Donald Trump će odabrati ljude koji će služiti pod njegovim vodstvom, kazali su iz njegova stožera. Prethodno je Bijela kuća objavila da je Joe Biden razgovarao s izabranim predsjednikom i izrazio svoju predanost osiguravanju glatke tranzicije, istovremeno naglašavajući važnost rada na okupljanju zemlje. Biden je također nazvao Kamalu Harris, a danas se očekuje i njegovo obraćanje javnosti.
U nastavku donosimo pregled događaja dan nakon što je Donald Trump izabran za američkog predsjednika:
TIJEK DOGAĐAJA:
Putin čestitao Trumpu: 'Spreman sam razgovarati s njim'
20.00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin prekinuo je šutnju nakon američkih predsjedničkih izbora i pobjede Donalda Trumpa, potvrdivši da je spreman razgovarati s njim.
Bivšem predsjedniku koji se vraća u Bijelu kuću čestitao je na pobjedi govoreći na panelu Valdai u Sočiju, dodavši da je impresioniran Trumpovim ponašanjem nakon što je preživio atentat ranije ove godine.
Trumpa je nazvao "hrabrim čovjekom", dodavši da svaka ideja o "olakšanju okončanja ukrajinske krize zaslužuje pozornost", prenosi Sky News.
Što očekivati od Trumpova mandata po pitanju klimatskih promjena?
15.40 - Moguća klimatska politika izglasanog 47. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa mogla bi biti tek ponavljanje politika iz prvog mandata i pritom ne postoje međunarodne sankcije za odustajanje od međunarodnih zelenih politika.
Pobjeda republikanskog Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u može imati negativni lokalni i međunarodni utjecaj na klimatske napore. Mediji uglavnom izvještavaju o tome da je moguć povratak na politike koje favoriziraju fosilna goriva i smanjuju subvencije za obnovljive izvore energije.
Povratak fosilnim gorivima?
Trump je u kampanji najavljivao da ponovno planira povući SAD iz Pariškog sporazuma. To bi značilo smanjenje američke suradnje u globalnim klimatskim inicijativama, no važnije, to znači i ukidanje regulacije za smanjenje emisija od fosilnih goriva. U prvom predsjedničkom mandatu 2017. – 2021.godine Trump je svojim politikama o ugljenu i drugim fosilnim gorivima stekao popularnost među rudarima i navukao na sebe indignaciju ekoloških aktivista i znanstvenika.
Najave ponavljanja tih političkih mjera u drugoj predizbornoj kampanji nije mu, čini se, nanijelo previše štete. Također je ove godine ponovio namjeru da ukine restrikcije na metan i subvencije na električna vozila. Takvi potezi mogli bi utjecati i na inovacije u zelenim tehnologijama, s obzirom da bi smanjenje poticaja moglo obeshrabriti ulaganja u čistu energiju i održive prakse - oko ovoga su suglasni gotovo svi svjetski mejnstrim mediji.
Što znači Trump za zelenu tranziciju?
Trumpov pristup mogao bi uključivati pokušaje ukidanja nekih dijelova Zakona o smanjenju inflacije, koji je bio ključan za ulaganja u čistu energiju pod Bidenovom administracijom. Iako potpuno ukidanje tih dijelova zakona možda neće biti moguće, Trump bi vjerojatno mogao preusmjeriti sredstva s obnovljivih izvora energije na projekte za fosilna goriva.
Prema mišljenju analitičara, Trumpova pobjeda mogla bi značiti usporavanje, ali ne i potpuno ukidanje tranzicije na čiste izvore energije. Američka industrija suočena je s rizikom da izgubi korak s drugim zemljama koje ulažu u nulte emisije i modernizaciju proizvodnje, što bi moglo podići pritisak na njegovu administraciju da ipak zadrži određene poticaje za inovacije.
