- 93. je dan rata u Ukrajini
- Zelenskij negoduje zbog blokade nekih država prema uvođenju novih sankcija protiv Rusije
- Bivšem moldavskom proruskom čelniku određen kućni pritvor
- Do sada ubijen 4031 civil
- Rusi premijestili svoje snage iz Krima u Zaporožje
- Zelenskij optužio Moskvu za genocid u Donbasu
- Petorica hrvatskih diplomata proglasio "personama non grata"
- Kremlj optužuje Ukrajinu za zamrzavanje mirovnih pregovora
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Zelenskij: Rusi do 100. dana žele ispuniti sve ciljeve na istoku
23.15 - Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenskij u kratkom video obraćanju rekao je da je situacija u Donbasu “vrlo teška”. Rekao je da su ruske snage koncentrirane u obalnom području Ukrajine i koriste "maksimalne topničke" snage.
"Štitimo našu zemlju na način na koji to dopuštaju naši trenutni obrambeni resursi. Činimo sve da ih ojačamo", poručio je Zelenskij dodajući da je cilj Rusije do 100. dana rata ispuniti sve ciljeve na istoku Ukrajine.
Policija evakuirala 31 stanovnika Lisičanska
22.55 - Ukrajinska policija odvela je na sigurno 31 stanovnika, uključujući 13 djece iz istočnog ukrajinskog grada Lisičanska, u jednoj od "najtežih evakuacija" posljednjih dana, prema riječima regionalnog vojnog guvernera Serhija hajdaja, javlja BBC.
On tvrdi da su policajci prvotno bili poslani da evakuiraju sedam osoba, koje su prethodno pristale otići, ali su nakon "nekoliko sati uvjeravanja" na kraju pokupile 31 stanovnika. Dodao je i da je jedno vozilo s humanitarnom pomoći oštećeno uslijed borbi na tom području.
Ruske snage polako napreduju prema gradovima pobratimima Lisičansku i Sjeverodonjecku. Lokalni dužnosnici kažu da je dvije trećine Sjeverodonjecka opkoljeno.
Glavni tužitelj Međunarodnog suda pozvao Rusiju na suradnju u istragama ratnih zločina
22.50 - Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC), pozvao je Rusiju na suradnju u istragama o navodnim ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini, javlja AFP.
Khan je rekao da su ruski dužnosnici odbili surađivati s ICC-om u istragama o ratnim zločinima, ali je istaknuo da su njegova "vrata otvorena" ako Rusija želi pomoći.
“Poziv je tu. Moja vrata su otvorena, a ja ću također nastaviti kucati na vrata Ruske Federacije. Ako postoje tvrdnje koje Ruska Federacija ima, ako postoje informacije koje imaju, ako provode vlastite istrage ili kazneni progon ili imaju informacije koje su relevantne - podijelite ih s nama", poručio je Khan.
OHCHR: U ratu u Ukrajini poginuo 4031 civil
22.04 - Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) objavio je najnovije podatke o ljudskim žrtvama u ratu u Ukrajini, javlja Guardian.
Najnoviji podaci UN-a pokazuju da je od 24. veljače do 26. svibnja uslijed granatiranja i zračnih napada poginuo 4031 civil, od kojih je 261 dijete. Ranjeno je 4735 civila. OHCHR procjenjuje da su stvarne brojke mnogo veće.
Podoljak tvrdi da bi poraz od Rusije značio bujanje revanšizma i Treći svjetski rat
21.47 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak upozorio je da će, ako Moskva ne izgubi rat, njihov "revanšizam i šovinizam samo nabujati". U intervjuu za ukrajinsku televiziju poručio je da bi poraz protiv Rusije doveo do Trećeg svjetskog rata.
Naglasio je da su zemlje Zapada toga svjesne te da će ih navesti da isporuče više oružja Ukrajini. "Vrlo je jednostavno. Ako Rusija ne izgubi, onda će ruski šovinizam i revanšizam samo bujati, postajat će sve veći. A rat, Treći svjetski rat, kojeg se oni, Europljani toliko boje, definitivno će se dogoditi. Rusija će nas mrziti mnogo više… Htjet će nam se osvetiti", istaknuo je Podoljak.
Strani dobrovoljci u Ukrajini uništavaju rusku vojnu opremu
20.30 - Četvorica vojnika, pretpostavlja se američki i britanski dobrovoljci uništila su rusko oklopno vozilo ručnim raketnim bacačem, pokazuje snimka objavljena na Twitteru. Na snimci se jasno čuje kako vojnici u ukrajinskim uniformama govore američkim i britanskim naglaskom, vijugajući kroz šumarak. Nakon što su izašli na čistinu primijetili su ruski oklopnjak BTR-80 te se dali u akciju.
Prvo je vozilo pokušao pogoditi vojnik koji je nosio češki RPG-75M, vrlo sličan zolji, no njegovo je oružje zatajilo. U stvar se umiješao vojnik koji je nosio bacač RGW-90 HH. Kleknuo je, pucao i pogodio oklopnjak iz prve.
Na idućem sastanku NATO-a sudjelovat će Ukrajina, Gruzija, Finska i Švedska
20.23 - Sastanak ministara obrane zemalja članica NATO-a održat će se od 15. do 16. lipnja u Bruxellesu. Na njemu će sudjelovati i delegacije Ukrajine, Gruzije, Finske i Švedske, javlja NEXTA.
