Britanski načelnik oružanih snaga Sir Richard Knighton upozorio je na rizik ruskog napada na Ujedinjeno Kraljevstvo te bombastično poručio da "sinovi i kćeri nacije" moraju biti spremni za borbu. Francuski general Fabien Mandon otišao je korak dalje pa rekao da Francuska mora biti spremna i na mogućnost "gubitka svoje djece" u potencijalnom sukobu s Rusima.

Na istoku, Sergej Lavrov uvjerava svijet da Rusija nema namjeru ratovati s Europom. Vanjskopolitički analičar Denis Avdagić upozorava da se europska zabrinutost ne hrani samo ratom u Ukrajini, nego i hibridnim ratom, čiji su oblici na europskom nebu, kopnu i moru postali realnost.

"Više ne pričamo o pokušaju utjecanja na rezultate izbora preko botova na društvenim mrežama ili dezinformacijskim kampanjama”, kaže. “Mi govorimo o vrlo ozbiljnim stvarima: eksplozije, sabotaže. To nisu bezazlene stvari” te dodaje: “U nekim vremenima hladnog rata bi se pokrenuli ratovi zbog toga.”

U tom kontekstu spominje i incidente s dronovima. “Imate upad desetina dronova u jednu europsku članicu, a prethode tomu jednako tako brojni incidenti”, kaže, uz napomenu da su zabilježeni i “letovi dronova iznad zračnih luka” koji su “za sad nerazjašnjeni ili djelom nisu”. "Uočilo se da je u isto vrijeme dok se to događalo da se u blizini nalazila i ruska plovila – vojna, što takozvana komercijalna", kaže Avdagić.

TAJ FILM SMO VEĆ GLEDALI? /

Hrvati na nišanu Rusa? Avdagić: 'Poseže se u nekim varijantama i za Hrvatskom'

Ukrajina je napadnuta – i tu sva priča završava

Avdagić se osvrće i na argument koji se često čuje u dijelu europske javnosti: da je Europa “sama kriva” jer pomaže Ukrajini. “Moramo se podsjetiti da je Ukrajina napadnuta”, kaže. “Ima pravo se braniti i ima pravo tražiti bilo čiju podršku, i pravo je svih ostalih suverenih zemalja da im pruže pomoć.”

Kad Lavrov kaže da Rusija ne planira rat s Europom, Avdagić podsjeća da to nije prvi put da se iz Moskve šalju poruke koje zvuče umirujuće - sve dok ne prestanu biti važne. "Ruski ministar vanjskih poslova poznat je po svom 'stilu' u kojem primjerice tvrdi da ruska vojska nije u Tbilisiju, iako je golim okom vidljivo da su u blizini gruzijskog glavnog grada".

Tako nisu bili ni na Krimu, ni u drugim dijelovima Ukrajine, niti su 'imali namjeru napasti Ukrajinu' - sve dok nije došao taj dan u veljači 2022."

Podsjeća i koliko se uoči invazije olako odbacivalo upozorenja: "Nekim europskim liderima sve je to bilo "bizarno i smiješno". Dodaje da je tih dana bilo gomilu eksperata, najvećih kremljologa koji su tvrdili: “Ne, ne, nikad Rusija neće napasti Ukrajinu”, dok su procjene SAD-a tada bile jasne."

DRAMA NA NEBU /

NATO članica srušila dron: U stanje pripravnosti stavljeni lovci F-16

Od 'denacifikacije' Ukrajine do 'denacifikacije' Europe

Avdagić tvrdi da je posebno problematično što se dio iste ratne retorike sada širi prema Europi. Komentirajući Lavrovljeve tvrdje o europskom ujedinjenju zbog rata protiv Rusa (na isti način kao i Napoleon i Hitler), analitičar posjeća na početak 'specijalne vojne operacije u Ukrajini'.

"Ovo nas baš treba podsjetiti na rusku retoriku po pitanju Ukrajine. I ona je bila 'nacistička i trebalo ju je denacificirati'", kazao je. “Sad je odjednom Europa nacistička, ne znam treba li nas denacificirati od strane Rusije”, dodaje.