Donald Trump u svojoj kampanji za 2024. obećao je poticaje za domaću industriju, posebno automobilsku, kako bi smanjio ovisnost SAD-a o uvozu, posebno iz Kine. Među njegovim prijedlozima su ekstremno visoke carine, čak i do 1,000 posto, na kineske automobile proizvedene u Meksiku, što bi onemogućilo njihov dolazak na američko tržište.
Ekonomski stručnjaci izražavaju sumnje u efikasnost ovih mjera. Prethodni pokušaji s carinama nisu revitalizirali industriju, jer američki proizvođači i dalje teško konkuriraju niskim troškovima rada u Kini i drugim zemljama. Carine su već povećale troškove potrošačima i učinile proizvode skupljima, ali nisu spasili američku proizvodnju.
Dodatno, ako Trump ograniči sredstva za zelenu tranziciju iz “Inflation Reduction Act-a“, moglo bi doći do pada u industriji električnih vozila i čiste energije u SAD-u, što bi moglo ugroziti i američka radna mjesta.
Povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma
Na međunarodnoj razini ne postoji konkretan pravni mehanizam koji bi sankcionirao SAD za povlačenje iz klimatskih obveza poput Pariškog sporazuma. Prema međunarodnom pravu, države potpisnice Pariškog sporazuma imaju pravo povući se iz sporazuma.
Prema članku 4. Pariškog sporazuma, zemlje imaju pravo povući se iz Sporazuma, a čitav proces traje 12 mjeseci. Zemlje također imaju pravo na izmjene svojih ciljeva smanjenja emisija.
Povlačenje iz Pariškog sporazuma može imati ozbiljne političke i ekonomske posljedice. Ako bi SAD ponovno odlučio napustiti sporazum, teoretski bi moglo doći do ukidanja suradnja drugih zemalja prema SAD-u, no s obzirom na globalnu važnost ove zemlje, takvo nešto gotovo da nije realni scenarij. Trgovinske sankcije prema SAD-u teško su zamislive, a UN nema nijedan kontrolni ni penalni mehanizam unutar UN klimatske konvencije za sankcioniranje takve odluke.
Uzrok tome je uspjeh lobističkih skupina koje su 2015. godine prilikom potpisivanja Pariškog sporazuma isposlovale da sve odredbe budu dobrovoljne i da nemaju ugrađene sankcije. Upravo to je glavni razlog neuspjeha gotovo svih zelenih politika u Europi i SAD-u.
Za razliku od prošlih ugovora, poput Kyoto protokola, Pariški sporazum je fleksibilniji i oslanja se na političku i gospodarsku volju zemalja umjesto na pravne kazne.
Trumpova pobjeda, dakle, postavlja prepreke za napredak klimatskih politika, ali i izaziva otpore među industrijama i državama koje već ulažu u čistu energiju.
Trumpovi saveznici: Već se priprema deportacija migranata
15.30 - Saveznici Donalda Trumpa i neki u privatnom sektoru u tišini su se pripremali za pritvaranje i deportaciju migranata iz SAD-a u velikoj mjeri, tvrde četiri izvora upoznati s tom temom za CNN.
Budući da je bivši predsjednik postao budući, očekuje se da će se te pripreme sada još ubrzati.
Pitanje imigracije bilo je važna stavka njegove kampanje na predsjedničkim izborima. Trump je konstantno najavljivao i obećavao masovne deportacije, stavljajući veliki naglasak na unutarnju provedbu za razliku od inzistiranja na graničnom zidu kao 2016., a njegovi saveznici i članovi privatnog sektora raspravljali su o tome kako bi taj plan uistinu izgledao.
Trumpov prioritet je ponovno uspostavljanje granične politike njegove bivše administracije i odmak od politika aktualnog predsjednika Joea Bidena, kazao je Trumpov viši savjetnik Jason Miller američkim medijima.
Macron: 'Jesmo li spremni braniti interese europskog naroda?'