Rusi ponovno planiraju napasti Kijev?
19.14 - Rusija navodno razmišlja o drugom napadu na ukrajinski glavni grad Kijev. Meduza, informativna web stranica sa sjedištem u Latviji, priopćila je kako u Moskvi postoje obnovljene nade da može pobijediti u ratu iscrpljivanja u Ukrajini.
Putinova administracija počinje razmišljati da može izvojevati potpunu pobjedu do kraja godine, izvijestili su izvori Meduze, prenosi Sky News. Za dva njihova izvora se tvrdi da su "bliski Kremlju", a drugi su "unutar same Putinove administracije".
Postoje "minimalni" i "maksimalni" pragovi za proglašenje uspješne i završene "specijalne vojne operacije", navodi Meduza. Minimum je navodno zauzimanje istočne regije Donbasa, a maksimalni cilj je zauzimanje Kijeva.
Raniji napad na glavni grad nije uspio, što je dovelo do fokusiranja na Donbas. Čini se da Moskva shvaća da će drugi pokušaj zauzimanja Kijeva biti velika operacija.
"Ruski vojni čelnici očito su se pomirili s činjenicom da se glavni grad Ukrajine ne može 'zarobiti uz malo krvoprolića', što znači da bi za svaku drugu ofenzivu bilo potrebno više vojnika", piše Meduza.
Norvežani presreli ruske lovce
18.59 - NATO je aktivirao borbene avione koji su presreli dva ruska "lovca" u regiji Finnmark na granici Norveške i Finske. Norveški su piloti presreli jedan MiG-31 i jedan Suhoj Su-24 u blizini svoga zračnog prostora, prenosi The Sun. Nakon presretanja, ruski su se zrakoplovi okrenuli na istok.
Guverner Luhanska: Rusi ga neće moći osvojiti u narednim danima
18.57 - Rusija neće moći zauzeti ostatak Luhanska "u narednim danima kao što su predviđali analitičari", rekao je guverner regije Serhij Hajdaj, misleći na Sjeverodonjeck i Lisičansk koji su gotovo u potpunosti opkoljeni, prenosi Sky News.
"Imat ćemo dovoljno snage i resursa da se branimo. Moguće da se moramo povući kako ne bismo bili okruženi", rekao je Hajdaj.
Luhansk je inače gotovo potpuno pao pod rusku kontrolu. Hajdaj je rekao da je autocesta prema bahmutu vrlo opasna, ali i da je evakuacija dalje moguća.
Separatisti: Dvojica Britanaca i Marokanac mogli bi dobiti smrtnu kaznu
18.52 - Dvoje državljana Ujedinjenog Kraljevstva i jedan Marokanac, koji su se borili na ukrajinskoj strani u istočnoj regiji Donbas, mogli bi se suočiti sa smrtnom kaznom, rekli su pobunjenici koje podržava Rusija, prenosi ruska novinska agencija Interfax.
Viktor Gavrilov, dužnosnik Ureda glavnog tužitelja samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR), kaže da je kriminalistička istraga "dovršena" i da - uzimajući u obzir da je rat u tijeku - optuženi mogu dobiti smrtnu kaznu.
Gavrilov je dvojicu zarobljenih Britanaca identificirao kao Shauna Pinnera i Andrewa Hilla, dok je marokanski državljanin imenovan kao Sadun Brahim. DNR je navodno uvela smrtnu kaznu na teritoriju oduzetom Ukrajini 2014. godine.
Lavrov uskoro dolazi u Srbiju
18.50 - Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov dolazi u Beograd 7. lipnja, saznaje Nova.rs. On će se u Beogradu sresti s Aleksandrom Vučićem.
Lavrov u Srbiju dolazi tri dana prije njemačkog kancelara Olafa Scholza, a prvi put od početka invazije Rusije na Ukrajinu.
Austrijski kancelar: Putin je spreman razgovarsti o razmjeni zarobljenika
18.48 - Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je da mu je Vladimir Putin rekao da je Moskva spremna razgovarati o razmjeni zarobljenika s Ukrajinom i "da bi trebalo biti napretka" po tom pitanju. Tijekom 45-minutnog razgovora između dvojice čelnika, ruski predsjednik je izrazio spremnost da razgovara o razmjeni zarobljenika s Ukrajinom, rekao je Nehammer, prenosi Guardian.
"Ruski predsjednik nas je uvjeravao da Međunarodni Crveni križ mora i treba imati pristup ratnim zarobljenicima. Naravno, traži i pristup ruskim ratnim zarobljenicima u Ukrajini. Je li zaista spreman pregovarati, složeno je pitanje", rekao je Nehammer.
U zasebnom priopćenju, iz Kremlja poručuju da je Putin optužio Ukrajinu za "sabotiranje" razgovora s Moskvom tijekom njegovog razgovora s austrijskim kancelarom. Putin je također obavijestio Nehammera da su pokušaji da se okrivi Rusija za poteškoće u isporuci žitarica diljem svijeta "neutemeljeni", ukazujući umjesto toga na zapadne sankcije, rekli su iz Kremlja.
