret dva čelnika mogao odražavati širu geopolitičku strategiju pregovaranja.

Što drži Kinu i Rusiju zajedno?

Putinov posjet Pekingu poklapa se s 25. obljetnicom Ugovora o dobrosusjedskim odnosima i prijateljskoj suradnji između Rusije i Kine, ali odnosi dvije zemlje vrlo su neujednačeni, a svi postignuti dogovori vjerojatno će biti pod kineskim uvjetima, kaže Alexander Gabuev, direktor istraživačkog centra Carnegie Russia Euroasia Center za BBC. "Rusija je u potpunosti u kineskom džepu, a Kina može diktirati uvjete", rekao je.

Kina je najveći trgovinski partner Rusije, dok Rusija čini samo 4 posto kineske međunarodne trgovine. Kina izvozi u Rusiju više od bilo koje druge zemlje, a njezino gospodarstvo je znatno veće od ruskog.

Suradnja Moskve i Pekinga intenzivirala se posljednjih godina uslijed godina. Kineski tehnološki div Huawei iskoristio je nedostatak zapadnih tvrtki u Rusiji kako bi postao ključni stup ruske telekomunikacijske industrije. Moskva je, s druge strane, od početka rata u Ukrajini postala sve ovisnija o kineskim komponentama za svoj ratni stroj pa sada navodno uvozi više od 90 posto svoje sankcionirane tehnologije iz Kine. 

PRISTIŽU OPTUŽBE /

Četvero mrtvih nakon ukrajinskog napada: 'Izveli su teroristički udar uz zvuk pjesama Eurovizije'

Mlađi, ali ponosan partner

Rusija je svjesna ove neravnoteže i rizika koji iz nje proizlaze. Dmitrij Trenjin, predsjednik think tanka Rusko vijeće za međunarodne poslove, u svom je komentaru pod naslovom "Ne klanjamo se nikome" jasno dao do znanja da Rusija ne želi biti vazalna država. "[Apsolutno je neophodno da održimo ravnopravan položaj u našim odnosima i da zapamtimo da je Rusija velika sila koja ne može biti mlađi partner", napisao je, misleći pritom na Kinu. 

Moskva ima malo alternativa za Peking. Smanji li Kina svoju trgovinu s Rusijom, to bi značajno zakompliciralo ruske vanjskopolitičke ciljeve. Međutim, Rusija ima sposobnost ostati pri svojim stavovima, čega je i Kina svjesna. Kina nije voljna izazivati bilo kakvu reakciju Rusije ili ruskih elita, smatra Marcin Kaczmarski, predavač sigurnosnih studija na Sveučilištu u Glasgowu. "Rekao bih da je sažetak kineske politike prema Rusiji politika samokontrole. Kina ne vrši pritisak na Rusiju", rekao je.

Iako mlađi partner, Rusija je ponosna. Gabuev podsjeća na Xijevo putovanje u Moskvu 2023., kada je kineski predsjednik navodno pozvao Putina da ne koristi nuklearno oružje u Ukrajini. Samo nekoliko dana kasnije, Rusija je objavila da će postaviti nuklearno oružje u Bjelorusiji, što su neki protumačili kao namjerno odupiranje Moskve vanjskom pritisku.

Iako rat u Ukrajini može djelovati kao opterećenje za rusko-kineske odnose, može biti i koristan Pekingu u slučaju potencijalne invazije na Tajvan. "Rusija donosi mnogo toga na stol u smislu nekih vojnih tehnologija poput nišne opreme koju još uvijek može prodati i testiranja neke kineske opreme ili komponenti", kaže Gabuev.

Rusija ima i ogromne energetske resurse, strateški važne za Kinu, a Putin je na konferenciji u svibnju izjavio da su dvije zemlje vrlo blizu "značajnog koraka naprijed u suradnji u naftnoj i plinskoj industriji", pri čemu je vjerojatno mislio na plinovod Snaga Sibira 2, za koji su ruski plinski div Gazprom i Kineska nacionalna naftna korporacija navodno potpisali preliminarni sporazum. Izgradi li se plinovod, njime bi se Kini isporučivalo 50 milijardi kubičnih metara ruskog plina preko Mongolije.

KINA VS. SAD /

Donosimo veliku analizu: Tko vodi u suparništvu dviju najmoćnijih sila svijeta?

