U Europskom parlamentu traje rasprava o nasilju u Srbiji. Prosvjedi protiv vlasti traju 10 mjeseci, okidač je bio pad nadstrešnice na obnovljenom kolodvoru u Novom Sadu. Poginulo je 16 osoba. 

Srbija je zemlja kandidat za članstvo koja pregovara od 2013., a u posljednjem izvještaju o napretku kritizira se korištenje nasilja nad prosvjednicima, kao i sporo provođenje reformi. U Strasbourgu smo razgovarali s Toninom Piculom (SDP/S&D), izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju kojeg smo pitali je li ovo samo promjena kursa ili očekuje nešto konkretno kako bi se sankcioniralo postupanje prema prosvjednicima. 

"Rekao bih da je osjetna promjena tona kada dužnosnici Europske komisije govore o stanju u Srbiji. Dosta je razloga da se taj ton zaoštri. Vidimo, rekao bih, programiranu eskalaciju nasilja nad prosvjednicima u Srbiji. Bili smo svjedoci cijelog niza provokativnih vanjskopolitičkih poteza aktualnog predsjednika Vučića. Vidimo i pokušaje potpune dominacije nad medijskim prostorom. Ono što je vjerojatno izazvalo potrebu da se još jednom raspravlja o Srbiji u Europskom parlamentu je nedavno vulgarno vrijeđanje zastupnika Europskog parlamenta koji su boravili u Srbiji", odgovara nam Picula. 

'OSTALO MU SAMO NASILJE' /

Vučiću će se obiti o glavu pendreci i 'ološi', analitičari složni: 'Sila izaziva sve veći bijes'

Ključ je govor Ursule von der Leyen? 

"Notorna je činjenica da je Komisija često bila vrlo blaga prema opisu stanja u Srbiju. Hoće li promjena tona izazvati oštriju politiku, odnosno oštriji odnos prema Vučićevoj Srbiji prije svega ovisi o onima koji vode Komisiju ovog trenutka i o procjeni interesa", nastavlja naš sugovornik.

Zanimalo nas je hoće li onda pokazatelj biti sadržaj govora Ursule von der Leyen, predsjednice Komisije, o stanju Unije u srijedu. "Ona je, predstavljajući program rada Komisije za cijelo mandatno razdoblje vratila politiku proširenja kao jedan od prioriteta Komisije. Nije moguće govoriti o politici proširenja, a da se ne govori o državi koja po mnogo čemu ugrožava politiku proširenja. Ne samo što autoritarni tip vlasti ne ispunjava obvezne reforme, nego svojim malignim utjecajem ima i posljedice u nekim državama koje graniče", kaže Picula. 

Pitali smo hoće li eventualno ne spominjanje značiti da Vučić ima podršku Komisije. "Ako to bude ignorirala, svakako da onda razmišlja što i kako napraviti. Mislim da vrijeme curi Srbiji, ali i vjerodostojnosti Komisije", kaže Picula.

POGLEDAJTE REAKCIJU /

Plenkovića naljutilo pitanje reporterke RTL-a Danas: 'Vi čitate misli?'

O izraelskom ministru 

Prokomentirao je i posjet izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara Hrvatskoj, kojeg su primili premijer Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ali ne i predsjednik Zoran Milanović. 

Picula navodi da u ovom trenutku ne bi primio ministra: "Primiti izraelskog ministra vanjskih poslova i to na najvišoj razini - primio ga je ministar, premijer, šef parlamenta, znači davanje javne podrške šefu te Vlade (Benjaminu Netanyahuu), a ono što Izrael radi u Gazi je naprosto nedopustivo i mislim da je hrvatska Vlada trebala postupiti drugačije". 

Na pitanje koju onda poruku šalje Vlada, koja istovremeno tvrdi da šalje pomoć Gazi i osuđuje postupke Izraela, Picula kaže: "Spominje neke palijativne poteze, ali ovdje se radi o potrebi da se politički osudi ono što se događa u Gazi".