Nehammer je rekao da je ruski predsjednik "dao signale da je prilično spreman dopustiti izvoz preko morskih luka", dodajući: "Prava volja će postati očita tek kada se stvarno provede."
Pregovori s Turskom o ulasku Švedske i Finske u NATO 'malo napredovali'
18.41 - Razgovori usmjereni k rješavanju prigovora Turske na ulazak Švedske i Finske u NATO prekinuti su bez naznaka napretka. Visoki turski dužnosnik rekao je da su razgovori između zemalja malo napredovali i rekao je novinskoj agenciji Reuters "da to nije lak proces". Pregovori će se nastaviti, ali za njih nije određen datum, dodao je izvor.
Svih 30 članica NATO-a, uključujući Tursku, trebaju odobriti zahtjeve Švedske i Finske za pridruživanje zapadnom sigurnosnom savezu. No, Turska je osporila i jedno i drugo nakon što je dvije zemlje optužila za skrivanje osoba povezanih s kurdskim teroristima, što su Švedska i Finska demantirale. Neki analitičari gledaju na stav Turske kao na pokušaj dobivanja ustupaka od drugih članica NATO-a.
Zelenskij: 22 milijuna tona žitarica blokirana u silosima
18.40 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je gotovo polovica ukrajinskog izvoza žitarica trenutno ograničena jer Rusija nastavlja blokirati glavne izvozne rute zemlje kroz Crno i Azovsko more, nazivajući situaciju potencijalnom "katastrofom" za globalnu sigurnost hrane.
Obraćajući se indonezijskom vanjskopolitičkom think tanku na internetskom forumu u petak, Zelenskij je rekao: “22 milijuna tona žitarica danas se čuvaju u silosima. Ne možemo ih isporučiti na međunarodna tržišta gdje su potrebni u ovom trenutku."
Ukrajinski predsjednik je također rekao da su procjene UN-a da bi glad ove godine mogla pogoditi dodatnih 50 milijuna ljudi "konzervativna" procjena, što implicira da će broj pogođenih biti veći, prenosi Guardian.
"Glad ne dolazi sama, uvijek je popraćena političkim kaosom koji pogoršava situaciju, uništava živote ljudi, stvara nesigurne uvjete za obične ljude", rekao je. "U srpnju, kada će mnoge zemlje iscrpiti svoje zalihe prošlogodišnje žetve, postat će očito da katastrofa uistinu dolazi."
Hrvatska odgovorila Rusiji zbog protjerivanja diplomata
18.36 - Nakon što je Moskva danas proglasila pet zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Rusiji nepoželjnim osobama, oglasilo se hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova
Rusija otpustila 115 gardista jer su se odbili boriti
18.23 - Više od 100 ruskih nacionalnih gardista otpušteno je zbog odbijanja borbe u Ukrajini, pokazuju sudski dokumenti, što je do sada najjasniji pokazatelj neslaganja među dijelovima sigurnosnih snaga u vezi invazije Rusije na Ukrajinu, prenosi The Guardian.
Slučaj 115 pripadnika nacionalne garde, snaga poznatih kao Rosgvardija, izašli su na vidjelo u srijedu, nakon što je lokalni ruski sud odbio njihovu kolektivnu tužbu kojom se osporava njihovo ranije otpuštanje.
Prema odluci suda objavljenoj na internetskoj stranici, tužba je odbačena nakon što je sudac utvrdio da su vojnici s pravom otpušteni zbog "odbijanja obavljanja službenog zadatka" da se bore u Ukrajini te su se umjesto toga vratili u mjesto službe. Ročište je održano u Nalčiku, glavnom gradu Kabardino-Balkarske republike na ruskom Kavkazu, gdje je sjedište jedinice.
Ukrajinske zračne snage srušile ruski borbeni avion Su-35
17.36 - Zračne snage Ukrajine izvijestile su da su 27. svibnja oborile ruski borbeni zrakoplov Su-35 u Hersonskoj oblasti. Glavni stožer je ranije rekao da je ukrajinska vojska uništila 206 ruskih zrakoplova od 24. veljače. Na Facebooku je objavljeno da je "oko 14 sati lovac MiG-29 Zračnih snaga Oružanih snaga Ukrajine oborio ruski lovac Su-35 na nebu iznad regije Herson", prenosi CNN.
Za Ukrajinu 100.000 kuna vrijedna humanitarna pomoć Dubrovačke biskupije
17.05 - Humanitarna pomoć Dubrovačke biskupije, vrijedna više od 100.000 kuna, krenula je u petak iz Zagreba konvojem Hrvatskog Caritasa prema Ukrajini. Novčana pomoć za kupnju hrane i higijenskih potrepština za stanovništvo Ukrajine prikupljena je u koordinaciji s Caritasom Dubrovačke biskupije u sklopu akcije "Pomoć za Ukrajinu“ u nedjelju, 8. svibnja u župama četiri dekanata te biskupije: Konavoskom, Stonskom, Pelješkom i Korčulanskom.
