Bila je to tragična nesreća, kaže Benjamin Netanjahu nakon što je Izrael raketirao bolnicu u Gazi. Osude stižu iz cijelog svijeta. 

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da se cijela ova noćna mora prekinuti. A hoće li do toga doći kao i zašto nema dobrih vijesti iz Ukrajine, za RTL Direkt komentirala je bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. 

Što se to mora uopće dogoditi u Gazi da bi se situacija smirila, da bi rat završio?

Mislim da jedino tko bi to mogao završiti ili spriječiti daljnji genocid i krvoproliće je energična američka intervencija koja se neće dogoditi. Situacija je takva da se ona sada neće dogoditi. Ova administracija svakako neće biti ta  koja će intervenirati. Izraelski premijer je pred nekoliko dana rekao da oni moraju ići do kraja. Njegovi koalicijski partneri, pripadnici vrlo malih ekstremističkih fundamentalističkih stranaka koji de facto sada već diktiraju apsolutno izraelsku politiku. Ministar financija je rekao neka umiru od gladi, dakle, apsolutno žele uništiti te ljude i izbaciti ih sa cijelog područja onog što je nekad trebalo biti područje dvije države, dakle iz Izraela i Palestine.

Stvarno su potresne snimke koje gledamo zadnjih mjeseci i ljudi nemaju što za jesti. Djeca umiru od gladi. Ni to mislite da neće ništa promijeniti?

To nije očito ništa promijenilo. Izraelski dužnosnici moramo govoriti o vlasti koja to radi, su govorili oni nama odnekud već poznate rečenice sedam za jednog Izraelaca, pa 40 za jednog Izraelaca. Sad smo već došli na preko 50 Palestinaca za jednog Izraelca. Ali de facto radi se o tome da očito i ti ekstremisti koji diktiraju izraelsku politiku, ali bome i premijer Netanyahu jer on to vodi, smatraju da je ovo neka svjetska konstelacija, snaga i situacija u kojoj oni mogu ili pobiti ili izbaciti, kombinirano sve Palestince i de facto okupirati Gaza cityja, dakle dijela Gaze i zavladati tim dijelom.

POTRAGA ZA MIROM /

Božo Kovačević otkrio zašto Zelenski s pratnjom ide u Bijelu kuću: 'Želi se ovo spriječiti'

Kako da Hrvatska uopće nema stava u ovom pitanju?

Ja ne znam o čemu se točno radi i zašto je tome tako. Je li Hrvatska uopće ima stav? Ja ga ne znam. Ali imaju Izraelci stav. To nije cijeli Izrael, iako se oni ponašaju kao da jesu i ignoriraju svoje građane koji demonstriraju protiv toga. Dakle, bile su demonstracije od gotovo pola milijuna ljudi u Izraelu protiv terora u Gazi. Iako su mediji u Izraelu prilično kontrolirani, tako da serviraju javnosti informacije koje nemaju veze s istinom, kao što vidimo, ne puštaju strane novinare i ubijeno je između 200 i 300 novinara otkad je počelo. Očito ih ne zanimaju ni taoci jer da ih zanimaju taoci, drugačije bi pregovarali i dogovarali, nego se taoci koriste kao neka vrsta izgovora, ali de facto izgleda kao da su svi već zaboravili na taoce, osim naravno, građana koji stalno na to podsjećaju. Dakle, u Izraelu postoje ljudi koji se bune protiv toga, ali ih vlasti ignoriraju.

Spominjali ste da je potrebna jedna odlična američka politika. Zanima me postoji li ona kada pričamo o Ukrajini? Prije deset dana smo svašta čuli. Bit će dogovora, sporazum, mir. Međutim, deset dana kasnije, je li se išta dogodilo? 