12.55 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak je na okupljanju europskih čelnika poručio da Europa mora potvrditi svoju sigurnosnu neovisnost od SAD-a i braniti svoje interese. "Ne smijemo zauvijek delegirati našu sigurnost Americi", rekao je Macron, prenosi Barrons.
"Jesmo li spremni braniti interese europskog naroda?", pitao je francuski predsjednik.
Vatikan: 'Želimo mu mudrost'
11.50 - Najviši diplomat Rimokatoličke Crkve je čestitao izabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u četvrtak te mu poželio "veliku mudrost" dok priprema povratak u Bijelu kuću. "Želimo mu veliku mudrost jer je prema Bibliji to glavna vrlina vladara", kazao je državni tajnik Vatikana kardinal Pietro Parolin.
"Vjerujem da prije svega mora raditi na tome da bude predsjednik cijele zemlje te tako prevladati polarizaciju koja se u ovo vrijeme veoma jasno osjeća", rekao je Parolin na marginama događaja u Rimu. Kardinalovi komentari predstavljaju prve javne izjave vatikanskog dužnosnika o Trumpovoj pobjedi u utorak.
Papa Franjo, poglavar Katoličke crkve od ožujka 2013., ranije je kritizirao Trumpove politike. Papa je u rujnu rekao da je Trumpov plan da obuzda nezakonito useljavanje i deportira milijune imigranata koji su već u Sjedinjenim Američkim Državama "protivan životu". Franjo je 2016. rekao da Trump "nije kršćanin" u svojim stavovima o migrantima.
Južna Koreja čestitala Trumpu i počela s pripremama za carine
10.50 - Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol razgovarao je u četvrtak s Donaldom Trumpom i čestitao mu na pobjedi na predsjedničkim izborima u SAD-u uz slogan "Učinimo Ameriku ponovno velikom", dok su dužnosnici u Seulu radili na pripremama za "značajne" gospodarske promjene.
Yoon i Trump održali su 12-minutni telefonski razgovor i razgovarali o bliskim sigurnosnim i gospodarskim vezama dviju zemalja u svim područjima, rekao je u četvrtak visoki dužnosnik Južne Koreje.
Osim toga, veleposlanik Južne Koreje u Sjedinjenim Državama posjetio je Trumpov dom Mar-a-Lago na Floridi kako bi se sastao s članovima stožera novoizabranog predsjednika, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Trumpov izbor ponovno je usmjerio pozornost u Južnoj Koreji na njegove vanjskopolitičke planove "Amerika na prvom mjestu" i na to kako će se njegov nepredvidivi stil ispoljiti u drugom mandatu. Dužnosnici su radili iza ponoći u srijedu kako bi se pripremili za promjene koje se očekuju od američkih politika, a Korejska banka i think tankovi vide potencijalni udar na izvoz ako SAD poveća carine.
Sastanci u ministarstvu trgovine započeli su nekoliko sati nakon Trumpove pobjede dok su čelnici južnokorejskog gospodarstva vagali utjecaj potencijalnih carina na izvoz. "Ako se politički stav koji je istaknuo novoizabrani predsjednik Trump ostvari, očekuje se da će utjecaj na naše gospodarstvo biti značajan", rekao je ministar financija Choi Sang-mok na sastanku s ministrima trgovine i vanjskih poslova.
Južna Koreja bi vjerojatno manje patila od Kine, Meksika i Europske unije, ali bi četvrto najveće azijsko gospodarstvo moglo biti prisiljeno ponovno ispregovarati bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini s Washingtonom, smatra Kim Young-gui, ekonomist s Korejskog instituta za međunarodnu ekonomsku politiku (KIEP).
Izvoz Južne Koreje mogao bi pasti za kumulativnih 44,8 milijardi dolara tijekom nekoliko godina, smanjujući njezino gospodarstvo za procijenjenih 0,67 posto ako Trump ispuni svoje obećanje o univerzalnim carinama, stoji u prošlotjednom izvješću KIEP-a.