"Akcija je bila više nego uspješna i od srca zahvaljujemo župnicima i vjernicima na još jednom odazivu i otvorenosti srca za pomoć braći i sestrama u velikoj potrebi. Kupili smo osam paleta hrane – namirnica i gotovih konzerviranih jela te higijenske potrepštine, u vrijednosti preko 100.000 kuna, te ih pridružili konvoju pomoći Hrvatskog Caritasa upućenom u Ukrajinu, najpotrebitijima koji se nalaze u skloništima“, poručili su iz Caritasa Dubrovačke biskupije.
U osam paleta spremljeno je 3719 kilograma prehrambenih proizvoda, poput graha, vafli, mesnog nareska, kompota i sirupa i gotove konzervirane hrane, te higijenske potrepštine, poput vlažnih maramica i toaletnog papira. Pomoć će u Ukrajini biti isporučena nacionalnom Caritasu Spes u Mukačevu, koji će ju podijeliti po skloništima bombardiranih gradova na istoku i jugu zemlje.
Rusi zauzeli Lima i okružili većinu Sjeverodonjecka
17.04 - Ruske snage osvojile su grad Liman, željezničko dvorište na istoku Ukrajine i okružile veći dio grada Sjeverodonecka, objavili su ukrajinski dužnosnici u petak.Ukrajina tvrdi da njezine snage i dalje drže liniju u istočnoj regiji Donbas, usprkos ruskom napredovanju na dvije najveće fronte u regiji. Proruski separatisti objavili su da potpuno kontroliraju Liman, prometno čvorište koje Rusija napada sa sjevera na jednom od glavnih smjerova svog napretka.
Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da se vojska i dalje drži na sjeveroistoku i jugozapadu, blokirajući Ruse da napreduju prema Slavjansku, velikom gradu udaljenom pola sata vožnje prema jugozapadu. Ruske snage su na istoku zauzele dvije trećine Severodonecka, objavio je guverner regije Luhansk Serhij Hajdaj.
Taj je grad najistočnije veće mjesto koje Ukrajina i dalje drži pod svojom kontrolom u Donbasu. Rusi pokušavaju opkoliti ukrajinske borce u tom gradu i u Lisičansku koji se nalazi s druge strane rijeke. Nakon što su odustale od napada na Kijev u ožujku i Harkiv ranije ovaj mjesec, ruske snage bilježe najveći napredak u nekoliko tjedana na istoku Donbasa.
Oporbeni političar otvoreno kritizirao Putina
16.03 - Otvoreno neslaganje s ratom u Ukrajini je među ruskom populacijom inače rijetko, a sama invazija na susjednu zemlju je bilo kakav oblik protesta učinila još nepoželjnijim. Stoga snimke koje stižu iz Skupštine krajnje istočne ruske regije Primorskij kraj predstavljaju iznimno izoliran primjer javne osude režima Vladimira Putina.
U videu je Leonid Vasjukevič, član frakcije Komunističke partije, govoreći u ime četvorice kolega, zahtijevao od predsjednika da prekine rat u Ukrajini i povuče trupe s njezina teritorija.
"Razumijemo da će, ako naša zemlja ne zaustavi vojnu operaciju, u našoj zemlji biti još više siročadi. Tijekom vojne operacije umiru i onesposobljavaju se mladi ljudi koji bi našoj zemlji mogli biti od velike koristi", rekao je Vasjukevič, prenosi Sky News.
Guverner i predsjednik skupštine rekli su mu da prekine obraćanje prije nego što su naredili njegovo uklanjanje iz prostorije.
Ruska vojska zauzela 90 posto Donbasa?
14.51 - Ruska vojska nastavlja ofenzivu u Donbasu i Lugansku i trenutno se skoro 90 posto tog područja u administrativnim granicama nalazi pod kontrolom snaga te vojske koje zajedno sa snagama Policije DNR i NR kreće prema Slavjansku, Ustinovku, Kamiševah i Vurbovku.
Od ranog jutra ruska vojska na sjeveru Harkova nastavlja sukob za naselje Ternova, a već je preuzela kontrolu nad Limanom.
Prema operativnim planovima koji se navode cilj je da u naredna dva tjedna završi s opkoljavanjem ovih snaga i da se početkom i najkasnije do sredine lipnja započne treća faza u nastupanju ruske vojske u ratnim operacijama u Ukrajini.
Lavrov: 'Zapad je cijelom ruskom svijetu objavio totalni rat'
14.11 - Sergej Lavrov optužio je zapadne zemlje da vode "totalni rat" protiv Rusije te ruskog naroda i kulture.
Zapadne zemlje "otkazuju Rusiju i sve povezano s Rusijom", što uključuje "zabranu ruskih pisaca, kompozitora i drugih važnih kulturnih figura", rekao je na konferenciji za medije u petak.
"Zapad nam je objavio totalni rat, cijelom ruskom svijetu. Kultura otkazivanja Rusije i svega povezanog s našom zemljom već doseže apsurdne situacije", rekao je te dodao kako se "slobodno može reći da će takva situacija biti prisutna još dugo".
Istaknuo je da "SAD i njihovi sateliti udvostručuju, utrostručuju, učetverostručuju svoje napore protiv naše zemlje" i to "koristeći širok dijapazon alata - od unilateralnih ekonomskih sankcija do lažne propagande u globalnom medijskom prostoru".
"U mnogim zapadnim zemljama svakodnevna rusofobija postala je druga priroda. To je bez presedana. Na naše veliko žaljenje, takvo ponašanje podržavaju i potiču vlade u nizu zemalja", zaključio je Lavrov.
