Predsjednik Vladimir Putin ozbiljno shvaća sve ruske obljetnice. Nije bilo slučajno da je invaziju na Ukrajinu pokrenuo dan nakon Dana branitelja domovine, proslave ruskih vojnih postignuća. Istom tom prigodom je 2014. godine poduzeo prvi korak u aneksiji Krima, jer su tog datuma počeli orkestrirani proruski prosvjedi na poluotoku, piše CNN.
Vođa se očito nadao da će imati više razloga za slavlje do ovoga Dana pobjede, najdomoljubnijeg praznika u Rusiji kojim se obilježava ulogu Sovjetskog Saveza u pobjedi nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Podsjetimo, Sovjetski savez u tom je ratu pretrpio najveće gubitke od svih nacija - poginulo je oko 27 milijuna vojnika i civila.
'Specijalna operacija' u Ukrajini postala je Putinova sramota
U Rusiji se više puta sugeriralo da je Dan pobjede, 9. svibnja, rok za proglašenje pobjede u Ukrajini. Putin i njegova vlada tvrdili su da je cilj njihove takozvane specijalne operacije "denacifikacija" Ukrajine, te da je oslobađanje zemlje od nacista pitanje ruskog opstanka. To je argument koji nema stvarnu težinu očito služi kao pokriće za ruski revanšizam. Iako dobro podmazani propagandni stroj Kremlja radi punom parom od početka invazije u veljači, Putinu će u ponedjeljak biti teško izokrenuti ruske gubitke u istinsku pobjedu, piše CNN. Ako ništa drugo, operacija u Ukrajini za Putina je postala sramota, barem na međunarodnoj pozornici.
Ruska vojska koja po svim mjerilima nadmašuje ukrajinsku ipak nije uspjela zauzeti teritorij na sjeveru Ukrajine, kamoli glavni grad Kijev, a teško se bori čak i na istoku zemlje gdje je sada težište borbi. Ukrajinske oružane snage tvrde da je Rusija u nešto više od dva mjeseca izgubila više od 24.000 vojnika, više od 1000 tenkova, preko 2600 oklopnih vozila i stotine zrakoplova. Ove brojke se ne mogu provjeriti iz neovisnih izvora i vjerojatno su veliki gubici i na ukrajinskoj strani, ali nepobitno je da je ruska vojska oslabljena. Simbol toga je raketna krstarica Moskva, nekoć krunski dragulj ruske Crnomorske flote, koja je sada olupina na dnu mora.
Ključ problema: Rusi nisu zauzeli željeznička čvorišta u Ukrajini
U međuvremenu, Putinovi neprijatelji na Zapadu, među koje je Rusija godinama pokušavala unijeti razdor postaju sve više ujedinjeni, a sve u cilju osiguranja pobjede Ukrajine. Emily Ferris, istraživačica s londonskog Royal United Services Institute, kaže da su ruski neuspjesi uglavnom logistički.
"Neki od logističkih problema koje su imali djelomično su bili zato što zapravo nisu uspjeli zauzeti glavna željeznička čvorišta u Ukrajini. A ruske se motorizirane kopnene snage oslanjaju na željeznicu kako bi premjestile svoje trupe, opremu i tenkove. Budući da nikada nisu uspjeli kontrolirati ta čvorišta, nikada zapravo nisu uspjeli ni stići posebno duboko u ukrajinski teritorij", kazala je Ferris za CNN.
Umjesto toga, ruske snage su se usporeno kretale kamionima i tenkovima od kojih su mnogi zaglibili u blatu.
"Zbog toga im je bilo teško odvući tenkove natrag u Rusiju na popravak pa je stoga mnogo njih napušteno. Mnogo im se opreme počelo lomiti jer tenkovi ne podnose puno kretanja. I, naravno, postojao je vrlo snažan otpor lokalnih Ukrajinaca koji nisu pristali biti okupirani", dodala je Ferris.
Lako je planirati rat u Kremlju, na terenu je drugačije
Čak i na istoku, gdje ruske snage pokušavaju napredovati kroz regiju Donbas, njihovi dobici su ograničeni. Proruski pobunjenici godinama su instalirani u samoproglašenim separatističkim regijama Donjeck i Lugansk, ali Rusija još uvijek nije anektirala ta područja, a njezine snage nastoje slomiti snažan ukrajinski otpor u velikim gradovima.
"Govorimo o ogromnom teritoriju - Ukrajina je golema zemlja - čak i ako su (Rusi) usredotočeni samo na istok i jug. Čak su i tvrdnje viših zapovjednika da će uspostaviti kopneni koridor preko juga Ukrajine još uvijek ogroman zadatak. Činjenica da dosad nisu bili u mogućnosti zauzeti velike gradove i glavna željeznička čvorišta problem je koji će i dalje trajati", smatra Ferris.
Iz Rusije se čini kako je lako isplanirati rat. Ruska propaganda preplavljuje medije koji su gotovo u potpunosti pod državnom kontrolom, ali u ožujku je vlada donijela zakon kojim se "lažne vijesti" o vojsci smatraju kršenjem zakona za koji je propisana maksimalna kazna od 15 godina zatvora. Kao rezultat toga, antiratni prosvjedi koji su se dogodili u prvim tjednima invazije vremenom su jenjavali. A mediji uvelike poštuju novi zakon.