Mislim da je malo jasnije, iako je to bilo vidljivo, ja bi rekli ranije. Dakle, bio je susret Putin - Trump, koji je u kojem je Putin, jer to su uvijek neka vrsta sparinga, natjecanja između njih dvojice u kojem je Putin, kao i obično pobijedio. Dakle, Trump je na taj sastanak ušao s rečenicom "Bit ću jako razočaran ako ne dogovorimo primirje", dakle primirje, a ne mirovni sporazum. Primirje znači prvo obustava vatre, pa onda pregovori o mirovnom sporazumu, a izašao je s rečenicom "Idemo ravno na mirovni sporazum". Drugim riječima, nema nikakvog nikakvog prekida vatre. Nakon toga je trebao biti sastanak između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Zelenskog. Međutim, europski lideri su odlučili da neće dozvoliti maltretiranje Zelenskog kakvom je već bio izložen jedanput u Bijeloj kući. U Washington su sa Zelenskim otputovali svi glavni europski lideri - francuski, njemački, britanski i talijanska premijerka i finski predsjednik. Finska tu ne igra značajnu ulogu što se veličine tiče, ali on sam je jedna vrlo zanimljiva osoba s dugim političkim iskustvom. A s druge strane, Finska, ima dugotrajno iskustvo s Rusijom i on je bio jedini koji je tamo spomenuo to da je Finska na kraju pobijedila Rusiju.

JEDAN-NULA ZA PUTINA /

Božo Kovačević o susretu titana: 'Razgovarat će se o dvije verzije kapitulacije Ukrajine'

Koliko je vjerojatno da Ukrajina pristane da Rusi dobe sve, čak i ono što nisu uspjeli osvojiti u tri i pol godine?

Ukrajina ne može na to pristati niti Ukrajina. Demokratska Ukrajina ne može na to pristati. Međutim, zahtjevi koje je ruski predsjednik Putin iznio na tom sastanku na kojemu je nota bene i njegov ministar vanjskih poslova Lavrov došao s majicom na kojoj je pisalo SSSR da se sjetimo i da se podsjeti koje su njihove ambicije, dakle teritorijalne. Rusija želi Ukrajinu, odnosno Putinov režim želi Ukrajinu pretvoriti u još jednu Bjelorusiju vazalskom državu s marionetske vlasti direktno. Jedan od zahtjeva je, dakle, aneksija i priznavanje četiri ukrajinske pokrajine. Recimo kao da neki smrtni neprijatelji Amerike dođe i kaže daj Floridu i Teksas. Promjena režima. Odustajanje od NATO-a odustajanje od Europske unije i demilitarizacija. Drugim riječima, Ukrajina danas ima vjerojatno najspremniji i najbolje obučen u najbolje obučenu vojsku u Europi. Dakle, s tim treba raskinuti i ostaviti ju bez bez obrane. Europski lideri mislim razumiju da je to kad bi se to dogodilo, kad bi do toga došlo, da se u Ukrajini brani Europa.

Poruka SSSR je ono što ima SSSR plus nešto čemu se Trump i Putin apsolutno slažu, a to je da svijetom trebaju vladati velike sile. I svijet se dijeli u interesne sfere. To u ovom času Europa, kakva god bila je u ovom času jedino mjesto na kojem se brani demokracija i toga moramo biti potpuno svjesni. Braniti je, naravno, i u Europi, ali i braniti tu Europu, jer druge opcije u ovom trenutku na svijetu nema. Stvaraju se novi savezi i Trumpova politika, ovih carina i poreza, između ostalog, spojila i dva autoritarna, ali tradicionalno neprijateljska režima Indiju i Kinu. U međuvremenu je Trump stavio poreze na Indiju, tako su se susreli indijski premijer i kineski ministar vanjskih poslova. Zbog toga što Indija kupuje svoje energente od Rusije, a istovremeno Trump de facto stoji na strani Putina u velikoj mjeri i pitanje je koliko on uopće smatra da je na neki način njegova politika, da Ukrajinu treba braniti. On je spreman da Amerika prodaje oružje Europljanima, ali ima i određenu antipatiju prema Europi, upravo zato jer Europa je to zadnje mjesto obrane od autoritarnost.