Johnson: 'Putin sporo, ali opipljivo napreduje u Donbasu'
12.59 - Ruski predsjednik Vladimir Putin sporo, ali opipljivo napreduje u Donbasu na istoku Ukrajine, izjavio je u petak britanski premijer Boris Johnson.
"Bojim se da Putin, uz veliku cijenu za sebe i rusku vojsku, nastavlja gutati zemlju u Donbasu", rekao je za Bloomberg UK.
On nastavlja napredovati postupno, sporo, ali "bojim se da napreduje opipljivo i stoga je od apsolutno životne važnosti da i dalje vojno podupiremo Ukrajince", istaknuo je. Rusija naziva svoju invaziju koju je pokrenula 24. veljače "specijalna vojna operacija" za demilitarizaciju i "denacifikaciju" svog susjeda. Ukrajina i zapad kažu da su to lažni izgovori za agresivni rat. Johnson je rekao da je Ukrajini potrebna veća vojna potpora, uključujući višecijevne raketne sustave, te je rekao da se sukob mora okončati.
Jedini način na koji se to može završiti jest da Putin prihvati da se … "provela denacifikacija Ukrajine i da se može povući dostojanstveno i časno", rekao je, dodajući da to ne znači da podržava rusku premisu da su u Ukrajini bili nacisti.
"Mislim da postoji politički manevarski prostor da tome stane na kraj", rekao je Johnson.
Kremlj optužuje Ukrajinu za 'kontradiktorne' izjave o mirovnim pregovorima
12.56 - Kremlj je u petak poručio da smatra Ukrajinu odgovornom za činjenicu da su mirovni pregovori između dviju zemalja zamrznuti, istaknuvši kako je nejasno što Kijev želi.
"Ukrajinsko vodstvo konstantno daje kontradiktorne izjave. Zbog toga ne možemo u potpunosti razumjeti što ukrajinska strana želi", kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je ranije da je više puta pokušavao organizirati sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se okončao rat, ali da se čini da Rusija još nije spremna za ozbiljne mirovne pregovore.
"Postoje stvari o kojima treba razgovarati s ruskim čelnikom. Ne kažem da naši ljudi žele da razgovaram s njim, ali moramo se suočiti s realnošću onoga što proživljavamo", kazao je Zelenskij u obraćanju indonezijskom think thanku.
"Što želimo od tog sastanka? Želimo svoje živote natrag… Želimo povratiti život suverene zemlje unutar vlastitog teritorija", poručio je ukrajinski predsjednik. Posljednji mirovni pregovori uživo, koliko je poznato, održani su 29. ožujka. Kontakti su se neko vrijeme nastavili na daljinu, ali obje strane potvrđuju da se razgovori više ne vode.
U Severodonecku 1500 mrtvih od početka rata
12.00 - Oko 1500 ljudi ubijeno je u ukrajinskom gradu Severodonecku od početka rata, objavio je u petak gradonačelnik toga grada, dodajući da ga je opasno napuštati zbog stalnog granatiranja ruskih snaga.
Među poginulima ima vojnika, ali i civila, kazao je Oleksandr Strjuk u petak. Mnogi su i pobjegli. Od nekadašnjih 130.000 stanovnika, u gradu ih je sada samo desetina, između 12.000 i 13.000. Gradonačelnik je rekao da je iznimno opasno za ljude da napuštaju Severodoneck zbog stalnih granatiranja. Naglasio je da ukrajinska vojska čini sve kako bi rutu učinila sigurnom.
"Grad je pod gotovo stalnom paljbom, 60 posto kuća i stanova je potpuno uništeno a gotovo 90 posto je oštećeno i trebat će velike popravke", rekao je Strjuk.
Više od tri mjeseca nakon početka ruske invazije, veliki grad Severodoneck jedan je od posljednjih dijelova Luhanska koji je još uvijek pod kontrolom ukrajinske vojske. No, nedaleko grada već su započele žestoke borbe. Promatrači se boje da bi ukrajinske snage u Severodonecku ubrzo mogle biti opkoljene ruskim i proruskim vojnim snagama.
Proruski separatistički vođa u istočnoj Ukrajini kazao je da je u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck više od 5000 ukrajinskih ratnih zarobljenika, izvijestila je ruska agencija TASS u petak. Oni su objavili i da su u petak uspostavili potpunu kontrolu nad strateški važnim gradom Limanom u istočnoj Ukrajini.
Reuters nije mogao odmah potvrditi točnost ovih navoda.
Pet hrvatskih diplomata 'persona non grata'
11.37 - Moskva je proglasila pet zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Rusiji nepoželjnim osobama (persona non grata), objavilo je u petak rusko ministarstvo vanjskih poslova, a prenijela agencija TASS.
"Kao odgovor na neprijateljske korake koje je ranije poduzeo Zagreb kako bi smanjio veličinu ruske diplomatske misije, (hrvatski veleposlanik) Tomislav Car primio je notu kojom se pet zaposlenika hrvatskog veleposlanstva u Moskvi proglašava 'personama non grata'", objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Ono navodi da je hrvatskom veleposlaniku izražen "snažni prosvjed zbog neutemeljenih pokušaja hrvatskih vlasti da okrive Rusiju za ratne zločine u Ukrajini i pružanja vojne pomoći hrvatske strane neonacističkom kijevskom režimu".