Trump je obećao uvesti carine od čak 60 posto Kini i univerzalne carine od 10 posto na uvoz iz svih zemalja. Kina i SAD dva su glavna trgovinska partnera Južne Koreje zbog njezinog fokusa na čipove, automobile i petrokemiju.
U ponedjeljak - dan prije izbora u SAD-u - Južna Koreja i Bidenova administracija potpisale su petogodišnji plan prema kojem je Seul pristao na skok od 8,3 posto u svom doprinosu 2026. troškovima održavanja američkih baza u zemlji na 1,09 milijardi američkih dolara, s budućim povećanjem od 5 posto.
Iran: Američki izbori prilika da se preispitaju 'pogrešni pristupi'
10.34 - Izbori u SAD-u prilika su da se preispitaju "pogrešni pristupi" američke vlade, rekao je u četvrtak glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagei prema državnim medijima, nakon što je Donald Trump u srijedu pobijedio na predsjedničkim izborima.
Povratak bivšeg predsjednika u Bijelu kuću mogao bi značiti strožu provedbu američkih naftnih sankcija protiv Irana, koje je pokrenuo 2018. nakon izlaska iz nuklearnog sporazuma između Teherana i globalnih sila.
"Imali smo gorka iskustva s prošlim politikama i pristupima raznih vlada SAD-a. Izbori su prilika da se preispitaju pogrešni pristupi iz prošlosti", rekao je Bagei.
Iranski predsjednik Masud Pezeškian rekao je u rujnu da je Teheran spreman okončati svoj nuklearni sukob sa Zapadom, koji ga optužuje da razvija kapacitete za razvoj nuklearnog oružja. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program samo u miroljubive svrhe.
Predsjednik u odlasku Joe Biden pokušao je oživjeti nuklearni sporazum s Iranom u pregovorima, ali nije uspio postići novi sporazum. Trump nije jasno dao do znanja hoće li ponovno otvoriti to pitanje. "Ono što je važno za Iran bit će kako ćemo procijeniti poteze američke vlade", dodao je Bagei.
Sastanak u Budimpešti
9.14 - Europski čelnici sastaju se u četvrtak u Budimpešti na dvodnevnim razgovorima na visokoj razini koji će nastojati odgovoriti na izazove koje donosi povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću - ali također riskiraju razotkrivanje rascjepa na kontinentu.
Čelnicima Europske unije pridružit će se drugi, od Ujedinjenog Kraljevstva do Turske, kao i šef NATO-a Mark Rutte i ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski, na sastanku Europske političke zajednice (EPC) u četvrtak. Na dnevnom redu: europski sigurnosni izazovi, glavni među njima ruska invazija na Ukrajinu, kao i sukob na Bliskom istoku, migracija, globalna trgovina i ekonomska sigurnost - pitanja koja su sva u prvom planu zbog mogućnosti remetilačkog drugog Trumpovog predsjedništva.
"Europljani doista imaju nož pod grlom", rekao je politički analitičar Sebastien Maillard s Instituta Jacques Delors. "Izborni rezultat prisiljava EU da otvori oči. Možda se u situacijama poput ovih stvari doista mogu pokrenuti", rečeno je. Najhitnija među prijetnjama koje predstavlja Trumpov povratak jest strah da bi mogao narušiti europsku sigurnost i ukinuti potporu Ukrajini i istodobno pokrenuti trgovinski rat visokim carinama na europsku robu.
Nakon razgovora u četvrtak odmah slijedi sastanak na vrhu čelnika EU-a u petak koji je usredotočen na rješavanje rizika opasnog zaostajanja europskog gospodarstva za glavnim rivalima Sjedinjenim Državama i Kinom što je istaknuto u ključnom izvješću bivšeg talijanskog čelnika Marija Draghija.
