Više od milijun ljudi u Hrvatskoj baca hranu. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede na godinu bacimo gotovo 300 tisuća tona hrane. U prosjeku, Hrvat baci oko 71 kilogram hrane na godinu, a najviše se baca u kućanstvima.

"Mnogi ne razumiju razliku između upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do. Zbog toga nastaju najčešće velike količine otpada u kućanstvu. Ako piše upotrijebiti do znači da se može konzumirati i nakon tog datuma a ako piše samo datum - znači da je to krajnji rok", kaže Martina Šuljić, profesorica u III: ekonomskoj školi u Zagrebu. 

Još neki od problema su kupnja prevelikih količina hrane pa je savjet izbjegavati velika pakiranja, ako se i nakupe viškovi - rok im se može produžiti zamrzavanjem ili spremanjem u hladnjak - pa podgrijavanjem.

Prema proizvodnji otpada od hrane restorani ne zaostaju. Prodavanje viškova iz restorana s linijom dnevne ponude hrane u pola cijene pred kraj radnog vremena - pokazalo se kao dobra metoda njihova smanjivanja.

Viškovi ispravne hrane mogu se i donirati. U protekle dvije godine na godišnjoj je razini donirano gotovo 2 tisuće tona hrane - što je porast od 20 % u odnosu na prethodne godine - poručuju u Ministarstvu poljoprivrede.

"U sklopu nacionalnog plana oporavka i otpornosti, izdvojili smo preko 4 milijuna eura za ovu akciju, odnosno širok spektar aktivnosti koji je usmjeren u sprječavanje nastanka otpada od hrane", kaže Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. 

A u iduće 3 godine količina otpada od hrane u Hrvatskoj trebala bi se smanjiti 30 posto.