Hrvatska je 11. travnja objavila da je protjerala 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz veleposlanstva u Zagrebu. Ruska Federacija dan kasnije izrazila je snažan prosvjed hrvatskim vlastima i zaprijetila mjerama odmazde.
Embargo na uvoz ruske nafte samo pomorskim putem?
9.30 - Embargo na uvoz nafte i naftnih derivata iz Rusije, koji je 3. svibnja predložila Europska komisija, ali on još nije izglasan zbog protivljenja Mađarske, mogao bi biti razvodnjen i na kraju biti izglasan samo kao embargo na uvoz ruske nafte pomorskim putem, ne i naftovodom Družba.
U Bruxellesu se neslužbeno može čuti da takva, originalno mađarska ideja, polako prevladava među državama članicama i da se dogovor na temelju te ideje pokušava pronaći do ponedjeljka, kad počinje dvodnevni, izvanredni sastanak Europskog vijeća na kojem se okupljaju šefovi država i vlada 27 članica Unije.
Zelenskij optužio Moskvu za genocid u Donbasu
9.14 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je Moskvu za „genocid“ u istočnoj pokrajini Donbas u kojoj grad Severodoneck trpi rusko granatiranje, prenio je BBC u petak.
"Žele da Donbas bude spaljen, žele da bude nenaseljiv“, kazao je predsjednik Zelenskij, koji je u noćnom obraćanju opisao tešku poziciju Ukrajine na istoku zemlje.
Ruske snage približavaju se strateški važnim gradovima Severodonecku i Lisičansku, u pokušaju da ih opkole i unište ukrajinske branitelje. Zelenskij ruske oružane snage nije optužio samo za pokušaj uništenja ukrajinskih snaga. Sugerirao je da je ruska invazija genocidna, te tvrdi da su žrtve ubijanja i prognanstva i civili.
Europsku uniju optužio je za manjak odlučnosti pri usvajanju sankcija. Šesti paket mjera nikako da bude usvojen, prije svega jer je u njega uključen i embargo na rusku naftu kojemu se protivi Mađarska. Europska unija Moskvi svakodnevno za naftu i plin šalje gotovo milijardu eura – novac za koji predsjednik Zelenskij tvrdi da financira invaziju na njegovu zemlju.
BBC javlja da su se tijekom noći čule tri eksplozije u gradu Dnipru, u kojem spasioci u ruševinama traže ljude. Gradonačelnik je kazao da su stanovnici pretrpjeli "nemirnu noć i nemirno jutro“.
U granatiranju drugog ukrajinskog grada Harkiva u četvrtak poginulo je devet ljudi, među njima i jedna beba, dodaje BBC.
SAD odbio Putinov prijedlog za ukidanje sankcija u zamjenu za žitarice
8.47 - Sjedinjene Američke Države odbile su u četvrtak poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina na ukidanje ekonomskih sankcija u zamjenu za deblokadu crnomorskih luka preko kojih bi se izvezle žitarice.
Putin je talijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgovoru rekao da će Rusija pustiti brodove koji prevoze žitarice i gnojivo kako bi ublažila nadolazeću prehrambenu krizu diljem svijeta, ali samo "pod uvjetom da se ukinu politički motivirana ograničenja koja je nametnuo zapad", objavio je Kremlj.
Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da će nastavak izvoza iz Ukrajine biti dozvoljen samo ako se ukinu sankcije protiv Rusije. Međutim, glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da je za neisporuku tona ukrajinskog žita zaslužna ruska pomorska blokada, a ne sankcije.
Trenutno nema razgovora o ukidanju sankcija, tvrdi Jean-Pierre.
„Nema razgovora. Za ovo je kriva Rusija“, rekla je.
Rusija bi „pod hitno trebala zaustaviti rat s Ukrajinom“ koji je utjecao na globalnu sigurnost hrane, dodala je Jean-Pierre.
„Rusija aktivno blokira izvoz hrane iz ukrajinskih luka zbog čega se povećava glad u svijetu. Ovo je njihovo djelo.“
Rusija i Ukrajina su važne izvoznice žitarica i igraju ključnu ulogu u globalnoj opskrbi hranom. Tijekom posljednjih par tjedana, međunarodna zajednica poziva Rusiju da dozvoli izvoz ukrajinskog žita. Ruska mornarica trenutno blokira luke u ukrajinskom Crnom moru, tvrde iz Kijeva. Ukrajina je u srijedu optužila Rusiju za ucjenu i pozvala zapad da ne ukida sankcije dok Rusija ne prekine rat.
Amerika je na korak do toga da Ukrajini pošalje najmoćnije oružje do sada
8.40 - Ukrajina je konačno dobila što je tražila. Naime, napadnuta zemlja već neko vrijeme traži napredne sustave dalekometnih raketa kao broj jedan, a sada će im administracija američkog predsjednika Joea Bidena to i poslati.
CNN javlja da SAD naginje prema slanju tih sustava kao dijela većeg paketa vojne i sigurnosne pomoći Ukrajini, a sljedeći tjedan će se znati i konačna odluka.