Rusija je usred dugotrajne bitke u lučkom gradu Mariupolju, gdje njene snage intenzivno granatiraju ogromnu čeličanu koju nisu uspjeli zauzeti. Ako čeličana padne, grad je manje-više u njihovim rukama. Obavještajni izvještaji govore da bi Rusija mogla planirati aneksiju Luganska i Donjecka "negdje sredinom svibnja", a također bi mogla proglasiti i pripojiti takozvanu "narodnu republiku" u gradu Hersonu na jugoistoku zemlje - kaže američki veleposlanik pri OESS-u (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) Michael Carpenter.
Mediji uvjeravaju Ruse da su ih napali 'ukrajinski nacisti'
Svaki napredak na bojištu u ruskim se medijima prikazuje kao veliki uspjeh, izjavila je za CNN politička analitičarka Tatjana Stanovaja.
"Poruka u medijima je da sve ide po planu i da ima nekih dobitaka. Rusija je već objavola da je zauzela Mariupolj", kaže Stanovaja.
Prema anketama Levada centra, te poruke učinkovito dopiru do ruskog naroda. One pokazuju ne samo da velika većina Rusa podržava rat, nego i da 68 posto Rusa smatra kako se "specijalna operacija" uspješno odvija. Putinova popularnost također je porasla na 82 posto, nakon što je tijekom pandemije covida-19 pala na oko 60 posto. Međutim, ankete u Rusiji valja uzeti s rezervom budući da su ljudi izloženi snažnoj propagandi i da se neslaganje ne tolerira. Stanovaja kaže da se u državnim medijima pojavio dodatni narativ prema kojemu je Rusija žrtva ovog rata i da djeluje obrambeno.
"Gledate li rusku televiziju nekoliko dana, doista možete početi vjerovati da smo u velikoj opasnosti od ukrajinskih nacista., da smo ranjivi i da bismo morali ustati i zaštititi se jer se u suprotnom dovodi u pitanje opstanak Rusije", kaže Stanovaja.
Ona dodaje kako Putin čak i ne treba iskoristiti Dan pobjede da proglasi bilo kakvu pobjedu, već samo treba računati na antinacističke emocije tog praznika kako bi učvrstio svoja opravdanja za rat.
'Rusi su postali militaristi, ali lijeni. Oni su kauč-trupe'
Kao što će Rusi s pažnjom slušati Putinov govor povodom Dana pobjede, podjednako pažljivo slušat će ga i svjetski čelnici i drugi promatrači željni saznanja kamo bi Putin mogao usmjeriti neki sljedeći rat. Mnogo je nagađanja o tome, ali s Putinom se, kao i uvijek, ništa ne zna. Raste osjećaj nervoze da bi Putin mogao pojačati svoju "specijalnu operaciju". Britanski ministar obrane Ben Wallace čak je prošlog tjedna na jednoj britanskoj radio postaji sugerirao da bi Putin mogao odustati od krinke "specijalne operacije" i otvoreno objaviti rat što bi moglo potaknuti masovnu mobilizaciju. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u srijedu je odbacio tu Wallaceovu tvrdnju kao "besmislicu". Ali ako ruska vojska nastavi iscrpljivati se dosadašnjom brzinom, nije nemoguće da će Putin u nekom trenutku donijeti i takvu odluku.
Andrej Koljesnikov, viši suradnik u Zakladi Carnegie za međunarodni mir, smatra da je Putinov prvotni plan bio proglasiti pobjedu i prekinuti neprijateljstva u ponedjeljak, na Dan pobjede.
"No, očito je da se rat odugovlači, a Putinov plan ne postaje ništa jasniji. On naprosto mora napraviti neku simboličnu ili praktičnu gestu. U Rusiji svi strahuju da će objaviti djelomičnu ili potpunu mobilizaciju. Iako bi se takva mjera mogla pokazati nepopularnom, Rusi su postali militaristi, ali lijeni militaristi, kauč-trupe", kaže Koljesnikov.
'Putin je Dan pobjede pretvorio u pompozni ritual'
Dan pobjede postao je Putinov izvor legitimiteta. On je, kaže Koljesnikov, pronašao način da se identificira s tim datumom.
"Pojednostavio je povijesne detalje i proslavu pretvorio u pompozni ritual", kaže.
U doba Putinove vladavine mit o Drugom svjetskom ratu je prošao metamorfoze. Povjesničari primjećuju da veliča sovjetsku žrtvu, dok istodobno umanjuje Staljinova masovna ubijanja ljudi. Prešućuje i najmračnija poglavlja rata: pakt SSSR-a s nacističkom Njemačkom koji je poslužio kao uvod u rat; masovne deportacije stanovništva koje su Sovjeti smatrali nepouzdanima; masovna silovanja žena u Njemačkoj koncem rata… Kremlj je prihvatio i povorku u narodu poznatu kao "Besmrtni puk" u čast poginulima u ratu, koja je prvi puta održana 2011. godine na kojoj se nose slike poginulih u Velikom domovisnkom ratu. Putin sada sam predvodi tu povorku. Staljin, koji je odbijao vjerovati da će Hitlerova vojska napasti Sovjetski Savez, sve se više slavi kao heroj Dana pobjede, a ne kao vođa kojeg je iznenadila njemačka invazija 1941. godine.
"Naravno, nove generacije ne shvaćaju značaj tog praznika. Oni koji razumiju i poznaju povijest užasnuti su načinom na koji ju je Putin privatizirao", zaključuje Koljesnikov.