Ali jesu li europski čelnici spremni okupiti se oko zajedničkih prioriteta - kao što su vitalno potrebni novi alati za financiranje obrane i ekonomske inovacije, koji se oboje smatraju ključnima za osiguravanje europskog suvereniteta - tek će se vidjeti. "Ne mislim da su se stvarno pripremili za ovo", rekao je Guntram Wolff iz istraživačkog centra Bruegel. "Nema potpuno raspravljenog plana o tome što sada učiniti - na razini EU, ali i na francusko-njemačkoj razini. "Snažna Njemačka je u zastoju zbog urušavanja koalicije kancelara Olafa Scholza, a u Francuskoj je predsjednik Emmanuel Macron u posljednjim godinama mandata oslabljen dugotrajnom političkom krizom kod kuće. "Bez to dvoje, ostalima će biti iznimno teško stvarno napredovati u bilo čemu", predviđa Wolff.
Očekuje se Bidenov govor
8:32 - Očekuje se da će Joe Biden javno govoriti danas poslijepodne nakon što je Donald Trump objavljen kao njegov nasljednik.
Erdogan čestitao Trumpu
8.28 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan razgovarao je telefonom s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom o suradnji između dviju zemalja, priopćilo je tursko predsjedništvo. Erdoğan je čestitao Trumpu na izbornoj pobjedi i izrazio želju za razvijanjem suradnje između Turske i Sjedinjenih Država u nadolazećem razdoblju, navodi se u izjavi.
Tijekom Trumpovog prvog mandata, Erdoğan je dvaput bio u Bijeloj kući, dok ga aktualni predsjednik Joe Biden još nije ugostio.
'Poznajem dobre, jake, slabe, glupe. Poznajem sve'
8.15 - Donald Trump je obećao da će izvući pouke iz svog prvog mandata u Bijeloj kući i primijeniti ih sada, djelomično kako bi izbjegao, kako kaže, pogreške koje su ometale njegovu sposobnost upravljanja na željeni način. "Nisam poznavao nikoga tijekom prvog mandata. Nisam bio osoba iz Washingtona. Rijetko sam bio tamo", rekao je Trump prošlog tjedna u intervjuu za Fox News. "Sada poznajem sve. Poznajem dobre, jake, slabe, glupe. Poznajem sve. I učinit ćemo ovu zemlju ponovno velikom, moramo spasiti našu zemlju", dodao je Trump.
Zelenski još jednom čestitao Trumpu: 'Nije slučajno da se sad toliko spominje Reagan'
7.24 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je jednom javno čestitao Donaldu Trumpu na izbornoj pobjedi, a zatim je obavio i telefonski razgovor s njim. Zelenski je prvo objavio video na društvenim mrežama. "Uistinu je poseban dan, budući da jedna vijest zaokuplja globalnu pozornost. Uvjerljiv rezultat izbora u Sjedinjenim Državama. Jasno vodstvo predsjednika Trumpa. Čestitam mu na ovoj pobjedi", govori ukrajinski čelnik.
Dodaje kako mu je bilo "iznimno važno" čuti Trumpove riječi "mir kroz snagu", koje je Trump koristio tijekom svog prethodnog predsjedničkog mandata od 2016. do 2020. godine. Zelenski smatra da će "SAD i cijeli svijet definitivno imati koristi od ove politike". "Nije slučajnost da se sada toliko često spominje Ronald Reagan - ljudi žele samopouzdanje, žele slobodu, žele normalan život", dodao je. Upravo je Reagan ponavljao moto "mir kroz snagu". Zelenski je naglasio da Ukrajina treba "jaku Ameriku" i općenito "jake saveznike". "Imamo potencijala za jaču suradnju. To je ono što će Ukrajinu, Ameriku i cijeli slobodni svijet učiniti uspješnijima", rekao je.
Zelenski je ubrzo na X-u objavio kako je telefonski razgovarao s Donaldom Trumpom i osobno mu čestitao na pobjedi. "Imao sam odličan razgovor s predsjednikom Donaldom Trumpom i čestitao sam mu na njegovoj povijesnoj uvjerljivoj pobjedi", napisao je Zelenski.