Podsjetimo, takvi američki sustavi u mogućnosti su ispaliti seriju raketa dometa više stotina kilometara, a takvim oružjem Ukrajina trenutno ne raspolaže. U Ukrajini ističu kako bi im to oružje moglo donijeti prevagu u borbi protiv ruskih okupatora.
Osim višecijevne bacače raketa (MLRS), Ukrajinci traže i HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System), koji je u mogućnosti ispaljivati seriju raketa kakve koriste i višecijevni bacači raketa.
Podsjetimo, Amerika do sad nije slala takvo oružje zbog straha da bi Ukrajinci mogli koristiti te sustave za ofenzive napade na ruskom teritoriju, kako tvrde američki dužnosnici za CNN.
Rusi premijestili svoje snage iz Krima u Zaporožje
8.00 - Rusija prebacuje pomorske, zračne, kopnene snage s Krima u smjeru Zaporoškog područja.
Regionalna vojna uprava Zaporožja izvijestila je 26. svibnja da je ruski konvoj vojne opreme i pratećih tenkova uočen kako prolazi Melitopolom.
UN: Do sada je u Ukrajini ubijeno 3.998 civila
7.54 - UN-ova agencija za ljudska prava priopćila je da je od 24. veljače, u ratu Rusije protiv Ukrajine, do 25. svibnja ubijeno najmanje 3.998, a ranjeno najmanje 4.693 civila.
Agencija vjeruje da su ti brojevi u stvarnosti puno veći.
Foreign Policy: Putin je izbrisao povijest Rusije i ugrozio joj budućnost
7.30 - Ovaj rat je pun paradoksa. Ruski predsjednik Vladimir Putin inzistira na tome da se bori protiv zemlje koju su preplavili nacisti, iako je među milijunima Ukrajinaca koji su pobjegli pred ruskom invazijom bilo i 78 onih koji su preživjeli nacistički Holokaust i koji su pred ruskom vojskom kao izbjeglice evakuirani u - Njemačku. Devedesetjednogodišnja Vanda Objedkova preživjela je njemačku okupaciju Mariupolja u Drugom svjetskom ratu da bi umrla tijekom ruske opsade grada 2022. U Harkivu. A 96-godišnji Boris Romančenko, koji je preživio koncentracijski logor Buchenwald, poginuo je od ruske granate koja je pogodila njegovu zgradu. Tijekom Drugog svjetskog rata, Ukrajinac Ivan Lisun bio je jedan od sovjetskih vojnika koji su sudjelovali u oslobađanju Bjelorusije i Poljske od nacista. Sada je ruska vojska uništila njegovu kuću u okolici Harkiva. Više čitajte OVDJE.
Moldavija bivšem proruskom predsjedniku odredila 30-dnevni kućni pritvor
7.10 - Sud u Moldaviji u četvrtak je bivšem predsjedniku i proruskom oporbenom čelniku Igoru Dodonu odredio 30-dnevni kućni pritvor, kako bi tužiteljstvu omogućio da istraži optužbe za korupciju i izdaju. Okružni sud u četvrti Ciocana u glavnom gradu Kišinjevu donio je odluku dva dana nakon što je Dodonova kuća pretresena, a njemu određen 72-satni pritvor. Obraćajući se medijima nakon sudske rasprave, Dodon je izjavio da je sudac izvršavao "politički nalog" prozapadne predsjednice Maie Sandu, koja ga je pobjedom na izborima naslijedila 2020. godine.
Rekao je i da nema nikakvu imovinu osim one koju je službeno prijavio. Moldavska vlada je odbacila tvrdnje o političkom uplitanju, a ministar pravosuđa Sergiu Litvinenko je izjavio da će se slučaj voditi "strogo u skladu sa zakonom". Dodonovo uhićenje dolazi u trenutku kada su odnosi između Moskve i Kišinjeva sve zategnutiji.
Kremlj je ranije izrazio zabrinutost zbog vijesti da je Dodon pritvoren, a glasnogovornik Dmitrij Peskov je pozvao moldavske vlasti da poštuju njegova prava. Posljednjih mjeseci ruski separatisti u moldavskoj regiji Pridnjestrovlje okrivljuju susjednu Ukrajinu za "pucnjave, eksplozije i upade bespilotnih letjelica", što izaziva bojazan da bi Moldavija mogla biti uvučena u sukob u Ukrajini, navodi Reuters.
Zelenskij negoduje zbog podjela u Uniji po pitanju novih sankcija Rusiji
7.00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u četvrtak je izrazio negodovanje zbog podjela unutar Europske unije kada je riječ o novim sankcijama protiv Rusije te se upitao zašto je nekim zemljama dopušteno blokirati plan.
"Koliko će još tjedana Europska unija pokušavati dogovoriti šesti paket?", upitao se Zelenskij u kasnonoćnom obraćanju, ističući da Rusija dnevno za opskrbu energentima od 27-članog bloka prima milijardu eura.
Naime, kako podsjeća Reuters, Unija raspravlja o šestom krugu mjera protiv Rusije, uključujući i embargo na uvoz ruske nafte. Za takav potez potreban je konsenzus svih zemalja članica, ali Mađarska se za sada protivi toj ideji s obrazloženjem da bi njezino gospodarstvo pretrpjelo prevelike štete. "Naravno da sam zahvalan onim prijateljima koji zagovaraju nove sankcije. Ali odakle moć ljudima koji blokiraju ovaj šesti paket? Zašto im je dopušteno imati toliku moć?" upitao se Zelenskij.