Partneri, ne saveznici

Savez Kine i Rusije nije formalan pa jedna zemlja ne može slijediti drugu. Bobo Lo, bivši zamjenik šefa misije u australskom veleposlanstvu u Moskvi, kaže da je upravo ta strateška fleksibilnost, a ne krutost vojnog saveza, ono što partnerstvu daje otpornost. Dvije zemlje, unatoč razlikama, dijele vitalne interese i, kaže Lo, imaju mnogo razloga za slaganje čak i u slučaju da se njihovi odnosi sa Zapadom poboljšaju.

Glavni razlog svakako je zajednička granica duga 4300 kilometara. Tu su i komplementarna gospodarstva: Rusija je glavni izvoznik nafte, plina i drugih sirovina, a kinesko industrijsko gospodarstvo je ogromno tržište. Zatim je tu i zajedničko protivljenje svjetskom poretku s SAD-om na čelu. Dodatno, dvije zemlje ne osuđuju postupke jedna druge. "Ne kritiziraju jedna drugu zbog Xinjianga, trovanja Rusa Navaljnog i tako dalje", kaže Gabuev. "I slažu se po mnogim pitanjima lokalnih vlasti u UN-u... što stvara organski simbiotski odnos."

Jedan kineski analitičar, koji je želio ostati anoniman, kaže pak da je javno predstavljanje Kine i Rusije kao nerazdvojnog para djelomično performativno - cilj je projicirati jedinstvo i stabilnost, što predstavlja koristan politički alat za ublažavanje povremenih razlika u interesima. Rusija, primjerice, želi izgraditi svjetski poredak koji u potpunosti zaobilazi SAD, dok je Kina po tom pitanju opreznija i pragmatičnija. Peking izbjegava brzopleto donošenje odluka i daje prednost postupnim dobicima kako bi osigurao dugoročne rezultate. Dobar primjer je reakcija na izraelsko-američki napad na Iran, kada je Peking bio odmjeren u svom odgovoru te nije otkazao pripreme za Trumpov posjet. To jasno pokazuje spremnost Pekinga da ne provocira i ne zatvara vrata, što je pristup koji se bitno razlikuje od ruskog. 

'OVO NASTOJE IZBJEĆI' /

Stručnjak razotkrio pravi izvor brige za Trumpa i Xija: 'To bi onda značilo hladni rat'

Odnosi na svakodnevnoj razini

Još jedan važan faktor u odnosima Kine i Rusije je dubina veza između ljudi tih dvaju društava. Ruski birokrati vjerojatno će više komunicirati sa svojim kineskim kolegama nego što to čine dužnosnici drugih zemalja, iako Charles Parton, bivši britanski diplomat u Kini, cinično primjećuje: "Žele li Kinezi studirati u Moskvi, nastaniti se u Moskvi i kupiti stanove u Moskvi? Ne." On vjeruje i da bi Rusi, kada bi imali izbor, radije ulagali na Zapadu i kupovali stanove u Parizu, Londonu ili Cipru nego u, primjerice, Pekingu.

Gabuev s druge strane, tvrdi da izloženost među ljudima raste brzo, dijelom potaknuta zapadnim sankcijama i strožom europskom viznom politikom koja Ruse gura prema Kini. Rusima je postalo lakše putovati u Kinu. Uzajamni bezvizni režim znači da se za samo nekoliko sati može letjeti bilo kojim od nekoliko dnevnih letova iz Moskve do većih kineskih gradova. Rusi sve više koriste kineske telefone i voze kineske automobile, posebno nakon zapadnih sankcija.

"Dakle, međusobna povezanost, putovanje bez viza te jednostavnost plaćanja i navigacije čine Kinu mnogo bližom nego što je nekad bila", kaže Gabuev. "A onda svi programi razmjene, stipendije, zajednički istraživački programi zbližavaju dva društva."

Iako je sve veća neravnoteža u odnosima između Moskve i Pekinga dugoročno gledano slabost, predviđanja o raspadu odnosa čine se nategnutima. "Kinesko-rusko partnerstvo ostaje otporno. Obje strane prepoznaju da je previše važno da bi propalo, posebno s obzirom na to da ne postoje održive alternative nastavku suradnje", zaključuje Lo.