Tvrdi da se s Trumpom složio oko održavanja bliskog dijaloga i daljnje suradnje. "Snažno i nepokolebljivo vodstvo SAD-a ključno je za svijet i za pravedan mir", poručio je Zelenski.
Japanski premijer razgovarao s Trumpom: Osjetio sam da je bio prijateljski raspoložen
7.21 - Japanski premijer Shigeru Ishiba nada se susretu s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Sjedinjenim Američkim Državama ovog mjeseca, rekli su četiri izvora. SAD je najvažniji ekonomski i sigurnosni partner Japana, dok je Tokio ključan saveznik Washingtona u Aziji, osiguravajući baze koje omogućuju SAD-u održavanje velike vojne prisutnosti u blizini Kine.
Ishiba je novinarima rekao da je ujutro po japanskom vremenu održao petominutni telefonski razgovor s Trumpom te da su se složili da se sastanu što prije. "Osjetio sam da je bio vrlo prijateljski raspoložen. Stoga sada imam dojam da možemo razgovarati otvoreno", izjavio je.
Troje ljudi upoznatih s planiranjem, koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivosti pitanja, reklo je da Japan želi organizirati susret između Ishibe i Trumpa odmah nakon samita Grupe 20 velikih gospodarstava, koji se održava 18. i 19. studenoga u Brazilu. Četvrti izvor je naveo da Japan nastoji organizirati susret "oko" G20 sastanka.
Trump se veseli susretu s Joe Bidenom
7:17 - Donald Trump raduje se sastanku s Joeom Bidenom koji će se održati uskoro u Ovalnom uredu, rekao je dužnosnik. Nakon obraćanja pristašama na Floridi u ranim jutarnjim satima jučer, Trump se držao povučeno, primajući pozive svjetskih čelnika.
Trump će se sastati s Bidenom ubrzo nakon što administracije započnu proces promjene čelnika.
"Predsjednik Trump raduje se sastanku koji će se uskoro održati i jako cijeni poziv", rekao je direktor komunikacija Trumpove kampanje Steven Cheung.
Dužnosnik Bijele kuće ranije je rekao da su potaknuli Trumpov tim da potpiše potrebne federalne sporazume potrebne za početak uredne predsjedničke tranzicije.
Čestitke Obame i Clintona
6:45 - Bivši američki predsjednik Barack Obama čestitao je Donaldu Trumpu na pobjedi na predsjedničkim izborima.
"Očito je da ovo nije ishod kojem smo se nadali, uzimajući u obzir duboko neslaganje s republikancima u cijelom nizu pitanja", napisao je Obama u priopćenju zajedno sa suprugom Michelle. "No, živjeti u demokraciji znači prihvatiti da naša stajališta neće uvijek pobijediti i biti spremni prihvatiti miran prijenos vlasti", dodao je. Po njegovim riječima, SAD je posljednjih godina prošao kroz puno toga, od pandemije do inflacije.
"No, napredak od nas traži da u dobroj vjeri pružimo ruku čak i ljudima s kojima se duboko ne slažemo. Zbog toga smo došli ovako daleko i zbog toga ćemo nastaviti graditi zemlju koja je poštenija, jednakija i slobodnija", istaknuo je Obama.
U završnoj fazi kampanje, Obama je snažno podržavao Kamalu Harris i kritizirao Donalda Trumpa.
Bivši predsjednik Bill Clinton i bivša državna tajnica Hillary Clinton koju je 2016. porazio Donald Trump objavili su zajedničko priopćenje reagirajući na izborni rezultat. "Američki narod je glasovao, a Donald Trump i JD Vance bit će sljedeći predsjednik i potpredsjednik Sjedinjenih Država. Želimo im dobro i nadamo se da će vladati za sve nas", poručili su.
POGLEDAJTE VIDEO: Zlatno doba ili povratak u 19. stoljeće? Profesor Cody McClain Brown ima pesimističnu prognozu nakon pobjede Trumpa
