Rusi zaprijetili 'Mrtvom rukom': Božo Kovačević otkrio ključnu stvar da se spriječi novi hladni rat
Prijetnja nuklearnim podmornicama i raketama neodoljivo podsjeća na hladnoratovske šezdesete kada je svijet strahovao od nuklearne kataklizme i kada su se diljem planeta pripremala atomska skloništa
"Vladimire, puno hvala", rekao je američki predsjednik Donald Trump na zadnjem susretu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije šest godina, no stvari se u politici mijenjaju.
Nakon mjeseci komplimenata Trump i Putin zveckaju oružjem i to atomskim. Trump je prema Rusiji uputio dvije nuklearne podmornice uz ultimatum da do petka rat u Ukrajini mora stati - inače stižu prave sankcije.
Božo Kovačević za Direkt
"Prijetnja je upućena, a mi nismo smatrali da je prikladna. Stoga moram biti vrlo oprezan. To radim zbog sigurnosti naših ljudi. Prijetnju je iznio bivši predsjednik Rusije", kazao je Trump koji se referira na prijetnju Putinovog trbuhozborca, bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva koji je prvi spomenuo zloglasnu "Mrtvu ruku" iz doba hladnog rata.
Protokol je to koji se automatski aktivira u slučaju nuklearnog napada na bivši Sovjetski Savez, a danas Rusiju - i to tako da prvo diže "zapovjednu raketu", a nakon nje i druge nuklearne rakete koje gađaju unaprijed zacrtane ciljeve na zapadu. "To je nedvojbeno opasna eskalacija. Predsjednik Trump je morao znati da Rusija neće prihvatiti ultimatum, jer oni slijedeći svoju svoju predodžbu o sebi kao o velesili, ne žele dopustiti drugima da njima postavljaju ultimatume", objašnjava bivši veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević.
Prijetnja Orešnikom
Sve se događa pred put specijalnog Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa u Moskvu koji bi trebao omekšati Putina uoči deadlinea za uvođenje strogih američkih sankcija. Ruski predsjednik opet načelno prihvaća mirovne razgovore čak i s Ukrajinom, ali u istom nastupu prijeti hipersoničnim raketama Orešnik koje će instalirati u Bjelorusiji. "Ruski i bjeloruski vojni stručnjaci odabrali su lokaciju budućih položaja za raketne sustave Orešnik. Sada je u tijeku priprema tih položaja", poručio je Putin.
Prijetnja nuklearnim podmornicama i raketama neodoljivo podsjeća na hladnoratovske šezdesete kada je svijet strahovao od nuklearne kataklizme i kada su se diljem planeta pripremala atomska skloništa. "Nuklearne podmornice su zaista imale najvažniju ulogu u vrijeme kubanske raketne krize i one su bile najopasnije za mogućnost da sukob između jednoga i drugoga svijeta prestane biti hladni i postane vruć", tumači povjesničar Tvrtko Jakovina. Srećom John F. Kennedy i Nikita Hruščov 1962. u jeku najveće krize uspjeli su u zadnji čas smiriti tenzije.
Gotovo pola stoljeća svijet je živio zarobljen u strahu od kraja civilizacije, dok na kraju hladni rat nije raspadom Sovjetskog saveza i dogovorom Mihaila Gorbačova sa Zapadom. Pregovara se i danas, ali s debelom figom u džepu. Ni Trump ni Putin nisu lideri koji imaju običaj slušati druge. Putinov cilj je jasan, Ukrajina kao suverena država ne smije postojati, Trump želi završiti rat pritiskom - što mu prolazi u Kijevu, ne i u Moskvi. "Nažalost, čini mi se da je ovo više kupovanje vremena koje gledamo i igrokaz koji svaki put podiže prag mogućnosti da prijetite nuklearnom bombom, da prijetite zaoštravanjem", smatra Jakovina.
Važna uloga Kine
U odnosu na hladni rat - novost je i to što se osim Washingtona i Moskve - za svjetski mir nešto se mora pitati i Peking. A Kinezi pak upravo održavaju pomorske vježbe s Rusima i nije im na kraju pameti stiskati Putina prije nego što dobiju nešto zauzvrat za sebe. "Svjedočimo povećanju tenzija, povećanju vjerojatnosti izbijanja nuklearnog rata. Ključno je da Amerika i Kina kao dva glavna globalna suparnika otpočnu pregovore o pitanjima od zajedničkog interesa", priča Božo Kovačević.
Jer u suprotnom, mučna atmosfera koja je obilježila polovicu 20. stoljeća stvarno bi se mogla vratiti.
403 Forbidden