Avdagić upozorava da europske rasprave o jačanju obrane često bivaju pogrešno interpretirane i namjerno izokrenute. “Ovdje se ne govori o tome da se netko sprema napasti Rusiju ili uzeti ruske resurse”, kaže. “Radi se o tome da se Europa priprema da je nitko ne može napasti.” Upravo se ta poruka, dodaje, u ruskoj propagandi redovito preokreće u narativ o “agresivnoj Europi”.

PUT DO MIRA /

Cure detalji pregovora: Amerikanci nude jamstva Ukrajini, izvor otkrio što želi Rusija

Trump i 'power play'

Govoreći o transatlantskim odnosima, Avdagić naglašava da se velik dio današnje retorike mora promatrati kroz prizmu političkog 'power playa'. “To Amerikanci tako i zovu”, kaže. “Poruke koje se šalju, način djelovanja – to se velikim dijelom može pripisati Trumpovu načinu funkcioniranja. On smatra da protivnike, ali i partnere, mora zastrašiti i nad njima dominirati kako bi ostvario svoj cilj.”

No, ističe, američki predsjednik nije jedini koji odlučuje. “Dvostranačkom većinom donesen je zakon koji praktično onemogućuje povlačenje američkih vojnih snaga iz Europe bez odluke Kongresa”, podsjeća Avdagić. “U isti paket ugrađena je i pomoć Ukrajini. To je jasna poruka da Kongres i Senat mogu ozbiljno ograničiti predsjednika.”

Uz to, Amerika ulazi u izbornu godinu, a politička se ravnoteža može promijeniti. “Nije predsjednik jedini koji se pita. Jasno je da Trump želi uspostaviti vlastita pravila igre i dominirati, ali sustav ima svoje mehanizme.”

Pozivi da Europa mora više ulagati u vlastitu obranu, kaže Avdagić, nisu ništa novo. “To slušamo desetljećima iz Washingtona. Ono što se promijenilo jest da se stvari koje su se nekad govorile iza zatvorenih vrata sada govore javno i bez diplomatskih rukavica.”

Promijenio se i tempo. “Trump nema političkog strpljenja za dugotrajne pregovore i fine diplomatske procese”, kaže, podsjećajući da je i posljednja deklaracija NATO-ova samita bila najkraća u povijesti Saveza. “Jednostavno mu je neprihvatljivo da se u dokumente ‘trpa’ sve i svašta.”

PITAMO VAS /

Mislite li da bi Europska unija mogla propasti poput Jugoslavije i SSSR-a?

Slon u staklarni

Avdagić priznaje da Trump u mnogim stvarima ima pravo, ali i da je način na koji to radi često destruktivan. “U masi stvari koje govori i čini, ponaša se kao slon u staklarni”, kaže. “Narušavaju se savezništva koja su građena desetljećima – i to vrlo jeftino.”

Dodaje i da u Americi postoji snažan dio javnosti koji smatra da Europa iz partnerstva dobiva više nego što daje. “To je Trumpovo temeljno uvjerenje. On politiku vidi kao transakciju: ako nešto hoćeš, moraš meni nešto dati – i bitno je da ja profitiram.”

Kad se to razumije, kaže Avdagić, Europa ima dvije opcije: pružiti otpor ili pokušati razgovarati i upravljati krizama. “Ovo drugo je najčešći europski pristup.” Ipak, primjećuje da se nešto mijenja – osobito u Njemačkoj, gdje novi kancelar zauzima znatno čvršći stav prema Washingtonu nego što je to dugo bio slučaj.

Na kraju, Avdagić se vraća na početnu tezu. “Sve je to power play”, zaključuje. “Ima puno blefiranja – i s ruske strane, i s američke, i s europske, i s ukrajinske. Govore se stvari za koje se ne misli da će se nužno ostvariti, ali se govore da bi se testirala druga strana.”

U međunarodnoj politici, podsjeća, prijateljstva su rijetka, a interesi trajni. “I to se, u suštini, nikad nije promijenilo.”

POGLEDAJTE VIDEO: Kovačević: 'Putin i Trump slažu se u dvije stvari - da je Ukrajina problem, a ne Rusija'