Stručnjak odgovorio na škakljivo pitanje o Gospiću: 'Je li USKOK trebao reagirati ranije?'
Problem je što je kompletan taj otpad iznad izvorišta pitke vode, dakle iznad vrlo osjetljivog elementa u našem životu i zbog toga bi trebalo hitno hitno to sanirati
Gost u Direktu je čovjek koji je sudjelovao u velikim sanacijama u Tuzli i Mostaru, dugogodišnji savjetnik u Ministarstvu okoliša u BiH - Tomislav Lukić.
Samo kratak osvrt na Kosnicu.
Kosnica se ne može dovesti u kontekst s Gospićem. Svakako je ozbiljan okolišni problem i svakako treba pristupiti hitnom rješavanju tog problema. Treba ga sagledati u cjelini. Treba izvršiti analitiku, treba utvrditi količine i onda shodno analizama utvrditi način sanacije. Problem je što je kompletan taj otpad iznad izvorišta pitke vode, dakle iznad vrlo osjetljivog elementa u našem životu i zbog toga bi trebalo hitno hitno to sanirati. Upravo zbog tih razloga.
Hitno hitno, ali čini mi se da već traje to godinama. A sad ajde, barem ta gospićka priča pogurala je i druge okolišne, odnosno otpadne priče po Hrvatskoj.
Kosnica se dramatično razlikuje po tome što je iznad izvorišta pitke vode i zbog toga bi nadležni organi, prvenstveno i lokalna zajednica, trebala poduzeti mjere. Ovdje se ne radi o okolišnom kriminalu kao u Gospiću. U Gospiću je evidentan okolišni kriminal, a ovdje je nešto što je vrlo, kako bih rekao, česta pojava u Hrvatskoj. Takvih odlagališta, nažalost ima popriličan broj i na žalost, njima se teško prilazi sanaciji. Svaka ta sanacija košta jezivo puno novca i kad vidite koliko su sada procjene vezane za Gospić, pitate se otkud toliki novac. Tamo je i moja procjena bila. Ako bi sve išlo u Waste-to-energy postrojenja, to bi koštalo 120 milijuna.
Znači 120 milijuna eura za sanaciju Gospića?
To je najgora varijanta. Kad bi sve išlo u Waste-to-energy bez selekcije, to bi koštalo 120 milijuna. Bez selekcije, a tamo se mora napraviti selekcija, mora se pristupiti na jedan sasvim drugačiji način i to će potrajati.
Što ulazi od tih 120 milijuna za Gospić? Bageri, otkopavanje, zbrinjavanje...
Rekao sam 120 milijuna da se ne kategorizira otpad i da se sve vozi u Waste-to-energy. Pitanje je tko bi vam to tako prihvatio. To je bruto cijena s kojom se to karakterizira u jednu masu. Međutim, nije to jedna masa. Dakle, to je cijeli niz različitih materijala. Ti materijali se moraju odvojiti, pojedinačno upakirati po pravilima struke i onda odvesti na mjesto oporabe. To će koštati puno jeftinije nego što je takav tretman za cijelu masu. Dakle, imaju četiri varijante koje sam ja razvio kako bi se to trebalo uraditi. Čak smo jednu predložili Ministarstvu i Fondu. Tu je problem onih oko 5000 tona elektro ostataka od obrade elektronskog elektroničkog otpada koji pokazuje ta vrlo opasna svojstva. I njega bi trebalo pod hitno hitno ukloniti.
Kako pod hitno ako čujemo već tjednima da je proces da je natječaj, da se treba odrediti tko će i gdje će to ići. Kako onda hitnije nego što je?
U tijeku je natječaj koji završava 25. ovog mjeseca. I čim završi taj natječaj, sad ne bi bilo transparentno ulaziti u drugu vrstu sanacije. Onog trenutka ako se na natječaju ne odabere pravi izvođač, taj dan odmah treba proglasiti izvanrednu situaciju i ustupiti u direktan pregovarački oblik s nekoliko kompanija koje mogu to odraditi. Što mogu odraditi odmah? Mogu odmah zapakirati taj otpad u adekvatnu ambalažu, odrediti kvalitetu.
I ovo ispod zemlje?
Ne, ne, ne ispod zemlje. Samo govorim o pet tisuća tona tog opasnog otpada od elektronskog i elektroničkog otpada. Dakle, tih 5000 tona odmah zapakirati po pravilima struke, postaviti na nepropusnu foliju koju treba postaviti iznad onog što je zakopano. Dakle, da se to imobilizira, da nema procjednih voda preko toga i na toj površini složiti taj otpad u adekvatnu ambalažu prekriti to da se smanji kontaminacija prostora, a paralelno s tim treba poduzeti sve mjere da se nađe netko tko će primiti taj otpad, tko će ga termički obraditi.
To je za ovo gore, a što je s tim dolje?
