Opskrba plinom i naftom iz Rusije je "zagarantirana" Mađarskoj, a svaki drugi izvor energenata je nepouzdan i skuplji. Rekao je to mađarski premijer Viktor Orban i tako nastavio naftni rat s Hrvatskom. Jesu li hrvatske cijene zaista preskupe, kako Mađari tvrde? O ovoj temi s našom Katarinom Brečić razgovarao je energetski stručnjak Davor Štern. 

Prema Šternu, Hrvatska u ovoj priči ima čistu poziciju, dok Mađarska profitira na jeftinoj ruskoj nafti, a cijeli sukob koristi za unutarnje i vanjskopolitičke ciljeve.

Cijena (ni)je problem

Iako Mađarska tvrdi da su cijene transporta nafte kroz Hrvatsku previsoke, Štern objašnjava da je to sporedno pitanje. Ključ leži u cijeni po kojoj Mađarska nabavlja rusku naftu, a koja je, kako kaže, "puno niža od one koju plaćaju sve ostale zemlje Europske unije."

"Smatram da je tarifa Janafa vrlo opravdana", ističe Štern, dodajući ključni argument: "I da besplatno Janaf prevozi drugu naftu, osim ruske, prema Mađarskoj i Slovačkoj, za njihove rafinerije ta bi cijena nafte bila daleko viša od one koju danas Mađarska plaća za rusku naftu."

Ova povlaštena pozicija Mađarskoj donosi ogromne prednosti. Nafta im stiže cjevovodom "Družba" preko ukrajinskog teritorija, što im omogućuje kupovinu na dnevnoj bazi. Time izbjegavaju logističke noćne more kupovine velikih količina tankerima, troškove skladištenja i transporta kroz sustave poput JANAF-a. "Te prednosti su ogromne", zaključuje Štern.

Orbanov strah od gubitka izbora

Mađarski premijer Viktor Orban upozorio je da bi prekid dotoka jeftine ruske nafte uzrokovao pad mađarskog gospodarstva od čak 4 posto. Štern smatra da ta procjena nije nerealna. "Bojim se da je to istina. Pad od četiri posto nije nerealan, a bojim se da bi mogao biti i veći", kaže stručnjak.

Međutim, iza ekonomske zabrinutosti krije se i politička računica. Početkom iduće godine u Mađarskoj se održavaju izbori, a Orbanova pozicija, prema Šternu, "više nije tako čvrsta kao što je bila". Gospodarski pad mogao bi biti presudan faktor koji bi odlučio ishod izbora, a toga je mađarski premijer itekako svjestan. Napad na Hrvatsku stoga se može promatrati i kao pokušaj prebacivanja odgovornosti za potencijalne ekonomske probleme na vanjskog neprijatelja.

Je li Janaf tehnički spreman?

Jedna od glavnih optužbi iz Budimpešte jest da JANAF nema dovoljne kapacitete za opskrbu Mađarske. Štern daje nijansiran odgovor, ističući da je to pitanje za inženjere, a ne za političare.

"Teoretski, odnosno inženjerski, taj Janaf ima taj kapacitet. Međutim, taj industrijski kompleks je rađen prije pedeset i nešto godina", objašnjava Štern. Iako se kompleks vodi "vrlo stručno i odgovorno", cijevi nikada od osnutka nisu bile podvrgnute pritiscima potrebnim za transport tako velikih količina nafte.

"Jedna ozbiljna inženjerska studija bi trebala dati odgovor je li naftovod spreman. To nije zadatak političara, pogotovo ministra vanjskih poslova susjedne zemlje, da o tome govori", oštar je Štern. On također nudi i alternativno rješenje: budući da je mađarski MOL vlasnik i Rafinerije Rijeka, skuplja nafta mogla bi se prerađivati u Rijeci, čime bi se u potpunosti izbjegli troškovi transporta kroz Janaf.

Tko je ratni profiter

Na izravno pitanje tko je u ovoj priči ratni profiter, Štern bez oklijevanja odgovara: "Mađarska". S druge strane, za Hrvatsku tvrdi da je "apsolutno čista i politički i gospodarski" te da cijelu situaciju vodi na visokoj diplomatskoj razini. "Ne smijemo podleći pritiscima da se problemi jedne države prelamaju preko nas", poručuje.