Hrvati će plaćati račune projekta u Topuskom? Stručnjak: 'Na kraju se to prebacuje na građane'

Topusko je mala općina poznata po toplicama i iseljavanju, a uskoro bi mogla dobiti Pantheon - jedan od najvećih podatkovnih centara u Europi. Stiže li investicija stoljeća ili Potemkinova sela, pitaju se mnogi kad čuju koliko projekt vrijedi.

"Investicija od 50 milijardi u Hrvatsku za izgradnju golemog podatkovnog centra i proizvodnje energije koja to podržava. To je zemlja u pokretu. To je najveća investicija u povijesti Hrvatske", izjavio je Chris Wright, američki ministar energetike. 

U prvoj fazi najavljuje se ulaganje od 13,5 milijardi eura. Za taj novac bi se gradio gigantski centar za umjetnu inteligenciju koji bi trebao donijeti 6 tisuća radnih mjesta, ali otvoriti i brojna pitanja.

Odakle će dolaziti struja?

Data centri gutaju goleme količine energije. Pantheon traži jedan gigavat struje, gotovo polovicu ukupne potrošnje Hrvatske pa se postavlja pitanje gdje tu svu električnu energiju pronaći. 

Investitori planiraju graditi solarnu elektranu snage 500 megavata, trafostanicu te 280 kilometara novih dalekovoda. Velika je to prilika za hrvatske tvrtke poput Končara i Dalekovoda.

"Treba proizvesti toliko kablova, treba staviti spojnice i to napraviti. To je jako veliki posao. Moram reći da sam se na prvu malo iznenadio da je to 1000 megavata, mi radimo s data centrima i to je nama poznato, ali 1000 megavata je ozbiljna snaga", rekao je Ivica Jakić, energetski stručnjak.

'NISU TO SAMO SERVERI' /

Hrvatsku čeka drastična promjena na tržištu rada! Stručnjaci otkrili što se krije iza gigantskog Pantheona

Utjecaj na okoliš

Kako će sve to utjecati na okoliš? Investitori kažu da će centar koristiti vlastite bunare i neće se spajati na postojeću vodovodnu i kanalizacijsku mrežu.

"Tako funkcioniraju i geotermalne elektrane za koje sad vidimo da se grade. Nije ništa što bi trebalo značajnije utjecati na okoliš", rekao je Goran Krajačić, profesor na Zavodu za energetiku i okoliš na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Ništa od velikog broja radnih mjesta?

No ne misle svi tako. Osim goleme količine topline, centri zagađuju bukom i crpe resurse. Morat će se uvoziti električna energija, a neće se otvoriti mnogo radnih mjesta, upozoravaju skeptici.

"Ti centri ne zapošljavaju puno ljudi. Ovdje kad se pričalo o 6 tisuća ljudi ja sam rekao da je to šala. Takav centar zapošljava 1000-1500 ljudi uvrh glave, mislim da tu isto pretjerujem i to u pravilu nije visoko kvalificirana radna snaga", Lucijan Carić, stručnjak za sigurnost informacijskog sustava.

MEGAPROJEKT /

Evo tko sve stoji iza 50 milijardi vrijednog Pantheona: 'Hrvatska je u svjetskom vrhu'

Pobuna stanovništva

Veliki podatkovni na mnogim mjestima izazivaju pobunu lokalnog stanovništva.

U njemačkom Freyensteinu pokrenuta je peticija protiv velikog centra koji se tamo treba graditi. U Groß-Gerau i nizozemskom Zeewoldeu nakon prosvjeda investitori su odustali od projekta,a građani su digli buku i protiv centara u Dublinu i Marseillesu.

"Ti data centri uz struju troše goleme količine vode. Kako je u biti to što rade ti data centri na kraju uvijek na neki način sufinancirano, sponzorirano, oslobođeno poreza, cijena struje i vode se na kraju prebacuje na građane", objašnjava Carić.

Ipak puno data centara u svijetu i dalje se gradi. Potrebe umjetne inteligencije diktiraju tempo ulaganja i smjera razvoja.

"Moramo i mi tu kulturu 'neću ništa u svom dvorištu' zaboraviti. Imate cijelo vrijeme narativ u gospodarstvu - ne smijemo biti samo turistička zemlja, je l' tako. Ako nema sunca, nema mora, nema gostiju - kriza je, nema ekonomije. Dođu investitori za različite projekte, evo samo nemojte da je kod nas. Što onda hoćemo?", upitao je premijer Andrej Plenković.

'TROŠI VIŠE STRUJE NEGO ZAGREB' /

Gigantski projekt zabrinuo mještane hrvatskog sela, Slavka: 'Ne znam kuda da idem, što radim'

'Strah me je'

Slavka Bajić iz Pecke, u kojoj žive tek dvije obitelji, odbila je prodati zemlju investitorima. Boji se kako će gradnja utjecati na njenih 110 ovaca.  

"Strah me kako me nije strah, ali ne znam, vidjet ćemo što će se graditi i što će biti jer nitko nije dolazio tu da nam kaže nešto, neku informaciju", rekla je Bajić.

Zato je informaciju objavio investitor u Wall Street Journalu. Na Banovini se nakon megafarme pilića najavljuje i megacentar za umjetnu inteligenciju.

Ljudi ovdje možda ima sve manje, ali zato je megaprojekata sve više.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!