To je tek priča... To je već jedan posao koji će tražiti pravilni projekt. Prvo ga zaštititi da nema više procjednih voda da se vode ne procjenjuju kroz to, a to se napravi geo folijom preko i napravi se membrana oko toga. Dakle, postoji način kako da se to radi. Sad nam dolazi vrijeme jesenjih kiša i bit će vrlo problematično brzo ishoditi takve elemente da se to zaštiti. Kad to napravite, pokrijte to sve geo folijom, onda se počinje otkopati onoliko koliko možete dnevno obrađivati. Odvajati dijelove otpada u različite kategorije, izvršiti analizu, označiti ključnim brojevima otpada i odrediti gdje što ide. Jedino se tako to može sanirati. Drugačije nikako ne. Nikako ne možete to sve odjednom voziti negdje zato što je to mješoviti otpad sastavljen od različitih izvora. Uopće se ne zna što dolje imate. Imate sve od medicinskog otpada, elektronskog otpada iz plastične industrije. Nema čega nema.
Malo po malo znači bageri to potkopavaju...
Koliko dnevno možete obraditi... Ne smijete više otkopati.
Koliko je to po vašoj procjeni?
Ne više od 200 tona dnevno. Jer to će potrajati poprilično dugo...
Ako je dolje 33 tisuće tona, a 200 tona dnevno, pa koliko će to trajati?
Nećete moći prije. Jednostavno, fizički, tehnički nećete moći prije više. I to sam rekao previše i to je ovako reducirana brojka, ali s dobrom opremom i dobrim ljudima i dobrim strojevima - to se može. Dakle, i kategorizira, a paralelno s tim pronaći tko će biti percipiran, tko će to primiti. Jer, ako nemate tko će primiti, što ste napravili? Spakirali ste iz jednog oblika u drugi.
Kako to pronaći?
Ima za svaku vrstu otpada, tamo će biti dosta inertnog otpada. To je pomiješano s građevinskim otpadom koji uopće neće morati mijenjati lokaciju. Imat ćete otpada koji je opasan. Dio medicinskog otpada ćete morati zbrinuti na način koji je propisan zakonom za medicinski otpad. Ako se ustanovi opasan otpad ide u spalionice. Europska direktiva kaže da ne smijete zakopati otpad koji ima energetsku vrijednost. Dakle, morate je termički oporabiti, što znači mora ići prema Waste-to-energy postrojenjima. Waste-to-energy postrojenje, nažalost, mi nemamo u Hrvatskoj i dvije su inicijative. Jedna je iz Bikarca, odnosno Šibenika gdje bi se trebala izgraditi Waste-to-energy i napravljene su preliminarne analize. Ako Bog da, mogli bi imati Waste-to-energy u Šibeniku.
Rekli ste da je 200 tona dnevno po vašoj procjeni. Kad bi se išlo na taj direktni postupak, i najhitniji, koliko najkraće bi to sve moglo trajati dok se ne otkopa?
Ne manje od godinu dana.
Premijer kaže da se stvorila histerija oko svega. Je li to histerija?
Gledajte, to je vrlo teška riječ - histerija. To znači da su svi građani Gospića histerični. Ja nikad ne bih upotrijebio takav izraz. Ono što nedostaje našoj javnosti je strategija komunikacije, mi to u kontinuitetu zanemarujemo godinama. Mi ne komuniciramo dobro, a pogotovo institucije ne komuniciraju dobro. Ja sam bio u toj poziciji. Bio sam savjetnik i sad ću ispričati jednu anegdotu. Zadnjem svom ministru sam rekao - nemojte to raditi, to vam neće biti dobro. Dobio sam odgovor - ali ja to tako želim. Tako su i naši ministri. Ministri su političari i oni imaju svoju viziju tog događaja, a često podcjenjuju struku.
Moram vas sad kod stručnjaka pitati jednu stručnu stvar koju smo doznali. Kronološki gledajući kako je išla istraga. Dakle, USKOK je pratio te Šinceke još od 2023. Prisluškivao i slušao, gledao kako oni iskipavaju sve te kamione. Tek početkom 2025. su ih zaustavili u tome što rade i uhitili. Je li netko možda iz Uskoka trebao procijeniti - pa čekajte, nećemo ih pustiti cijelo to vrijeme da to rade. Ok, trebamo prikupiti dokaze i to sve za istragu, ali možda da ih zaustavimo malo prije.
Pretenciozno mi je govoriti o nečemu. Oni znaju koje su dokaze prikupili i otkud je otpad došao. Dakle, oni su znali točno porijeklo otpada i svako porijeklo otpada ima svoju dokumentaciju, ima svoj list i svoju notifikaciju. Dakle, notifikacija se nalazi u ministarstvima. Za svaki otpad morate imati dokumentaciju. Nisu oni mogli uništiti dokumentaciju. Dokumentacija je tu.
Kažem je li netko iz Uskoka možda trebao presjeći čisto zbog ugroze okoliša?
Svakako da je.
Mislite da je?
On je mogao to napraviti u zadanom trenutku u zavisnosti koliko ima podataka da inkriminalizira navedene osobe.