Volodimir Zelenskij
Službeni Berlin se nada da će razgovori o novom krugu sankcija uskoro biti dovršeni, no to neće biti tema na samitu čelnika EU-a sljedećeg tjedna, rekao je jedan njemački dužnosnik u srijedu. U izjavama ukrajinskog predsjednika drugi dan zaredom prisutna je zaoštrena retorika kada je u pitanju pristup svijeta ratu u Ukrajini. "Pritisak na Rusiju doslovno je pitanje spašavanja života. A svaki dan odugovlačenja, slabosti, raznih sporova ili prijedloga da se 'pacifira' agresor, samo znači da će više Ukrajinaca biti ubijeno", rekao je Zelenskij.
U srijedu su ga razljutili prijedlozi o ustupcima Kijeva za postizanje mira, rekavši da ideja odiše pokušajima smirivanja nacističke Njemačke 1938. godine. Ponovio je i pritužbe da svijet nije uspio potpuno izolirati ruski bankarski sustav, kao i da nije dovoljno brzo Ukrajini dostavio teško naoružanje.
Ukrajinska vojska: Rusi se približavaju Bahmutu, Liman je pao?
Jučer - Ukrajinske oružane snage priznale su da su ruske snage dodatno napredovale u regiji Donjeck zauzevši selo Midna Ruda u krugu od 16 kilometara od grada Bahmuta. Taj je grad na ključnoj ruti opskrbe ukrajinskih jedinica, koje bi daljnjim ruskim napredovanjem bile odsječene.
"U smjeru Donjecka neprijatelj granatira naše trupe, pokreće raketne napade, provodi nadzor i povećava zračnu potporu", rekao je glavni stožer.
Ruski napori da se probiju na zapadnu granicu Donjecke regije su odbijeni, stoga su Rusi nastavili bombardirati obrambene postrojbe južno od Limana, koji je u većoj mjeri već u ruskim rukama. Savjetnik ukrajinskog predsjednika, Oleksij Arestovič je potvrdio da je grad, prema nepouzdanim informacijama, pao: "Način na koji su ga okupirali pokazuje da još uvijek postoji talentirani zapovjednik koji je ispravno organizirao operaciju, što pokazuje povećanu razinu operativne kontrole i taktičke vještine ruske vojske."
Bojišnica na sjeveru Donjecke regije je nepromijenjena, dok su Rusi "u blagom napredovanju" oko Sjeverodonjecka.
Ukrajinska vojska je objavila video i citate vojnika koji upravljaju američkim haubicama M777. Hvale njegovu točnost i domet, uz jednu izreku: "Neprijatelj osjeća učinkovitost našeg topništva svaki dan i svaki sat. Činimo sve što je moguće i nemoguće da potisnemo i eliminiramo neprijatelja i damo našem pješaštvu priliku za protuofenzivu da oslobodimo naše teritorije."
WHO okrivio Rusiju za zdravstvenu krizu u Ukrajini
Jučer - Skupština Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u četvrtak je izglasala dokument kojim osuđuje regionalnu zdravstvenu krizu pokrenutu ruskom invazijom na Ukrajinu, odbivši rivalsku rezoluciju Moskve u kojoj se nije spominjala njezina uloga. U originalnom prijedlogu rezolucije koju su zagovarali SAD i još 50 članica osudila se Rusija, no nisu se suspendirala njezina glasačka prava u toj agenciji Ujedinjenih naroda, što su neki ranije tražili.
Obje rezolucije izrazile su "veliku zabrinutost oko aktualne zdravstvene krize u i oko Ukrajine“, no samo je ona zapadna navela Rusiju i da je kriza "potaknuta njenom agresijom nad Ukrajinom“.
Veleposlanica Ukrajine u UN-u Jevgenija Filipenko prozvala je ruski protuprijedlog "iskrivljenom alternativnom stvarnošću“. "Ruska Federacija nije uspjela u svom ciničnom pokušaju obmane ovog foruma“, rekla je nakon glasanja. Zamjenik ruskog veleposlanika Aleksander Alimov zapadni je prijedlog proglasio "politiziranim, jednostranim i naklonjenim“. "Manipuliranje WHO-om nije prihvatljivo“, kazao je nakon glasanja.
Kina je u oba glasanja bila na strani Moskve. Ova rezolucija neće imati utjecaja na sukob, no smatra se multilateralnom podrškom Kijevu više od tri mjeseca nakon početka invazije 24. veljače. Zapadni prijedlog prošao je s 88 glasova "za" i 12 "protiv", a velik broj od ukupno 194 država ostalo je suzdržano.
Kuleba: Stanje na istoku je gore nego što ljudi vjeruju
Jučer- Vojna situacija u istočnoj Ukrajini još je gora nego što ljudi vjeruju, rekao je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. Dodao je da Ukrajini sada potrebno teško oružje za učinkovitu borbu protiv ruskih osvajača. Kuleba je rekao da se mirovni pregovori s Rusijom zapravo ne vode.
