Iranske rakete mogu dosegnuti i Zagreb? Hrvatski vojni analitičar: 'Evo o čemu se radi'

Čovjek su uzdignutim rukama slavi ispaljivanje velikog projektila - tako iranska revolucionarna garda preko filmića na društvenim mrežama svijetu pokazuje svoju snagu.

A da ona postoji, bez obzira na više od tri tjedna izraelsko-američkog raketiranja, dokazuju rakete koje gotovo svakodnevno padaju na Tel Aviv. "Tada smo čuli vrlo snažan prasak. Uši su me boljele. A onda se cijelo sklonište treslo", ispričao je Eliav, nakon noćašnjeg napada na jednu rezidencijalnu četvrt.

JE LI NAM POTREBNA? /

Umirovljeni general objasnio kako radi Davidova praćka: 'Evo koliko takvih bi trebalo Hrvatskoj'

Izrael tvrdi - Berlin, Pariz, Rim u izravnom dometu 

Da nema izraelske Željezne kupole, znatno više takvih raketa palo bi na ciljeve. I to, kažu stručnjaci, u ovoj situaciji ne treba čuditi. "Oni imaju ciljeve koji su im u ovom trenutku prioritetni. To su zemlje s kojima su u ratu, tu su naravno američke vojne baze i to je stvaranje pritiska na zaljevske zemlje", kaže nuklearni fizičar i vanjskopolitički analitičar Tonči Tadić.

Ali još neki dan američki izvori su potvrdili da je Iran gađao bazu Diego Garcia na ovom otočiću usred Indijskog oceana, Izraelci su kasnije rekli da je to bilo prvi put da se koristi projektil dometa četiri tisuće kilometara. "Ove rakete nisu namijenjene napadu na Izrael. Njihov domet doseže europske prijestolnice. Berlin, Pariz i Rim su svi u izravnom dometu prijetnje", rekao je načelnik Generalštaba izraelske vojske Eyal Zamir.

Pa su onda još objavili i vizualni prikaz te prijetnje, uz napomenu da su u opasnosti deseci zemalja u Europi, čak i London, a onda naravno i Zagreb. Jesu li? "Nikakve operativne uporabe ovakvih raketa u ovom trenutku ne postoje, niti Iran ima mogućnost gađanja ciljeva na tim krajnjim udaljenostima od četiri tisuće i više kilometara", smatra vojni analitičar Slavko Barić.

SAD SE JAVIO PRVI /

Trump objavio da pregovara s Iranom, oni tvrde da nema dogovora: Istina je negdje u sredini?

Slavko Barić: 'Mislim da se više radi o psihološkom pritisku' 

Prema onome što se službeno znalo prije rata, Iran masovno koristi Fateh-110 projektil kratkog dometa od 300 kilometara, kao i Shahab-2 koji ide do 500 kilometara. Američke baze u zaljevu navodno su gađane sa Zolfagharom, raketom dometa 700 kilometara, dok su tu i teško presretljiva raketa Fattah 1 koja ide i 1400 kilometara, kao i Shahab-3 s dometom od 2000 kilometara, koji je osnova za neke novije rakete, a ni on ne doseže Europu.

No, u ovom trenutku teško je očekivati da Iran ijednu ispali prema Europi. "Bez obzira na to o kakvom se sustavu radi, ne bi dozvolio da bilo koji cilj u Europi pokuša pogoditi ili lansirati takve rakete. Mislim da se u ovom trenutku više radi o psihološkom pritisku na Europu s više strana, a realna opasnost jednostavno ne postoji", smatra Slavko Barić.

NOĆNA MORA 'U REZERVI' /

Ako se oni uključe u rat, to bi mogla biti prekretnica: 'Naš prst je na okidaču!'

Ima li nuklearne prijetnje? 

Iranci su se inače ranije hvalili snimkama iz takozvanih "gradova projektila", duboko skrivenih više stotina metara pod zemljom. Nakon tri tjedna izraelsko-američkih napada, sve je ovo možda i dalje neokrznuto. A ima li ikakve nuklearne prijetnje? "Ja sam potpuno siguran da su i američke i izraelske obavještajne službe znale da Iran nema bombu. Jer da Iran ima bombu, sve ovo bi eskaliralo na kvadrat. To je potpuno jasno", vjeruje Tonči Tadić.

Problematično je i što američki predsjednik usred rata, ultimatuma i navodnih pregovara ima vremena i za posjet Gracelandu i Elvisovoj kući. Pa opet late night komičari naglašavaju očito. "Nevjerojatno je koliko je Donald Trump isključen iz kaosa kojeg on osobno uzrokuje kod Amerikanaca. Ali drago mi je da se možete lijepo provesti na golfu ili u posjetu Gracelandu dok svi mi je**no paničarimo", poručio je predsjednik Jon Stewart, voditelj "Daily Showa".

A kad kaže da s Iranom pregovara, ne otkriva s kime, ali kaže da imaju šest ključnih uvjeta za mir, uključujući obustavu nuklearnog programa, obogaćivanja urana i demontažu centrifuga. "To su sve elementi Obaminog sporazuma s Iranom iz 2016., kojeg je Trump razvalio 2018. I sad smo tu gdje jesmo", podsjeća za kraj Tonči Tadić. S kaosom na Bliskom istoku i prijetnjama da bi Iran jednu od ovakvih raketa mogao poslati i prema Europi. Srećom, zasad bez potvrde.